Novi val zadrugarstva: Možemo li zajedno bolje?

Društvo i poslovno okruženje u kojemu se ljudi međusobno podržavaju, a ne nadmeću te okolina u kojoj je čovjek u središtu, a ne profit odlike su koje krase zadrugarstvo, koncept koji se u nas sve više razvija, a neke europske zemlje u zadrugarstvu obaraju rekorde uspješnosti i dokazuju da je bolje, transparentno i smisleno poslovanje moguće

Zadruga Slobodna domena

Posao bez nadređenih, sigurni i ravnopravni prihodi, jednaka uloga u upravljanju i odlučivanju samo su neki od razloga zašto je prošle godine grupa zagrebačkih dizajnera i programera „slobodnjaka“ osnovala svoju zadrugu. Njihova idilična radna zajednica mnogima može izgledati kao utopijski san.

„Svi smo ravnopravni u donošenju odluka, interni procesi su transparentni i demokratski, po načelu: jedan član − jedan glas. Ne dijelimo ravnopravno samo teret posla nego i zaradu. Radnici rade za plaću, a višak dobiti ulažemo u tzv. fond solidarnosti. Riječ je o zajedničkoj kasi koja je, prema potrebi, namijenjena članovima zadruge ako zapadnu u financijske probleme, investiranju u održivost zadruge ili u projekte koji su u skladu s našim vrijednostima.

Tako su članovi zadruge više motivirani za rad, a prijašnje iskustvo sudjelovanja u raznim aktivističkim projektima i udrugama pomoglo nam je da naučimo kako se efikasno organizirati bez snažne hijerarhije“, pojašnjava Marko Vuković iz Slobodne domene, zadruge koja okuplja devet članica i članova i otvorena je za sve koji im se žele pridružiti.

Ekonomski model budućnosti

Radničke zadruge nisu ništa novo. Ipak, prosječno informiran Hrvat na spominjanje zadruge najčešće će pomisliti na komunizam. Zadruge, međutim, danas sve više postaju ekonomski model budućnosti, a ne prošlosti, u kojemu progresivni radnici traže lijek za rastuću ekonomsku nejednakost.

U Europi zadruge postoje još od sredine 19. stoljeća, ali se možda tek danas, u sveprisutnom kapitalizmu i globalnoj financijskoj krizi, pokazuju kao humanije alternativno rješenje − ono što podržava pravedniji, produktivniji i održiviji ekonomski model.

žena vrt

Što su zadruge?

Prema definiciji hrvatskog Zakona o zadrugama, zadruga je „dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi − oni koji svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći, ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana“.

Ukratko, zadruge su tvrtke koje su u vlasništvu svojih članova − nema nadređenih koji godišnje zarađuju vrtoglave iznose dok su radnici na minimalcu. Uz izjednačene prihode, u radničkim kooperativama odluke se donose transparentno i demokratski.

Svaki radnik ima jednako pravo glasa, a pravila tvrtke ne donosi investitor kojemu je jedini cilj profit. To ne znači da zadruge ne zarađuju, dapače, samo im profit nije osnovni cilj poslovanja. Važnije im je da zaradom mogu podmiriti osnovne materijalne potrebe svojih članova te osigurati stabilno i održivo poslovanje.

vrt vrt

Socijalna zadruga Humana Nova

Da se u Hrvatskoj, kad je riječ o ovakvoj kooperaciji radnika, ipak nešto pozitivno događa, dokaz je otvaranje sve više netipičnih zadružnih udruženja koja su posljednjih nekoliko godina obogatila našu scenu tzv. dobre ili solidarne ekonomije.

Zadruge, naime, čine ključnu kariku u lancu dobre ekonomije − one koja podupire kvalitetu života u cijeloj zajednici i zasniva se na načelima brige o ljudima, okolišu i pravednoj raspodjeli te podržava solidarnost i održivost sustava.

Jedno od društvenih poduzeća čiji se ciljevi podudaraju s ovim postulatima je čakovečka Socijalna zadruga Humana Nova, koja se posljednjih sedam godina bavi skupljanjem i recikliranjem rabljenog tekstila. Tako se, na policama njihovih trgovina u Čakovcu, Zagrebu i Labinu te u njihovim partnerskim i second hand prodavaonicama mogu naći odjevni i uporabni predmeti izrađeni od recikliranih materijala, ali i od novih, certificirano ekoloških ili domaćih materijala.

ekologija vrt vrt cvijeće20 članova i 26 zaposlenih, od čega 17 osoba s invaliditetom

Kupnjom proizvoda s potpisom Humana Nova podupire se rad ove neprofitne zadruge koja zapošljava osobe s invaliditetom, doprinosi izgradnji društva tolerancije i održivoga razvoja lokalne zajednice te aktivno čuva prirodu.

„Humana Nova ima 20 članova i 26 zaposlenih, od čega je 17 osoba s invaliditetom. Funkcioniramo na demokratskim načelima upravljanja − glavnu riječ ima skupština koju čine zadrugari, a odluke se donose po principu: jedan zadrugar − jedan glas“, navodi Ivan Božić, upravitelj ove međimurske zadruge.

Ono što im predstavlja najveći izazov u poslovanju je manjak sluha i zakonske potpore vlasti, stigmatizacija zadruga u društvu i česta bolovanja potrebna osobama s invaliditetom. Ali tome se, kako ističe Božić, odupiru zadrugarski: boljom komunikacijom, međusobnim motiviranjem i njegovanjem zajedništva.

Zadruga za dobru ekonomiju - mali ekološki proizvođači

Za razliku od navedenih primjera, u Hrvatskoj ipak ima najviše poljoprivrednih zadruga, a izdvajamo jednu koja se bavi hranom − novonastalu zagrebačku Zadrugu za dobru ekonomiju, jer je izrasla iz želje za pomaganjem malim ekološkim proizvođačima hrane.

„Ujedinili smo 11 zadrugara koji se ne mogu sami probiti na tržište. Karakterizira nas koncept kratkog lanca opskrbe lokalno proizvedene hrane malih ekoloških proizvođača, koja se dostavlja svakog četvrtka popodne u zagrebačkoj Booksi“, objašnjava Dražen Šimleša, upravitelj zadruge.

Iako se može činiti da zadrugarstvo doživljava renesansu, imajući na umu da ono u Hrvatskoj ima tradiciju dugu 150 godina, ne možemo se pohvaliti pomacima. „U 2017. godinu ušli smo s točno 1218 zadruga koje su imale 2595 zaposlenih i više od 20 tisuća zadrugara, uglavnom u poljoprivrednom sektoru.

S obzirom na to da smo između dva svjetska rata imali i više od 100 tisuća zadrugara, ne treba previše trošiti riječi o nazadovanju“, upozorava Šimleša, sociolog i dugogodišnji aktivist na području održivoga razvoja i alternativnih oblika proizvodnje.

zadruga ekologija

Talijanski model

Inspiraciju za udruživanje u poljoprivredne zadruge možemo, primjerice, potražiti u Južnome Tirolu, autonomnoj oblasti na sjeveru Italije, gdje su gotovo sve obradive površine u vlasništvu nekoliko desetaka zadruga. Njihovi su ujedinjeni OPG-ovci nadaleko poznati po voćarstvu, posebno po uzgoju jabuka, vinogradarstvu te govedarstvu i ovčarstvu.

Razvoj zadrugarstva u inozemstvu je, dodaje Šimleša, bitno drugačiji nego kod nas: „Situacija u Europi je zaista obećavajuća i mnoge zemlje njeguju i razvijaju sektor zadrugarstva, posebno nakon posljednje ekonomske krize, 2008. godine, jer su se zadruge i društvena poduzeća pokazali puno otpornijima na krizu od ostatka poslovnog sektora, što je zanimljivo jer su, na kraju krajeva, na istom tržištu.“

Mondragon

Najuspješniji svjetski primjer zadrugarstva, onaj u koji se možemo ugledati, španjolska je industrijska zadruga Mondragon koja se sastoji od oko 200 tvrtki diljem svijeta, a zapošljava gotovo 75 tisuća radnika. Inicijativu za osnivanje Mondragona 1956. godine pokrenuo je katolički svećenik José María Arizmendiarriete koji je 40-ih godina stigao u baskijski gradić Mondragon i tamo zatekao siromaštvo.

Istoimenu zadrugu utemeljio je na načelima socijalnog nauka Katoličke crkve i iskustva europskih kršćanskih socijalista. Danas, desetljećima poslije, općina Mondragon diči se najnižom stopom nezaposlenosti u Španjolskoj, a zadruga je izrasla u veliku, šestu po veličini, španjolsku tvrtku.

vrt, obitelj

Zadruga Suma Wholefoods

Uzor nam može biti i najveća britanska radnička zadruga Suma Wholefoods, koja se bavi prodajom vegetarijanskih i organskih proizvoda, a mnogi je opisuju riječima: predobro da bi bilo istinito! Godine 2014. ova je zadruga osvojila nagradu kao najbolja zadruga u Velikoj Britaniji, a 2016. ju je časopis Grocer proglasio najboljim radnim mjestom na Otoku.

Na prošlogodišnjoj Petoj konferenciji o dobroj ekonomiji, održanoj u Zagrebu, Bob Cannell, jedan od suosnivača ove zadruge i vrstan poznavatelj zadružnih poduzeća, istaknuo je da su tipične izjave koje smo naučili slušati u tvrtkama, kao npr.: „Moramo smanjiti budžet“ ili „Više si ne možemo priuštiti“ neistine te da poslovanje uopće ne mora biti onakvo na kakvo smo naviknuli.

Veće plaće od drugih i jedan od najboljih vegetarijanskih restorana koji je besplatan

Primjerice, u Sumi se poštuju etička pravila, pa im profit nije na prvome mjestu, nego ljudi (kupci i članovi zadruge) te briga o našem planetu. Paradoksalno je da radnici imaju veće plaće nego u drugim, sličnim engleskim poduzećima (npr. Euro Food, MKG Foods), sami odlučuju o svojim benefitima i izdavanjima i imaju jedan od najboljih vegetarijanskih restorana. Cannell u šali kaže kako zbog toga brojni poslovni ljudi čine sve da bi sastanak dogovorili upravo u njihovoj kantini. Treba li uopće napomenuti da su radnicima obroci besplatni?

Skeptici bi pomislili da jedna osoba u poduzeću sa 60-ak zaposlenika mora biti „prva među jednakima“, barem kad treba brzo donijeti odluku, no zahvaljujući tehnologiji, u odlučivanju svi mogu sudjelovati, ističe Cannell. Primjerice, da bi se donijela neka odluka sporno se pitanje e-mail poštom šalje svim zaposlenicima koji potom imaju nekoliko minuta za odgovor.

Protiv društvenog jaza

Osobi koja je odrasla u kapitalističkom društvu, dodaje ovaj dugogodišnji zaposlenik Sume, najteže je možda objasniti kako kolege vjeruju jedni drugima. Da bismo počeli primjenjivati i njegovati takav zadrugarski, kolegijalni odnos potrebno je prvo promijeniti mentalni sklop.

A da se sigurno isplati uložiti trud i prigrliti zadružne principe poslovanja i solidarnu ekonomiju, ističe Dražen Šimleša. „Zbog posljednje financijske krize zadruge su imale manji pad zaposlenih, a u mnogim zemljama i rast poslovanja i broja članova. Također, zadruge ljudima pružaju osjećaj sigurnosti i mjesto su gdje mogu dobiti podršku i osjećati se kao ljudska bića, a to je nešto što nam svima sve više nedostaje, ne samo na radnim mjestima, nego i u životu.“

Usto, zadruge se suprotstavljaju, smatra sociolog, današnjoj ekonomiji koja, ostvarivanjem golemih prihoda, stvara sve veći jaz između bogatih i siromašnih, onih koji upravljaju i odlučuju naspram onih koji životare i zadužuju se.

Vjerujemo da bi sada svatko podigao ruku za stvaranje boljega svijeta i održivije budućnosti generacijama koje dolaze jer rad u zadrugama ima potencijal da bude nešto drukčije − humano, transparentno, pozitivno, prijateljsko, ugodno...

Magda Dežđek

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr