Einstein: Čovjek koji je promijenio naš svijet

Nobelovac Albert Einstein (1879. – 1955.) genijalni je fizičar koji je, s jedne strane, ozbiljno promijenio dotadašnja shvaćanja prirodnih zakona svojom teorijom relativnosti i nizom drugih otkrića, a s druge strane, stekao imidž neozbiljnog čovjeka koji se poigrava uvriježenim društvenim normama. Proglašen je jednom od najutjecajnijih osoba u povijesti, inspirirajte se njegovim izrekama...

Nisu li ova pitanja ista kao i prošle godine?

No, i kad je razotkrivao tajne svemira (objašnjavajući, primjerice, odnos mase i energije, prostora i vremena te dvojnu prirodu svjetlosti), i kad je umjesto očekivanog osmijeha pozirao fotografu isplažena jezika (legendarna fotografija snimljena je 1951. godine na njegov 72. rođendan), bio je prije svega mislilac čija je oštroumnost jednako svježa danas kao i u doba kad se proslavio.

„Da bi me kaznila zbog prijezira prema autoritetima, sudbina me i samog učinila autoritetom“, duhovito je ironizirao Einstein koji je u mladosti slovio kao enfant terrible jer nije dalo bubati školsko gradivo te je prkosio profesorima zahtijevajući mogućnost kreativnog razmišljanja. U vrijeme kada je i sam postao profesor, zabilježena je sljedeća anegdota: Na testu iz fizike, student ga je upitao: „Nisu li ova pitanja ista kao i prošle godine?“ Einstein je odgovorio: „Jesu, ali ove godine odgovori su drugačiji.“

Život po kojem bi se mogao snimiti film

Einstein je neprestano preispitivao svijet oko sebe. Uz tristotinjak znanstvenih radova, bavio se društvenim pitanjima (bio je pacifist koji je otvoreno istupao protiv rata i rasizma), a pisao je i o vlastitom životu.

A život mu je kao stvoren za filmove i knjige o njemu: odrastanje u židovskoj obitelji koja se iz Njemačke selila u Italiju i Švicarsku, dva braka (a prije toga izvanbračna kći kojoj se izgubio svaki trag), konačni odlazak u Ameriku početkom tridesetih godina prošloga stoljeća kada su nacisti došli na vlast u Njemačkoj... U njegovoj je bogatoj biografiji i ponuda izraelske vlade iz 1952. godine da postane predsjednikom Izraela, što nije prihvatio.

U skladu s istraživačkim instinktom, Einstein je svoju literarnu ostavštinu učinio dostupnom budućim istraživačima. Bio je jedan od osnivača Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu koje se, prema njegovoj oporuci, danas brine o njegovim dokumentima i bilješkama. Digitalizirana Einsteinova arhiva (The Albert Einstein Archives) može se pregledavati putem specijaliziranih internetskih stranica i društvenih mreža.

Nemam posebnih talenata, samo sam radoznao

Einstein je proglašen jednom od najutjecajnijih osoba u povijesti, što uvelike nadilazi znanstvene okvire – među vodećim je ikonama popularne kulture kao simpatičan i otkačen lik čije slike i citati krase zidove, zaslone računala, majice, šalice... Einsteinovi biografi rado s ostatkom svijeta dijele mnogobrojne njegove naizgled ležerne, a zapravo dubokoumne izreke kao motivacijske poruke.

„Nemam posebnih talenata. Samo sam strastveno radoznao. I ne doživljavam sebe i druge suviše ozbiljno“, običavao je govoriti utemeljitelj moderne fizike.

Još jedan slavni otkačenjak, utemeljitelj psihoanalize Sigmund Freud, rekao je o Einsteinu: „Čovjek je veseo, samosvjestan, uljudan i razumije se u psihologiju taman koliko i ja u fiziku, pa smo ugodno pročavrljali.“

Ivana Vodogažec

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr