Psihologinja otkriva: kako sačuvati mentalno zdravlje uslijed straha od koronavirusa

Na svakom koraku možemo saznati kako se zaštiti da izbjegnemo virus. No, da li je zaista najveća opasnost sama zaraza? Rijetko možemo čuti o tome kakve posljedice ovakva epidemija može imati na naše psihičko zdravlje.

Sanja Petrić, magistra psihologije

Sanja Petrić, magistra psihologije

Kolika zabrinutost je opravdana

Trenutno najaktualnija tema u Hrvatskoj i svijetu je širenje koronavirusa. Na svakom koraku možemo čuti i pročitati veliku količinu savjeta kako se bolje zaštiti da izbjegnemo virus. No, da li je zaista najveća opasnost sama zaraza? Rijetko možemo čuti o tome kakve posljedice ovakva epidemija može imati na naše psihičko zdravlje.

Katedra za kliničku psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu provela je istraživanje u kojem je dobila podatak da je 25 posto ispitanika izrazito zabrinuto zbog nastale epidemije. Ono što je očekivano je da se taj podatak odnosi većinom na kronične bolesnike. Ali, i na velik broj majki male djece koje nemaju znanstvenu osnovu za ovakvu zabrinutost jer je velika vjerojatnost da se djeca neće zaraziti, a ako i hoće onda će vjerojatno simptomi biti veoma blagi.

Strah od nepoznatog

Ovakva razina zabrinutosti veoma loše utječe na naše psihičko zdravlje, a događa se velikim dijelom zbog krive interpretacije informacija koje dobivamo. Kada usporedimo brojke zaraženih i umrlih od koronavirusa i iste te brojke obične gripe, možemo zaključiti kako je korona puno bezopasnija. No, ono što je izvor najveće zabrinutosti kod ljudi je strah od nepoznatog. Korona je nešto novo, nema preventivnih cjepiva, veoma brzo se širi i ljudima je prvi instinkt pojava emocije straha.

Da bismo izbjegli paniku i strah zadržali pod kontrolom, trebamo ostati smireni. Naravno da doza opreza i zaštite treba biti prisutna, no ne više od one doze koju imamo kod obične gripe i drugih zaraznih bolesti. Mjere zaštite koje propisuju države su tu da spriječe daljnje širenje i na nama je da ih pozorno pratimo, poštujemo i odgovorno se ponašamo.

Jesam li ja u kritičnoj skupini?

Prvi korak k sprječavanju panike je da informacije stavite u pravi kontekst i da promislite o svemu što pročitate ili čujete. Neka pitanja koja si možete postaviti: „Jesam li ja u kritičnoj skupini? Kako mogu doprinijeti sprječavanju širenja virusa? Bojim li se jer je to nešto nepoznato ili je zaista toliko opasno? Jesam li se već uspješno oporavio od neke druge zaraze? Mogu li ja ikako pomoći drugima koji su u većoj opasnosti? Jesam li fokusiran na stvari koje su pod mojom kontrolom? …“.

Kada osjetite da vas brige preplavljuju obratite pozornost na svoje disanje. Ako primijetite da je ubrzano, pokušajte ga smiriti tako što cijeli fokus prebacite isključivo na disanje, na kontrolu brzine i ritma, dok ne dođete do onog koje vas najviše umiruje. Vježbe relaksacije dokazano pomažu kod anksioznih stanja, a ovo je jedna vrlo jednostavna vježba koja se može koristiti u trenutnoj situaciji.

Fokusirajte se na ono što možete držati pod kontrolom

Najvažnije od svega je držati pod kontrolom stvari koje zaista jesu pod vašom kontrolom i fokusirati se isključivo na njih. U prirodi nam je da smo anksiozni, no svojim ponašanjem i mislima možemo kontrolirati tu razinu i ostati pribrani kako na kraju ne bismo imali teže psihičke posljedice na naše zdravlje od onih fizičkih koje nam sama zaraza može donijeti.

Sanja Petrić, psihologinja, Mentalni Trening, www.mentalnitrening.com

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr