Drveće - moćna bića izmedu neba i zemlje

Drveće je naš saveznik u zdravlju i smirenju, ono je hrana za našu dušu u danima kad stres obuzme sve pore našeg bića. Nadahnite se nevjerojatnim i inspirirajućim informacijama koje nam poručuje njegovo veličanstvo - drveće - i očuvajte ga jer ono je priroda, kao i mi

Šumske kupke

Otkad su tzv. šumske kupke (boravak u šumi koji se tradicionalno prakticira u Japanu kao tehnika opuštanja) postale trend u zapadnjačkom wellnessu, zaredala su istraživanja o blagotvornom utjecaju drveća. Među najnovijima je analiza koju su proveli znanstvenici s talijanskih sveučilišta u Parmi i Milanu, proučavajući rezultate gotovo tisuću svjetskih istraživanja koja su dosad proučavala kako boravak u šumi utječe na lučenje stresnog hormona kortizola u ljudskom organizmu. Zaključeno je da i kratkotrajne šumske kupke mogu znatno smanjiti razinu kortizola, što povoljno djeluje na rad srca i pluća te imunitet i raspoloženje.

Znanstvenici s američkoga sveučilišta Wisconsin-Madison ističu da je drveće važan faktor za budućnost gradova. Istraživanje koje su objavili u ožujku ove godine pokazuje da je u urbanim sredinama najlakše održavati zrak svježim i čistim ako drveće prekriva 40 posto gradskih površina te da za ljetnih vrućina drveće može sniziti temperaturu i do 12 °C. Tako je moderna znanost po tko zna koji put potvrdila ono što je od pamtivijeka poznato – naš opstanak, kao i opstanak našeg planeta ovise o drveću koje nam daje kisik, a upija ugljični dioksid te poboljšava kvalitetu vode i tla.

Naši preci štovali su drvo kao moćno biće između neba i zemlje – simbol svemira, života, spoznaje. Danas, pak, drvo života i drvo spoznaje promišljamo u kontekstu klimatskih promjena i ekološkog onečišćenja, čemu uvelike pridonosi nekontrolirano krčenje šuma.

drvo

Djelujmo lokalno

Prema istraživanju američkoga sveučilišta Yale, koje se smatra najsveobuhvatnijom procjenom količine drveća na Zemlji, ljudska civilizacija gotovo je upola smanjila broj stabala na Zemlji.

Sve je više svjetskih inicijativa za spas drveća – primjerice, udruga za arhiviranje drevnih stabala Archangel Ancient Tree Archive (AATA) nastoji očuvati genetski materijal najstarijih živućih primjeraka, od kojih su neki stari više od 4500 godina.

Arbor Day Foundation jedna je od najvećih neprofitnih organizacija posvećenih sadnji drveća čiji je cilj da do 2022. godine širom svijeta posadi sto milijuna stabala.
Dok oni djeluju globalno, mi možemo djelovati lokalno – svatko ponaosob može pridonijeti očuvanju drveća, a pritom se krijepiti njegovom iscjeljujućom energijom. Donosimo razne ideje, zanimljivosti, inspiracije...

1. Iscjeljujuća energija

Drevna metoda iscjeljivanja pomoću drveća – poznata kao dendroterapija – polazi od stava da određene vrste drveća zrače pozitivnom energijom te da se njome možemo napuniti ako u blizini stabla drveta stojimo licem okrenuti prema njemu (na udaljenosti od otprilike pola metra) ili ako ga zagrlimo, a možemo se na njega nasloniti leđima i dlanovima.

Pritom trebamo zatvoriti oči, opustiti se i duboko disati, zamišljajući kako nas ispunjava energija drveta. Preporučuje se redovito prakticiranje ove metode, po mogućnosti svakodnevno, od deset do dvadeset minuta. Smatra se da najblagotvorniju energiju imaju hrast, breza, lipa, bor i kesten: uravnotežuju cirkulaciju i metabolizam, jačaju imunitet i smanjuju stres.

Dendroterapija - pozitivna energija drveća

žena grli drvo

2. Obnova starih drvenih kuća

Spašavanje starih drvenih kuća od propadanja s razlogom postaje trend jer to je poseban doživljaj. Ne samo što pri takvoj reciklaži nije potrebna nova drvna građa (a time ni ponovna sječa stabala), nego se čuva i kulturna baština. Diljem Hrvatske mogu se naći prekrasni primjerci tradicijskih drvenih građevina kao što su, na primjer, čardaci na kat, dvorci zvani kurije, spremišta poput štagljeva i hambara, vinogradske klijeti. Mnogi od tih objekata su zapušteni jer je njihova obnova zahtjevna, osobito ako se premještaju na drugu lokaciju, pa ih treba rastaviti i ponovo sastaviti.

Na sreću, sve je više ljubitelja prirodne gradnje kojima je to vrijedno svakog truda jer dobivaju izuzetno udoban i prozračan dom koji odiše jedinstvenim povijesnim štihom. Najvažnije je pronaći vještog majstora jer za takvu rekonstrukciju treba poznavati stare zanate i vrlo pažljivo postupati da bi se izbjegla oštećenja. Izvlačenjem drvenjara iz zaborava bavi se povjesničar umjetnosti i etnolog Milan Drmić iz Dugog Sela, čija je tvrtka Edukat specijalizirana za obnovu i premještanje ovih starih drvenih ljepotica, kao i za izradu novih.

drvene kuće

3. FSC jamstvo održivosti

Nekontrolirano krčenje šuma jedan je od najvećih uzroka klimatskih promjena. Stoga je pri kupnji namještaja i drvne građe važno provjeriti jesu li označeni FSC certifikatom, odnosno jamstvom da potječu iz održivih šuma. FSC (Forest Stewardship Council – Vijeće za nadzor šuma) neovisna je međunarodna organizacija koja promiče odgovorno gospodarenje šumama prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima koji jamče poštovanje prirode i ljudi.

4. Sadimo i čuvajmo drveće!

Omiljena je izreka stručnjaka za zaštitu prirode da je uvijek pravo vrijeme za sadnju drveća, a tim činom možete obilježiti i posebne prigode. Stari je narodni običaj da se u povodu rođenja djeteta posadi drvo: primjerice, hrast za dječaka, a lipa, breza ili jela za djevojčicu. Na isti način mogu se ovjekovječiti i drugi važni događaji poput vjenčanja, useljenja u kuću i slično. Brinite se i o drveću koje ste zatekli u svome okolišu: zaštitite ga od sječe i oštećenja. Budite posebno pažljivi prema voćkama koje su iznikle još u vrijeme naših baka i djedova – na mnogim starim imanjima mogu se naći sorte iznimne kakvoće i okusa, kakvih nema u trgovinama.

drveće ilustracija

5. Drveće ima osjećaje, navike i pamćenje

Čini se da narodne predaje o drveću s ljudskim osobinama nisu samo mitovi i legende – i suvremena znanost bavi se pitanjima što drveće osjeća i kako komunicira. Među najpoznatijim pobornicima teorije da drveće ima dušu i inteligenciju britanski je biolog Colin Tudge koji je 2009. godine objavio bestseler Tajni život drveća: Kako živi i zašto je važno. Da drveće ima osjećaje, navike i pamćenje, tvrdi i njemački šumar Peter Wohlleben, čija je knjiga Tajni život drveća: Što drveće osjeća, kako se sporazumijeva – otkriće jednog skrivenog svijeta također postala bestseler čim je objavljena 2013. godine. Obje knjige dostupne su na hrvatskome jeziku.

6. Prirodni lijekovi

Drveće nam daje moćne ljekovite pripravke od sastojaka iz njegove kore, lišća, cvjetova, plodova... Primjerice, čaj od lipova cvijeta ublažava prehladu i želučane tegobe, od hrastove kore pripremaju se oblozi za smirenje upala kože i sluznica, kao i kupke koje pomažu u rješavanju tegoba kao što su hemoroidi i prekomjerno znojenje nogu.

Čaj od brezina lišća osobito je blagotvoran za tretiranje urinarnih i dišnih infekcija, a kreme i gelovi na bazi ploda divljeg kestena primjenjuju se u tretmanu proširenih vena i osjećaja teških nogu. Orahovo ulje preporučuje se za uravnoteženje količine masnoća u krvi, a čaj od vrbine kore snižava povišenu tjelesnu temperaturu i ublažava bolove. Svakako se savjetujte s fitoterapeutom kako na pravilan način koristiti ovakve pripravke. 

maslima LunMaslina u Lunu

7. Maslina na Pagu stara 2000 godina

U Lunu, najsjevernijem mjestu na otoku Pagu, nalazi se jedinstvena botaničko-turistička atrakcija – Vrtovi lunjskih maslina. Ovaj najveći i najdrevniji maslinik u Hrvatskoj samonikla je šuma koja je na Pagu od pamtivijeka, a posjet tom zaštićenom području prirode izgleda poput vremeplova.

Doslovce je to zemaljski raj u kojemu raste više od 80.000 stabala masline, a među njima ima više od 1500 stabala koja su starija od 1200 godina. Rekorderka među njima je maslina čija je starost znanstvenim ispitivanjima procijenjena na 2000 godina te se smatra jednom od najstarijih maslina na svijetu.

8. Futuristička naselja među krošnjama

Britanski arhitekt Matthew Chamberlain nedavno je predložio urbanu verziju kućice na drvetu kao rješenje za stambenu krizu i rastući problem onečišćenja u Londonu, a želja mu je da njegova ideja zaživi i u drugim gradovima. Chamberlain je osmislio samoodrživu drvenu kuću Street Tree Pod koja oblikom podsjeća na kap vode, a konstruirana je tako da se prožima s deblima i krošnjama stabala, a pritom ih ne opterećuje i ne oštećuje.

Dizajn kuće Street Tree Pod nadahnut je postupkom kalemljenja (cijepljenja) te drvetu omogućuje da se normalno razvija i raste bez obzira na konstrukciju koja izgleda kao da je s njime srasla. Ove futurističke četverokatnice imaju spremnike za kišnicu, biopročišćivače, kompostere i druge sustave za održivo življenje. U podnožju, tj. na ulici, kuća će zauzimati samo površinu jednog parkirališnog mjesta za automobil. Za bicikliste je Chamberlain projektirao posebnu stazu koja se uzdiže iznad prometnica na tlu, povezujući gornje katove kuća u krošnjama. Ovako bi se mogao premrežiti cijeli grad, smatra arhitekt Chamberlain.

drvo

Ivana Vodogažec

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr