Što nam stoji na putu do uspjeha?

Pročitajte izvrstan tekst psihologinje Tomice Šćavine u kojem ćete se sigurno prepoznati - da bismo krenuli prema ostvarenju svojih želja, nešto se u našim životima nepovratno mora promijeniti. Mnogi od nas te se promjene podsvjesno boje. Nesigurni u ono što nas očekuje, odgađamo napredak. Evo kako zakoračiti u nepoznato

Što je strah od uspjeha? Ako uspjeti znači ostvariti svoju želju ili cilj, zašto bi se netko bojao uspjeha? Nije li to nelogično? Zašto bi se netko bojao unaprijediti posao, smršavjeti ili napraviti izložbu fotografija? Što tu može biti zastrašujuće?

Skrivenih razloga za neispunjavanje želja i ciljeva može biti zaista mnogo. Iako na svjesnoj razini možemo istinski željeti unaprijediti posao, smršavjeti ili napraviti izložbu fotografija, moguće je da ćemo se na nesvjesnoj razini stalno sudarati s otporom. Strah od uspjeha može nas opasno sabotirati u provođenju planova.

Zašto nas promjene plaše

Svaka promjena, pa i ona nabolje, u nekoj je mjeri zastrašujuća. Želeći uspjeh obično razmišljamo samo o pozitivnoj strani priče, a onu negativnu ignoriramo, ne želimo je prizvati u svijest jer nam „kvari sliku“. Upravo ta potisnuta, tamna strana naših planova često je vrlo jaka, pa se događa da prevagne i tako nam blokira put do uspjeha.

Pri tome mi redovito nemamo pojma što se događa jer je strah od uspjeha nesvjestan. Ono što znamo je da smo nešto htjeli, a ipak se nismo pokrenuli. Ili da smo nešto započeli, pa stali, zakomplicirali, izgubili volju. Jučer nam se uspjeh činio lako dostižan, a danas je iz nekog nejasnog razloga nedostižan. Jučer smo imali briljantan plan, a danas nam se čini da je sve puno prepreka.

U samom korijenu ovog problema zapravo nije strah od uspjeha, već od onog što dolazi s njim. A ključno pitanje u razotkrivanju tih popratnih pojava je: Ako uspijem, što će se promijeniti? Zavirimo li malo ispod površnih mentalnih slika o ispunjenju naših želja i ciljeva, možemo doći do onih pravih, „strašnih“ odgovora.

Na primjer, glas straha može reći: Uspijem li unaprijediti posao, imat ću više odgovornosti i morat ću više raditi. Ili, recimo: Ako uspijem smršavjeti, bit će mi neugodno jer će me muškarci više primjećivati. Ili: Ako napravim izložbu fotografija, na otvorenju ću morati komunicirati s mnogo nepoznatih ljudi i oni će otkriti da sam nesigurna i nezanimljiva. Kad osvijestimo tamnu stranu uspjeha, odnosno strahove s kojima nas uspjeh suočava, realnije ćemo odlučivati.

uspjeh

Ako se pokažem sposoban, izgubit ću brigu i pažnju

Potisnuti strah može imati tisuću lica. Možemo strahovati da ćemo uspjeti, ali da se unatoč tome nećemo osjećati sretnima, zadovoljnima, vrijednima ili ispunjenima. Ili, možemo duboko u sebi vjerovati da zapravo ne zaslužujemo sve dobre i lijepe stvari koje s uspjehom dolaze. Zatim, možemo se bojati odgovornosti ili očekivanja.

Recimo, često se događa da zbog takvog straha studenti odugovlače s diplomskim ispitom. Jer nakon diplome slijedi osamostaljenje i traženje posla, a to znači – novi izazovi, nove odgovornosti, nova očekivanja, novi uspjesi i neuspjesi.

U podlozi straha od uspjeha može biti i vjerovanje da će vaši uspjesi na neki način ugroziti ili uništiti vaš emotivni život. Na primjer: Uspijem li se obogatiti, ljudi će se htjeti družiti sa mnom samo iz koristi. Tu mogu biti pospremljena i brojna druga autodestruktivna ili ograničavajuća uvjerenja, kao na primjer: Svi su drugi bolji od mene, pa neću ni pokušavati. Može se pojaviti i strah od gubitka pažnje. Ako ste navikli da se ljudi brinu za vas dok vam je loše, može se pojaviti strah da vas, nakon što se pokažete sposobnima i uspješnima, nitko više neće primjećivati.

Vidjet ćete vi da ja to mogu

Uspjeh je tim strašniji što mu pridajemo više važnosti. Ako smatramo da ćemo preko uspjeha pokazati i dokazati (drugima ili sebi) da smo bolji, pametniji, kreativniji ili snažniji, onda nije nimalo čudno što nas je strah uspjeti. Što je više takvih „pridanih vrijednosti“, uspjeh je teže postići. Ako i uspijemo, slijedi razočaranje jer ćemo se suočiti s činjenicom da nismo postali ni bolji, ni pametniji, ni kreativniji, ni snažniji.

Ako nam je temeljna motivacija kazniti nekoga ili dokazati se ocu ili majci („Vidjet ćete vi da ja to mogu“), onda to nije dovoljno dobar temelj. Takva motivacija, budući da izvire iz povrede, kratko traje i brzo dogorijeva. Ona ne može podnijeti sve te „pridane vrijednosti“, odnosno težinu uspjeha.

Poljujani red i mir

uspjehOsim toga, uspjeh može biti zastrašujući i zato što u život unosi kaos. Svaka kreacija donosi i destrukciju. Ako ništa drugo, dolazi do uništavanja pasivnosti, dosade, navike ili ignorancije. A kao odrasli ljudi navikli smo sve gledati u pravilnim linijama i potreban nam je određeni red u glavi da bismo imali kakav-takav osjećaj stabilnosti.

Uspjeti znači narušiti taj red, poljuljati stabilnost, izmijeniti postojeći poredak stvari, a da unaprijed ne znamo što sve novi poredak donosi. Takvi nestabilni uvjeti idealni su za isplivavanje potisnutih strahova da nismo dovoljno vrijedni, važni ili voljeni.

Ako sve ovo znamo, možemo se na to pripremiti. Možemo se zapitati na koji će nam način uspjeh promijeniti život, možemo pomno preispitati svoju motivaciju i pripremiti se na razdoblje kaosa.

Strah je naša primarna obrambena emocija i ako je prihvatimo kao učitelja, može nam biti izvrstan putokaz na putu do uspjeha. Strah će uvijek biti tu, pri svakoj većoj promjeni, pri svakom važnijem koraku. Svaki novi uspjeh donosi novu doza straha. Prihvatimo li i svijetlu i tamnu stranu svojih želja i ciljeva, možemo krenuti u realizaciju, svjesno se suočavajući s onim što nam stoji na putu do uspjeha.

Kako prepoznati strah od uspjeha?

Odugovlačenje – ako stalno odgađate posvetiti se onom što je bitno za vaš uspjeh i umjesto toga radite stvari koje nisu presudne za posao, kao što je često pregledavanja e-maila ili interneta. Tu vam može pomoći jedna vježba. Svako jutro prvih sat vremena radite ono što vam je najvažnije za postizanje uspjeha. Polako će se mijenjati vaši prioriteti.
Zabavljanje u krivo vrijeme – ako prije važne prezentacije ili nekog drugog važnog trenutka ostanete budni cijelu noć gledajući filmove, čisteći stan ili prejedajući se čokolade. Zabavljanje u krivo vrijeme  umanjuje kapacitete za uspjeh. U takvim  slučajevima napetosti koja je uzok ovom ponašanju riješite se tjelovježbom ili kreativnim radom.
Puno priče, malo rada – ako imate običaj puno pričati o svojim planovima, ciljevima i životnim željama, ali ništa od toga ne provodite u djelo. U ovom slučaju je dobro suzdržati se od priče. Obično je u podlozi potreba da netko povjeruje u mogućnost realizacije vaših ciljeva. To daje osjećaj da je uspjeh već postignut, što je, naravno, varka.
Negativna uvjerenja – ako vam se po glavi vrzmaju misli poput: „čemu uopće pokušavati, ionako su svi bolji od mene“ ili „uspješne ljude ionako nitko ne voli“ ili “nemam što je potrebno”, moguće je da svoje planove nećete ni pokušati ostvariti. Važno je detektirati svoje negativne misli i shvatiti ih kao sabotažu, a ne kao važne informacije o sebi.

Zapitajte se...

Što će se dogoditi ako uspijem?
Što me motivira da uspijem?
Je li mi ta motivacija dovoljna?
Koje su moje najveće brige vezane uz taj uspjeh?
Uspijem li, što ću dobiti, a što izgubiti?
Kako će taj uspjeh utjecati na moj život?
Imam li osjećaj da ne zaslužujem taj uspjeh?
Mislim li da netko drugi više od mene zaslužuje taj uspjeh?
Može li mi uspjeh poremetiti planove na drugim područjima života?
Ima li netko kome bi moj uspjeh smetao?

Tomica Šćavina

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr