Prvo djeluj, misli poslije?

Učenje na vlastitim greškama jedan je od najučinkovitijih alata učenja koje je stvorilo čovječanstvo

Napravit ću to poslije, sutra, za vikend – česte su izjave svih onih koji odgađaju obaveze. Istraživanje kanadskih znanstvenika sa Sveučilišta u Calgaryju utvrdilo je da su za odugovlačenje u 22 posto slučajeva krivci geni pa se tu ništa ne može promijeniti, ali, kad je riječ o preostalih 78 posto, čini se da ima lijeka. Svodi se na četiri jednostavne riječi.

„Prvo djeluj, misli poslije“, savjetuje Herminia Ibarra, engleska ekonomistica i autorica knjige Act Like a Leader, Think Like a Leader. Umjesto tipičnog introspektivnog pristupa vodstvu, Ibarra zagovara pristup „učenja kroz akciju“. „Jedini način kako napraviti promjene jest da, kroz praksu i posao, upregnemo svaku crtu svoje osobnosti sve dok ne budu dovoljno utemeljene na iskustvu. Učimo tko smo iskušavajući stvarnost, a ne gledajući unutar sebe“, napisala je Ibarra.

Znamo da učenje na vlastitoj koži može biti teško. Ono uključuje rizik i može završiti neuspjehom, ali, kako se kaže, tko ne riskira, taj ne profitira. S tom se krilaticom slaže i engleski filozof Roman Krznaric koji u svojoj novoj knjizi Carpe Diem: Seizing the Day in a Distracted World kaže da je „učenje na vlastitim greškama jedan je od najučinkovitijih alata učenja koje je stvorilo čovječanstvo“.

Magda Dežđek

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr