Najljepše misli Johanna Wolfganga von Goethea

Na današnji dan, 28. kolovoza 1749. godine, u Frankfurtu na Majni, rođen je Johann Wolfgang von Goethe, najveći i najsvestraniji njemački književnik i mislilac. Prisjetimo se nekih njegovih izuzetnih misli

Johann Wolfgang von Goethe putovao je po Njemačkoj i Švicarskoj, bavio se znanstvenim studijama, te se družio s Herderom i Schillerom. Pisao je i istraživao. Njegovo djelo obuhvaća gotovo sve književne rodove i nekoliko znanstvenih područja.

Bilo je mnogo uzora i utjecaja na njegov rad: svjetski klasici, književnost rokokoa, pučka poezija različitih naroda, široko područje povijesti, teologije, filozofije, teorije umjetnosti i prirodnih znanosti.

Osim toga što je pisao, Goethe je studirao pravo u Leipzigu i Strasbourgu. Na poziv vojvode Karla Augusta otišao je u Weimar, gdje je postao tajni savjetnik, a 1780. slobodni zidar weimarske lože Anna Amalia, te je čak dobio plemstvo i postao Kammerpräsident. Bio je i upravitelj weimarskog kazališta.

Najveću popularnost stekao je romanom "Patnje mladog Werthera", jer je u tom djelu srušio sve primjere klasicizma koji su vladali među njegovim suvremenicima te to djelo na neki način bilo uvod u modernu književnost. Snažno je utjecao na sve europske književnosti.

Nametnuo se suvremenicima kao obnovitelj lirike, drame, epa, romana, te učenjak izuzetno oštrog i dubokog uvida u strukturu i fenomene prirode.

Još za života postao je spomenik njemačkog klasičnog humanizma.

goetheNeke Goetheove "besmrtne" misli:

- Što je veće znanje, veće su dileme.

- Plemenit budi, čovječe, uslužan i dobar! Jer to je jedino što te odvaja od svih ostalih stvorenja.

- Slobodni ste ako vam je savjest čista.

- Budale i pametni ljudi jednako su bezopasni. Najopakiji su poluludi i polumudri.

- Tko se ne protegne prema pokrivaču, tome ozebu noge.

- Dok u sebe vjeruješ, dotle ćeš znati živjeti.

- Nema ništa gorega od mašte bez ukusa.

- Davanje savjeta najgluplji je posao kojim se netko može baviti.

- Život je najljepši pronalazak prirode, a smrt njena vještina; da što bolje iskoristimo život.

- Ono što se potpuno ne razumije ne može se posjedovati.

- Splesti vijenac mnogo je lakše nego za njega naći dostojnu glavu.

- Sreća je kugla za kojom trčimo kuda god se kotrljala.

- Uvijek imamo dovoljno vremena da ga koristimo pravilno.

- Problemi se povećavaju što se više približavamo cilju.

- Kakvo mišljenje imate o ljudima, tako se prema njima ponašate. Kako se prema ljudima ponašate, oni takvi postaju.

- Gdje ima puno svjetlosti, sjena je duboka.

- Onog časa kada osjetiš da vjeruješ u sebe, znat ćeš kako živjeti.

- Zbirka anegdota, misli i aforizama za svjetskog čovjeka je najveće blago, ako ih zna u pravo vrijeme i na pravom mjestu ubaciti u razgovor i ako mu u tom trenutku padnu na pamet.

- U nedostatku ideje, uvijek se može pronaći neka riječ koja će zauzeti njezino mjesto.

- Samo nas nedaće života uče cijeniti dobar život.

Pripremila Snježana Krčmar

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr