Joga za oporavak od bolesti i trauma

Kad se ljudi suoče s bolešću, nesrećom ili traumom, reakcije su različite. Posve je prirodno da se javljaju strah i tjeskoba, otpor, neizvjesnost… Pokreću se mnogobrojni, snažni osjećaji. Upravo zato bolest je za mnoge neka vrsta buđenja. Suočeni s činjenicom da je dotadašnji način života završio, trebamo donijeti važne odluke. Što i kako je moguće promijeniti da bismo ozdravili, no još važnije − kako postići spremnost i odlučnost da se promjene naprave? Uz medicinsko liječenje, ima mnogo načina da pomognemo sami sebi. Joga je jedna od odličnih metoda jer je njen pristup sveobuhvatan. Joga istovremeno tretira tijelo, um i osjećaje…

Umjesto u uredu, završila sam u bolnici...

Kad sam jednog subotnjeg jutra, prije puno godina, krenula automobilom na posao, nisam ni slutila da ću umjesto u uredu, završiti u bolnici. U prometnoj nesreći dobila sam potres mozga, a trzajna ozljeda vrata ozbiljno je oštetila moje vratne kralješke. Mjesecima nakon fizikalne terapije osjećala sam teške vrtoglavice zbog kojih nisam mogla ustati iz kreveta.

Sjećam se osjećaja nemoći i straha da vrtoglavica nikad neće prestati. U toj mi je situaciji pomoglo moje jogijsko iskustvo. Puno sam koristila posebne tehnike disanja. Već me samo disanje smirivalo i podsjećalo na to kako ništa nije trajno, da se sve neprestano mijenja, pa će se i moje trenutačno stanje promijeniti.

Čim je vrtoglavica popustila, dovoljno da mogu koliko-toliko stabilno stajati i hodati, počela sam vježbati asane. Isprva je bilo vrlo teško jer bi me hvatala mučnina prilikom svakog spuštanja u pretklon i podizanja u stojeći položaj, a svi balansi – asane kojima se razvija osjećaj ravnoteže – bili su mi u početku neizvedivi.

joga

Poticaj da uporno vježbam

Kako je joga bila važan dio mog života, nisam željela odustati. Usto, joga me naučila i tome da budem nježna prema sebi, osluškujem tijelo, osjetim što mu treba i gdje su u tom trenutku njegove granice. Malo-pomalo, u nekoliko mjeseci polaganog i ne uvijek ugodnog vježbanja, osjećala sam da imam sve više snage i sve bolji osjećaj ravnoteže. Bez obzira na to kako sam se loše osjećala na početku vježbanja, na kraju bih osjećala golemu razliku.

Osjećaji unutrašnje svježine i vitalnosti, snage i smirenosti bili su najbolji poticaj da uporno vježbam. Vrtoglavice su prestale, mišići cijelog tijela, a posebno oni uz kralježnicu, učvrstili su se i dali odličnu podršku ozlijeđenim dijelovima tijela. Svakog sam dana sve više uživala u vježbanju i osjećala da mogu pojačati tempo, hrabrije i snažnije pomicati unutrašnje granice. Duboko vjerujem da se bez vježbanja joge ne bih potpuno oporavila nakon ozljede.

Daniel Dubičanac: Jogom sam postigao nemoguće

Joga ima višestruke koristi za bolesne osobe

Znanstvena istraživanja pokazuju da joga ima višestruke koristi za bolesne osobe. Ona je odlična potpora tijekom liječenja i na putu oporavka. Istraživanja koja su provedena na Medicinskom fakultetu sveučilišta Harvard (Harvard Medical School) i na sveučilištu Duke pokazuju da joga umanjuje stres i tjeskobu, što posljedično snižava broj otkucaja srca i krvni tlak te poboljšava disanje.

Pokazalo se da su pacijenti koji prakticiraju jogu manje osjetljivi na bol pa lakše podnose nužne medicinske tretmane. Pacijenti bolje spavaju, a uz povoljne fizičke aspekte vježbanja, postaju i emotivno stabilniji. Zaključak istraživanja s Dukea doslovno kaže: „Jogijsko disanje, koje se definira kao kontrola kretanja daha, pokazuje pozitivne učinke na funkciju imunosnog sustava, neravnotežu autonomnog živčanog sustava i psihološke poremećaje uzrokovane stresom.“

joga

Svi mogu prakticirati tehnike disanja i meditaciju

Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Utahu, prateći aktivnosti u dijelovima mozga povezanim s osjećajem bola, pomoću funkcionalne magnetske rezonancije, pokazalo je da ljudi koji vježbaju jogu bolje reguliraju stres i lakše podnose fizički bol. Joga ne može zamijeniti terapije, ali je komplementarna pa je sve više liječnika-specijalista preporučuje svojim pacijentima.

Joga je sveobuhvatna i kompleksna disciplina. Uz fizičko vježbanje – izvođenje asana – jednako su važne tehnike disanja, opuštanje i meditacija. Redovitim vježbanjem joge postiže se sklad tijela i uma, stoga je joga idealna, uravnotežena metoda cjelokupnog pristupa. Pritom je važno naglasiti da svi, bez obzira na svoje stanje, mogu prakticirati tehnike disanja i meditaciju, a fizičko vježbanje uvijek se prilagođava mogućnostima svakog vježbača.

Koristi joge na fizičkoj razini

Pacijenti koji se oporavljaju nakon operacija ili lomova pomoću joge mogu vratiti pokretljivost i gipkost tretiranim dijelovima tijela. Nježno izvođenje pokreta pomaže da se poveća raspon pokretljivosti, poboljša cirkulacija, opuste mišićne napetosti i ubrza proces oporavka.

Redovitim vježbanjem joge, bez obzira na to koliko sami fizički pokreti mogu biti neznatni, otpuštaju se endorfini, tvari koje pospješuju dobro raspoloženje. A uz bolje raspoloženje lakše je gledati pozitivno u budućnost, vjerovati u oporavak i pronaći snagu za vježbanje.

Za oboljele od karcinoma

Oboljelima od karcinoma lagano vježbanje joge i disanja može pomoći prilikom neugodnih popratnih pojava tretmana poput mučnine i osjećaja iscrpljenosti. Bez obzira na to koliko im je niska razina energije, niz laganih asana može učvrstiti njihovo tijelo i pospješiti detoksikaciju. Kemoterapija je lijek, ali je istovremeno toksična. Vježbanje joge i jogijsko disanje pospješuju izmjenu tvari, a veća količina kisika i bolja cirkulacija pokreću unutrašnje procese pročišćavanja.

Uz to, položaji joge uravnotežuju rad žlijezda i potiču rad limfnog sustava. Krv obogaćena kisikom dostavlja vitalne hranjive sastojke umornim stanicama tijela i podržava detoksikaciju. Bez obzira na to osjeća li osoba na početku sata joge slabost i iscrpljenost, mučninu ili bol, osjećaj na kraju sata, kad tijelo zablista novim osjećajem lakoće i snage, kad se probudi njegov vitalni dio, ukazuje na potencijal iscjeljenja koji se u tijelu krije. Svatko ima sposobnost da na jednostavan način, pomoću tehnika joge, promijeni dio loših stanja i da mu bude bolje.

joga

Priče iz života

Kao učiteljica joge mnogo sam puta radila s bolesnim i ozlijeđenim osobama. Uvijek bih nastojala integrirati ih u redovnu grupu ako je to bilo moguće. Podrška grupe i osjećaj da osoba nije izolirana od uobičajenih tijekova života jako je važna za stabilniji odnos prema sebi i vlastitom stanju. Igor, koji je u motorističkoj nesreći doživio tešku ozljedu glave, jogom je ublažio i prorijedio glavobolje koje nisu prestale ni nakon završetka rehabilitacije.

Tina je nakon teškog prijeloma ruke vratila pokretljivost ruke do one mjere za koju su joj rekli da će biti teško ostvariva. Tajana je nakon dva mjeseca vježbanja, uz nadzor liječnika, prestala piti antidepresive. Mnogi vježbači koji su se izliječili od karcinoma naglašavaju koliko su im važni disanje i vježbanje da bi zadržali smirenost. Znaju kako se opustiti i znaju postaviti prioritete, a to smatraju velikim čimbenikom dobrog zdravlja. Nakon operacija koljena ili kuka mnogi vježbači jogom su učvrstili svoje mišiće i dali bolju potporu vlastitom tijelu.

Disanje koje smiruje i snaži

Oboljeli od teških bolesti osjećaju pojačan stres, neizvjesnost i strah. Njihov je um dodatno uznemiren. Teško je u takvim situacijama donositi odluke od životnog značaja ili zadržati smiren odnos s najbližim članovima obitelji. Kanadski liječnik i proslavljeni autor dr. Gabor Maté u knjizi When the Body Says No (Kad tijelo kaže ne) piše: „Stres nije stvar subjektivnog osjećaja. To je mjerljiv niz objektivnih fizioloških događaja u tijelu, koji uključuju mozak, hormonski sustav, imunosni sustav i mnoge druge organe. I ljudi i životinje mogu doživjeti stres, a da nisu svjesni njegovog postojanja.“

Medicina je pokazala da je izuzetno važno pronaći načine kako se riješiti stresa, smiriti um i učvrstiti unutrašnji osjećaj mira. To se postiže pomoću disanja – pranajame i meditacije. Pojam pranajama sastoji se od riječi prana, što na sanskrtu znači dah, životna energija i riječi yama, što znači kontrola, te opisuje jednu od temeljnih praksi u jogi.

Znanost o disanju razvijana je stoljećima i nudi mnogobrojne tehnike disanja, poput abdominalnog disanja, dubokog daha, naizmjeničnog daha i intenzivnog pročišćavajućeg daha. Vođene vježbe disanja obogaćuju dišni sustav i reguliraju rad živčanog sustava, a to pomaže da se umire um i tijelo. Najbolje ih je izvoditi uz stručno vodstvo, uz iskusnog učitelja joge.

joga

Dah je gospodar uma

U jogi postoji stara uzrečica da je um gospodar osjeta, a dah je gospodar uma. Pomoću mentalnih energija opažamo sve one informacije koje dolaze putem pet osjeta. Obrađujemo te osjete i na određeni način na njih reagiramo. Ako osjetimo opasnost, spremni smo na obranu, tijelo se grči, dah se skraćuje i ubrzava. Kad osjetimo da smo sigurni, možemo se prepustiti opuštanju.

Dok je um gospodar osjeta, prana (dah) je gospodar uma. Polaganim i svjesnim disanjem smiruje se um i sve njegove aktivnosti. Na disanje tijelo odgovara opuštanjem i time ublažava osjećaj tjeskobe. Dok pratimo svoj dah, smiruju se sve uzburkane emocije, svakim svojim izdahom iz sebe izbacujemo stres.

Kad smo koncentrirani na disanje, uspostavljamo poseban osjećaj za vrijeme – potpuno smo prisutni u trenutku, naš nas um ne odvlači ni u prošlost, ni u budućnost. Tijekom vježbi disanja opažamo kako se energija kreće kroz tijelo i kako se mijenjaju naša unutrašnja stanja. Takvim disanjem lakše ćemo se opustiti, pustiti strahove, brige i tuge. Redovitim vježbanjem disanja možemo preoblikovati obrasce koje je stvorio kronični stres te postići osjećaj opuštenosti i unutrašnjeg mira.

Kad zaratimo s bolesti, kao da smo zaratili sa sobom

Dr. Gabor Maté ističe: „Bolest je neravnoteža. Točnije rečeno, ona je izraz neravnoteže. Ako bolest promatramo kao nešto strano, izvanjsko, možemo završiti tako da objavimo rat protiv samih sebe. (...) Pravo pozitivno mišljenje počinje time da prihvatimo svoju stvarnost. Ono je vođeno povjerenjem da smo u stanju prihvatiti čitavu istinu, kakva god ona bila. Pozitivno mišljenje je spremnost da razmislimo o tome što ne funkcionira. Što nije u ravnoteži? Što sam ignorirao? Zašto moje tijelo kaže ne? Bez tih pitanja stres koji je izazvao neravnotežu ostaje skriven.“

Joga naglašava prihvaćanje sebe. Vježbanjem asana i disanja te meditacijom razvijamo senzibilitet prema unutrašnjim energijama i povezujemo se s tijelom na dublji način. To nam pomaže da sami sebi odgovorimo na neka od prethodno navedenih pitanja. Kad se sprijateljimo s vlastitim tijelom, lakše ćemo ga prihvatiti onakvim kakvo jest, bolesno ili zdravo, prihvatiti ga kao jedino tijelo koje imamo i koje je naša najveća vrijednost.

noge more

Sada i ovdje smo - dobro!

Dok dišemo ili držimo tijelo mirno u nekoj asani, imamo priliku uroniti u svoj unutrašnji svijet. To je vrijeme za kontemplaciju, za opažanje svega što se događa ne samo u tijelu nego i u umu. Postajemo svjesni suptilne unutrašnje energije, životnih ritmova koji pulsiraju s našim dahom, s otkucajima srca, s jedinstvenom vibracijom i vitalnošću cijelog tijela.

Meditacija je, kao dio sveobuhvatnog jogijskog pristupa, način da se utišaju zastrašujući glasovi iz naše nutrine koji nam sumnjama i strahovima potkopavaju samopouzdanje. Naš nas um odvlači u prošlost ili u budućnost, no dah, koji je najbolji vodič u meditaciji, uči nas kako biti „sada i ovdje“.

I za divno čudo, tada uočavamo kako smo „sada i ovdje“ – dobro! Um postaje bistar, stabilan i miran. Uz to, prestajemo željeti ono što ne možemo imati, prestaju naše želje, žudnje, žalost zbog onoga što smo izgubili, nezadovoljstvo zbog onog što nemamo. Učimo osjetiti zadovoljstvo onim što jesmo i što imamo u sadašnjem trenutku.

Iz takvog unutrašnjeg stanja moguće je jasnije i smirenije sagledati stvarnu situaciju i donositi dobre odluke o svom liječenju, promjeni navika, o prilagodbi i novim životnim ciljevima. U pripremama za neki tretman, poput kemoterapije, operativnog zahvata ili bolnog procesa fizičke rehabilitacije, joga pomaže da, umjesto osjećaja napetosti ili mentalnog otpora, suočavanje s onim neophodnim bude opušteno, otvorena uma, bez pretjeranog stresa.

Potencijal joge za iscjeljenje

Sjećanje na traumu izazvanu teškom bolešću, nesrećom ili nekim teškim i opasnim doživljajem ostaje zabilježeno u fizičkom tijelu. Sve je veći broj terapijskih tehnika koje rade na tijelu. Joga je svakako jedna od njih jer kultivira unutrašnje okruženje i priprema teren za iscjeljivanje.

Kad vježbama joge, disanjem i meditacijom raščistimo krhotine misli, naše će biće s olakšanjem odahnuti, naša energija koja je bila potisnuta i zgrčena napokon se može pokrenuti, razvijati i rascvjetati. Kad smo mirni, kad obratimo pozornost, kad živimo u trenutku, osnažujemo one najvitalnije i elementarne dijelove sebe.

Neki ovaj proces smatraju duhovnim. No, bez obzira na ono u što vjerujemo, svi možemo prepoznati to stanje milosti, taj trenutak slobode. Joga nam pokazuje kako njegovati to iscjeljujuće stanje, daje nam fizičke i mentalne alate. Uvijek, u svakom trenutku, čak i ako smo teško bolesni, imamo pristup toj najdubljoj iscjeljujućoj energiji.

Senka Ljubić, učiteljica joge i astrologinja

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr