Zen joga: dva moćna učenja u savršenom spoju

Disciplina koja obuhvaća najbolje od indijske tradicije vježbanja joge i budističke škole poznata je pod nazivom zen joga. Učiteljica zen joge Koraljka Šiletić podijelila je s nama mudrost ovog principa te opisala svoje dugogodišnje iskustvo vježbanja koje svima može pomoći da kroz spoj svih razina svoga bića napokon prepoznamo i upoznamo ono što zaista jesmo

Nisam ni sanjala...

Kad sam se 2004. godine prvi put susrela sa zen jogom, nisam mogla ni zamisliti u kojoj će mjeri ona podariti mom životu i vježbanju novi smisao, a kamoli da ću zajedno sa svoje dvije učiteljice, Karlom Matković i Karmen Mihalinec, od kojih mi je potonja bila i mentorica u školi za učitelje zen joge, u Zagrebu otvoriti Zenyoga studio.

Naziv zenyoga sastoji se od dviju riječi – zen i yoga. Yoga je stara riječ sanskrtskoga podrijetla iz vremena najstarijih indijskih spisa koji su se dugo prenosili usmenim putem, a u jednom su trenutku zapisani kao Vede. Osnovno značenje riječi yoga je: sprega, jaram ili zapreka, te podrazumijeva vrstu discipline, prakse, ujarmljivanja, kojemu je cilj neko duhovno postig­nuće.

Što je joga?

Kakvo je to postignuće u velikoj mjeri ovisi o specifičnom svjetonazoru, religijskom stavu ili filozofskoj pripadnosti onoga koji vježba. U tom je smislu ona neutralan termin i ima značenje: disciplina, vrsta puta, napora koji za konačni cilj ima neku vrstu odrješenja, utrnuća. Ono što je važno znati jest da joga u svom ranom razvojnom razdoblju nije imala fizičkih aspekata koji se danas s ovom praksom poistovjećuju.

Veliki indijski filozof i pjesnik Patanjali napisao je važno djelo Izreke o jogi u kojem se nalazi i najpoznatija definicija koja kaže: „Joga je zaustavljanje obrtaja svijesti.“ Piše o tome da se naša svijest neprestano vrti te da se ta vrtnja može zaustaviti. Tek kad zaustavimo tu vrtnju, dolazimo u priliku otkriti istinu o sebi i svijetu u kojem živimo. Ta nam istina nije dostupna kad se nalazimo u svom uobičajenom, svakodnevnom mentalnom (emocionalnom) stanju.

zen jogaUčiteljice Koraljka Šiletić, Karla Matković i Karmen Mihalinec posvećene su prenošenju zen poruka kroz praksu joge

Pozitivni učinci na sve tjelesne sustave

Riječ je, zapravo, o meditacijskom putu, a jedini položaj koji se spominje je položaj lotosa (lopoča) kao onaj koji je najprikladniji da se u njemu svijest zaustavi. To je bilo u 2. st. pr. n. e. Od tada je joga mnogo evoluirala, a suvremena joga kakvu danas poznajemo indijski je proizvod 20. stoljeća. To, međutim, ne umanjuje njezinu vrijednost, upravo suprotno – smatra se iznimno vrijednom i važnom disciplinom zbog svoje ljekovitosti.

O njenim dobrobitima piše se i u jogijskim i u znanstvenim krugovima. Pozitivni učinci na sve tjelesne sustave – mišićni, koštani, krvožilni, limfni, nervni, sve unutarnje organe i žlijezde s unutarnjim lučenjem, kralježnicu (odnosno njenu gipkost) zglobove i kožu – objašnjavaju razloge zašto se sve više ljudi, osobito na Zapadu, okreću ovoj drevnoj vještini.

Što o jogi kaže znanost - dobrobiti joge za zdravlje

Što nas uči zen?

Riječ zen u nazivu zenyoga znači budističku školu koja je najpoznatija po odustajanju od formaliziranih praksi, vanjskih znakova pobožnosti i posvećenosti. Zen nas uči da smo kao ljudska bića sposobni spoznati sami sebe, razotkriti vlastitu prirodu, svoju duboku urođenu narav i razumjeti je na puno dublji, neposredniji i mudriji način negoli to iskazujemo.

Ono što je na tom putu zanimljivo jest da se potraga za tom mudrošću i razumijevanjem ne događa u posebnim uvjetima i na nekom posebnome mjestu, nego se odvija ovdje i sada. Budući da ljudski um ima nezgodnu odliku bivanja ili u prošlosti ili u budućnosti, te da imamo problem s tim da se „uprisutnimo“, dovedemo u sadašnji, ovdašnji trenutak; vrlo nam je teško svesti se na neposrednost onoga što se događa sada.

10 zen bikova - kako pronaći svoju snagu, svjetlost i smisao?

zen joga

Tri sredstva djelovanja

Praksa zen joge odvija se prema modelu cjelovitosti koji je izrastao iz razumijevanja da su nam kao ljudskim bićima na raspolaganju tri sredstva djelovanja. Prvo sredstvo je tijelo i ono uključuje sve svakodnevne kretnje, fizičke radnje i vještine koje smo usvojili. Drugo sredstvo je govor i dah koji ga pokreće. Dah ovdje predstavlja istančanu vezu između tijela i uma. Treće sredstvo je um, a on obuhvaća sve naše osjećaje i mišljenje.

Kao što se tijelo može uvježbati, tako se i um može uvježbati. I kao što se tijelo razboli i atrofira ako ga se ne uvede u neku tjelesnu disciplinu, isto se događa i s umom. Ovdje je bitno naglasiti da su mentalne bolesti i teška emocionalna stanja u kojima se tijekom života zateknemo puno bolnija od fizičkih bolesti i imaju izravan utjecaj na fizičko tijelo.

No, emocionalna stanja u kojima se zateknemo nisu nužnost i postoji način da se ta unutrašnjost, koja zna biti teška, bolna i stisnuta, oslobodi i rastereti.

Pažljivost ili pomnost

Prvi i najvažniji korak k tome je da naučimo biti pažljivi. Pažljivost ili pomnost je otvorenost uma za sadašnji trenutak i podrazumijeva čisto stanje uma u kojem nema misli. Kad govorimo o pomnosti na tijelo, ono može biti u četiri položaja – sjedećem, stojećem, ležećem i u kretanju. Biti poman u tijelu znači znati u kojem se položaju tijelo u svakom trenutku nalazi.

Kad ovladamo položajima i nizovima položaja, osvijestimo i produbimo dah te naučimo združiti dah s pokretom – vježbanje postaje vješto i glatko. Vrlo važan aspekt treninga je uspostavljanje svjesnosti. Da bismo ovladali položajima, moramo biti prisutni. Razvijajući svjesnost o tijelu, zapravo učimo biti sada i ovdje. Naša vlastita ideja o tijelu s kojom smo došli na sat joge treba se prepoznati kao višak i otpustiti.

Meditacija u pokretu koja pridonosi mentalnom zdravlju

Taj proces je proces otpuštanja svega onoga što mi tom vježbanju dodajemo ili oduzimamo. Svi viškovi su oblici naše mentalne raspršenosti. Opuštenost je također vrlo važan aspekt fizičkog vježbanja i ona je posljedica svjesnosti. Vodi nas prema osjećaju ugode, a taj ugodan osjećaj tijela izaziva unutarnji osjećaj radosti. Tada kretanje postaje meditacija u pokretu, koja vodi do stopljenosti tijela, daha i uma.

Ako smo doista prisutni sada i ovdje, nakon dobrog sata joge imat ćemo snažan osjećaj emocionalne rasterećenosti koja je posljedica „uprisutnjenoga“ uma. Tijelo je nešto opipljivo, konkretno i stvarno, pa je u određenoj mjeri lako biti poman na tijelo.

Ako pritom činimo nešto što pogoduje razvijanju pažnje, uz određenu zadanu zahtjevnost i ritam, onda je vrlo lako vježbajući tijelo vježbati i um. Tako se ostvaruje drugi potencijal koji joga u sebi krije – izvodeći je kao meditaciju u pokretu, vježbamo i svoj um te doprinosimo svom mentalnom zdravlju.

zen joga

Olakšanje

Nakon sata zen joge osjećamo se olakšanima jer se osim fizičkog napora koji tada zauzima većinu našeg mentalnog prostora dogodio i prekid u unutarnjoj, često opterećujućoj mentalnoj struji svijesti. I to je vrsta oslobođenja od nas samih i otkriće da možemo napustiti vlastite misli, a da pritom ne moramo izgubiti sebe.

Dapače, provodeći tih sat ili sat i pol vremena bez vlastitih misli, otkrivamo da im se možemo vratiti na puno kvalitetniji način – možemo razmišljati, planirati, provoditi vrijeme sa sobom i drugima na kvalitetniji način.

Pozdrav na početku treninga

Trening zen joge obilježen je malim podsjetnicima na prisutnost koju na treningu pokušavamo razviti. Tako pri ulasku u prostor za vježbanje, koji na japanskome nazivamo dojo, što znači: mjesto na kojem učimo Put, te na početku i na kraju sata izvodimo pozdrav u obliku naklona sklapajući dlanove. Spajanje dvaju dlanova ima simboličko značenje – spajanje tijela i uma ili držanje tijela i uma zajedno.

Pozdravom pri ulasku i izlasku iz doja iskazujemo poštovanje prema prostoru u kojem nastojimo razviti i ostvariti svoje vrline i najbolje potencijale. On označava točku nakon koje ćemo sve što činimo nastojati uraditi pažljivo i svjesno. Po završetku sata učitelj pozdravom zahvaljuje svojim učenicima na trudu i energiji koju su uložili u vježbanje, a učenici iskazuju zahvalnost za poduku koju su primili.

Jezik koji koristimo na zen jogi je japanski i to je svojevrstan hommage toj tradiciji koju baštinimo. U svrhu poštovanja kako vlastite, tako i prakse onih koji s nama vježbaju, na treninzima njegujemo tišinu, odnosno sva pitanja i nedoumice ostavljamo za vrijeme poslije sata.

Kako izgleda sat zen joge

Nakon uvodnog pozdrava, na početku sata radimo kratku meditaciju u klečećem seiza položaju ili u lotosu, polulotosu ili burmanskom položaju. Cilj te kratke meditacije je umiriti te opustiti tijelo i um dovodeći pažnju u ovdje i sada, ostavljajući izvan dvorane sve događaje koji su prethodili treningu zen joge. Uspostavljenjem prisutnosti na početku sata dolazimo u priliku produbiti i protegnuti tu prisutnost tijekom cijelog treninga.

Prvi dio sata obilježava postupno zagrijavanje tijela,  što vodi sve većoj zahtjevnosti i angažiranosti u položajima, prilagođeno grupi. Drugi dio sata je mirniji, tad se postupno povećavaju razdoblja tišine, mirnoće i počivanja. To je ujedno i dio sata u kojem istražujemo napetost i opuštanje te osvještavamo dubinu daha. Završni dio sata čine vježbe i masaža u paru, koje nam omogućuju da izvedemo ono što ne možemo sami.

zen joga

Najteži dio vježbanja - upornost i redovitost

Zen joga naglasak stavlja na sam proces, a ne na konačan položaj. Nije važno koliko dobro neki položaj možemo zauzeti, nego je važan sadašnji trenutak, trenutni položaj i način na koji mu pristupamo. Nije nam potrebna nikakva posebna sprema i sposobnost, samo želja da kroz vlastito iskustvo istražimo sebe i ostvarimo svoj puni potencijal koji nosimo u sebi.

Ipak, najteži dio vježbanja je biti redovit; redovno dolaziti. No kad kroz vlastito pozitivno iskustvo izgradimo nadahnuće, tada najteži dio vježbanja postaje lak. Ustrajno odvajajući vrijeme za praksu, ona postaje dio nas samih. U tom smislu važno je i vrijedno krenuti, no još je važnije ustrajati jer tek nakon nekoliko mjeseci vježbanja možemo osjetiti duboke dobrobiti.

Nadahnuće za pozitivnu promjenu

Zbog toga mi je osobno, kao učitelju, u podučavanju veliki izazov na treningu uspostaviti nešto što nazivano virya – energija koja nadahnjuje ono što je povoljno i korisno. Virya predstavlja aspekt upornosti i redovitosti. Djeluje kao protuotrov za lijenost.

Duh zen joge koji pokušavamo razviti jest blagonaklonost, prijateljstvo i sklad u grupi te pristupiti vježbaču imajući na umu njegovo emocionalno, fizičko i mentalno stanje te pobuditi u njemu svjesnost i unijeti je u sve što radi. Važno je probuditi u drugima nadahnuće za pozitivnu promjenu. Uspijem li u tome, za mene je to najveća nagrada.

Koraljka Šiletić

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr