Zdravlje grudi u našim je rukama

Istraživanja pokazuju da čak 70 posto svih vrsta karcinoma možemo sami spriječiti promjenom loših životnih navika. U mjesecu borbe protiv raka dojke posvetite pozornost svojem tijelu. Otkrijte kako izgraditi imunitet i dovesti hormone u ravnotežu te se zaštititi od zloćudnih bolesti ili potaknuti njihovo izlječenje

Čak 60 posto žena oboljelih od raka dojke je iz razvijenih zemalja

I ovaj je listopad posvećen borbi protiv raka dojke. Opaka bolest od koje obolijeva sve veći broj žena i u sve mlađoj dobi mnoge straši, no pogledamo li malo bolje, otkrit ćemo da smo dostojni rivali u borbi za zdravlje, čak i ako se bolest pojavi. No do nje ne mora ni doći. Naime, prema Međunarodnoj uniji za borbu protiv raka, čak 70 posto slučajeva svih vrsta karcinoma može biti spriječeno promjenom životnog stila, tj. izbjegavanjem rizičnih čimbenika. No čak i ako karcinom nastane, otkrijemo li ga na vrijeme, velike su šanse za izlječenje. Stoga su redoviti preventivni pregledi već od 30-ih godina, a ako je u obitelji bilo karcinoma dojke i od 20-ih, važan korak u očuvanju zdravlja.

Rizični čimbenici na koje možemo utjecati najčešće su posljedica modernog načina života koji nam ostavlja malo vremena za odmor, kvalitetne međuljudske odnose i kontakt sa samima sobom. Pokazuje to i podatak da čak 60 posto žena oboljelih od raka dojke dolazi iz razvijenih zemalja svijeta – onih u kojima je život iznimno brz. Teško je iz korijena odjednom promijeniti život kakav vodimo desetljećima, no malo po malo iz života možemo eliminirati izravne prijetnje koje vode u bolest. A koje su to, pomogla nam je definirati dr. Ilona Sušac, tajnica Lige za borbu protiv raka i onkologinja u zagrebačkoj Poliklinici Eljuga.

Prehrana

Izbacite aditive i kemiju

Više nije tajna da ono što unosimo u organizam utječe na naše zdravlje. Posljedice loše prehrane često se ne manifestiraju desetljećima, no negativan se učinak zasigurno kumulira u našem tijelu. „Bolest je znak da organizam nešto nije uspio riješiti, da nije uspio kompenzirati. To se ne događa preko noći, tumorska bolest rezultat je dugačkog procesa“, kaže dr. Ilona Sušac. „Zato djecu već od vrtića treba učiti zdravim prehrambenim navikama. Hrana je danas zasićena antibioticima i hormonima, a oni mogu poremetiti hormonalnu ravnotežu i metabolizam. Osim toga, jedemo pretjerano obrađenu hranu, bogatu aditivima, zaslađivačima, konzervansima. Sve su to kemijski spojevi koje naš organizam ne prepoznaje, a mogu biti toksični, katkad i kancerogeni“, ističe dr. Sušac.

Problematična je namirnica šećer, koja je danas prisutna u slatkišima, ali i kao konzervans u mnogim drugim namirnicama za koje ne bismo pomislili da sadrže šećer. Prehrana zasićena tom namirnicom potiče nastanak kroničnih upala u organizmu koje potom, dugoročno, uzrokuju nastanak raka. „Šećer dovodi do naglih promjena glukoze u krvi. Na taj se način iscrpljuje gušterača koja stvara veliku količinu inzulina kako bi taj šećer natjerala u stanicu. Stanični metabolizam tada se mijenja i tako poremećen može dovesti do patoloških procesa. Kad organizam uđe u taj začarani krug, teško iz njega izlazi. Šećer remeti i normalno lučenje hormona. Ljudi znaju reći da imaju hormonski poremećaj pa da zato ne mogu smršavjeti, no zapravo je prekomjerno uzimanje šećera prouzročilo hormonski poremećaj te je nastao začarani krug pogrešnog konzumiranja hrane“, otkriva dr. Sušac.

Konvencionalna hrana danas obiluje herbicidima, pesticidima i drugim kemikalijama. Oni se ponašaju kao ksenoestrogeni, tj. imitiraju hormonsku aktivnost estrogena, što može pridonijeti nastanku hormonski ovisnih tumora, a među njima su i mnogi oblici raka dojke. Kod muškaraca isti ti imitatori hormona mogu biti uzrok smanjene plodnosti.

„Kako u Hrvatskoj ne postoji službeni vodič za prehranu onkoloških bolesnika, svima bih preporučila knjigu Rak pobijedite prehranom Patricka Quillina koju i sama iznova čitam. Taj liječnik vrlo jasno i slikovito opisuje kako određene vrste prehrane, tj. pogreške u prehrani, dugoročno dovode do bolesti“, otkriva dr. Sušac i dodaje da se ne možemo pretvoriti ni u što drugo nego u ono što smo pojeli. Stoga treba birati hranu čije podrijetlo znamo, onu koja nije pretjerano tretirana i koja do nas dolazi svježa, a izbjegavati višestruko obrađene i konzervirane namirnice.

Tjelovježba

Spriječite debljinu

Neki podaci govore da se čak 25 posto svih slučajeva raka može pripisati tjelesnoj neaktivnosti, tj. sjedilačkom načinu života. To je tako iz više razloga. Sjedilački način života često uzrokuje debljinu, a ona je kod žena visoki rizični faktor za nastanak raka dojke jer se u masnom tkivu deponiraju viškovi estrogena. Otkud nam estrogenski višak? „Bilo bi ironično i apsurdno da nas ubija naš vlastiti estrogen.

Estrogen je, naime, u ženskom organizmu čimbenik rasta. On potiče gradnju kostiju, utječe na krvožilni sustav, reproduktivne organe. Stoga ako može potaknuti rast koštane mase, može potaknuti i rast tumora. No ako ga nema u pretjeranoj količini, sigurno neće imati takvo djelovanje. U zdravom ga organizmu nema previše, tek onoliko koliko treba. No ako smo predebeli, imat ćemo ga pretjerano, posebno ako unosimo višak ksenoestrogena, tvari koje se ponašaju kao estrogeni, iz herbicida, pesticida te nekih konzervansa“, objašnjava naša sugovornica.

Najnovija istraživanja predstavljena na prošlogodišnjoj Konferenciji o raku dojke u Milanu, pokazuju da se u potkožnom masnom tkivu pretilih ljudi događa svojevrsna upala koja nije prouzročena mikrorganizmima nego biokemijskim procesima u organizmu. A ako to stanje postane kronično, može dovesti do povećane razine estrogena u krvi i raka dojke. U mastima se talože i brojni toksini koji bi se inače kroz crijeva izlučili iz organizma.

„Za normalan metabolizam i normalan rad organizma čovjek treba gibanje. Fizička aktivnost osigurava zdrav kardiovaskularni sustav, kondiciju i optimalan rad žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. Sjedenje uzrokuje niz zdravstvenih problema – s probavom, cirkulacijom, kostima, kralježnicom, a poremećaj za poremećajem vodi do globalnog poremećaja – karcinoma“, ističe dr. Sušac. Zbog nekretanja slabe i obrambene sposobnosti. S druge strane, tjelovježba jača imunosni sustav i stimulira stvaranje povećanog broja različitih rodova imunosnih stanica.

Fizička aktivnost regulira i razinu šećera u krvi te lučenje hormona. Kad sjedimo, taj učinak poništavamo. Tjelovježbom se rješavamo i viška kilograma i toksina. Stoga svakodnevno prakticirajte neku fizičku aktivnost koja vas veseli, a sjedite li na radnome mjestu, svakako nekoliko puta dnevno ustanite i prošećite desetak minuta.

grudiPušenje i alkohol

Ne iscrpljujte organizam

Duhanski dim sadrži 4000 kancerogenih tvari. One utječu na metabolizam, kognitivne funkcije, krvožilni sustav i brojne druge sustave u organizmu. Zbog toga se uključuju brojni kompenzacijski mehanizmi, no prije ili kasnije obolijevamo. „Stablo nikada nećete srušiti jednim udarcem. Ali ako udarate dovoljno dugo, presjeći ćete ga“, objašnjava slikovito dr. Sušac zašto, primjerice, tijelo može izdržati desetljeća duhanskog dima prije nego što oboli.

„Kad pušimo, umjesto kisika na naše krvne stanice veže se monoksid. Organizam se davi te to kompenzira tako što stvara veći broj eritrocita kako bi prenijeli više kisika do stanica. Stoga možemo imati lažno visoko željezo u krvi i previše krvnih stanica koje su zapravo beskorisne. Na taj se način organizam iscrpljuje, što opet slabi naše imunološke funkcije – iste one koje nas štite od raka.“

Alkohol je također jedan od važnih rizičnih faktora u razvoju raka dojke, a istodobno je konzumacija alkohola među ženama u porastu. Ženska su jetra manjeg kapaciteta prerade alkohola nego muška. Umjesto da razgrađuju višak estrogena, razgrađuju alkohol.

Svakodnevni izbori

Informirajte se prije kupnje

Trebamo postati kritičniji u izboru svega što nam je potrebno u svakodnevnom životu, od odjeće, sredstava za čišćenje do kućanskih uređaja i namještaja. Naime, svi su ti proizvodi tu da nam olakšaju život, no mogu ga i otežati. Kemikalije koje sadrže ili su njima tretirani mogu biti kancerogene, a uređaji mogu zračiti.

„Izbjegavajte crno donje rublje ili ga rezervirajte za posebne prigode. Da bi se tkanina obojila u crno, potrebne su teške kemikalije koje su toksične za ljudski organizam. Donje rublje pokriva najosjetljivije dijelove tijela, i to treba uzeti u obzir. Nosite li crno rublje, svakako ga operite nekoliko puta prije prvog nošenja. I obratite pažnju – ako u pranju ne otpušta boju, riječ je o najopasnijoj vrsti boje koja je kancerogena“, upozorava dr. Sušac. Kad kupujete odjeću, provjerite zemlju podrijetla. Bez obzira na marku, zapitajte se koliko je vjerojatno da se u nekim zemljama poštuju svi sigurnosni propisi pri bojenju i obradi tkanina. Informiranost je važna, stoga birajte proizvode koji su proizvedeni ondje gdje postoje rigorozne kontrole.  

Upotrebljavajte manje deterdženta i omekšivača za rublje. Isperite rublje više puta. Na taj se način izlažete manjoj količini kemikalija pa se smanjuje i mogućnost njihova toksičnog djelovanje na organizam. Zaštitite se dobro pri upotrebi sredstava za čišćenje i pazite da ne udišete njihove pare ili najbolje – zamijenite ih prirodnim sredstvima kojima su čistile naše bake. Birajte kozmetiku čiji proizvođač poštuje ekološke standarde pri izradi, što znači da upotrebljava za zdravlje neškodljive i prirodne sastojke. Putem kože, naime, možemo apsorbirati mnoge toksične tvari uključujući i već spomenute ksenoestrogene. Oni, kao i druge kemikalije, mogu biti posebno štetni za još nerođenu djecu, pa trudnice moraju biti posebno oprezne čemu se sve izlažu jer toksini  mogu poremetiti razvoj organa kod djeteta.

Kao ekstreman primjer dr. Sušac navodi činjenicu da u svojoj ordinaciji ima vrlo mlade žene, rođene 1985., 1986. godine, koje su oboljele od raka dojke. „Nemaju nasljedni faktor, nitko u njihovoj obitelji nije bolovao od raka, a sve su iz sjeverozapadne Hrvatske. U vrijeme dok su njihove majke bile trudne dogodila se černobilska eksplozija. Tko kaže da se to dvoje ne može povezati“, kaže dr. Sušac.

Psihološki aspekt

Radite na sebi

Naša psiha igra ulogu u sprečavanju, ali i u nastanku raka dojke. „Nezainteresiranost za sebe ili nerad na sebi može biti uzrok sloma organizma. Mi smo cjelina koja je sastavljena od mentalne, duhovne i tjelesne komponente“, ističe dr. Sušac. „Stoga, čak i ako promijenite životni stil prema ovim preporukama, ali to činite na silu i u tome ne vidite svrhu, vaš je trud gotovo uzaludan“, upozorava dr. Sušac dodajući da je stoga apsurd liječiti tumor samo na fizičkoj razini.

„Treba raditi na jačanju psihe i svladavanju stresa. Trebamo naučiti razlikovati doživljaje koji su za svakoga od nas bitni i onih koji to nisu, emocije koje su za nas važne i one koje nas sabotiraju. Uvjerena sam da ljudi koji prežive karcinom imaju poseban psihološki profil. Psiha je nevjerojatan pokretač svega. Svi smo mi kreatori svog života. Sve ono što nam se dogodilo rezultat je našeg dotadašnjeg života i velikom mjerom izazvano je našim reakcijama na događaje. 

Zato nema izlječenja od raka ako osoba u tome ne sudjeluje aktivno i ne uhvati se posla sa samom sobom“, zaključuje dr. Sušac i savjetuje da se ponovno povežemo s prirodom čiji smo dio i čija nas energija iscjeljuje. „Mi smo energetski sustav i moramo se ponašati u skladu s tim, a ne kao da živimo izvan vremena i prostora.“ Trebamo razvijati sposobnosti osluškivanja svojeg tijela i njegovih poruka, kao i signala koje primamo iz okoliša. Tada ćemo znati kada i koje korake trebamo poduzeti i na vrijeme ćemo predosjetiti promjene koje nam se događaju.

Iva Jerković

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr