Sindrom kroničnog umora: poseban rizik za žene

Budući da sindrom kroničnog umora znači pražnjenje životne energije, neke duhovne tehnike kao što su molitva i meditacija mogu utjecati na jačanje imunog sistema. Evo što pomaže kad je riječ o medicini

Virus ili stres?

Premda smo jedva dočekali lijepo vrijeme, proljeće zna stvoriti mnogo zdravstvenih problema. Vrtoglavica, nesanica ili pospanost, uznemirnenost, iscrpljenost, glavobolja, umor samo su neki simptomi koji muče osobe osjetljive na promjenu vremena. Proljetni umor možete ublažiti boravkom na svježem zraku, zdravom prehranom i vježbama, ali sve to nije dovoljno ako imate sindrom kroničnog umora o kojem se posljednjih godina sve više govori.

Sindrom kroničnog umora (SKU) predmet je stalnih sporova među liječnicima - neki su uvjereni da je bolest virusnog porijekla i okrivljuju virus herpesa, a drugi smatraju da je izazivač stres. Većina znanstvenika slaže se da se jedan od uzroka krije u načinu života pacijenta - u stalnom stresu i ubrzanom životnom tempu. Velika odgovornost koju preuzimaju na svoja leđa, želja da budu prvi i nezamjenljivi - možda to i jesu pretpostavke razvoja depresije i kroničnog umora?

Brže, bolje, jače

Upravo 80-ih godina, kada su znanstvenici počeli govoriti o epidemijama kroničnog umora, primijećena je sljedeća tendencija (karakteristična i za muškarce i za žene): raditi dulje, bolje, intenzivnije nego što je to zaista nužno. Ne smije se isključiti ni pretpostavka da je sindrom kroničnog umora u određenoj mjeri zaštita organizma od okolnosti koje od čovjeka zahtijevaju izdržljivost stroja.

Očigledno je da pretjerani zahtjevi koje postavljamo sami sebi, ambicija i želja da se dokažemo mogu biti pokretač. To nam nesumnjivo poboljšava materijalnu situaciju, ali šteti zdravlju. Upravo među takvim ljudima velik je broj pacijenata sa SKU.

Najopasnija dob od 25 do 45 godina

Smatra se da su žene sklonije sindromu kroničnog umora, pri čemu je najopasnija dob od 25 do 45 godina, što je u vezi i sa specifičnim hormonskim, emocionalnim i vegetativnim reakcijama. Psiholozi karakteriziraju predstavnice te grupe kao energične mlade žene pojačane ranjivosti i osjetljivosti, s izraženim osjećajem odgovornosti. Ipak, od ovog sindroma može se razboljeti čak i malo dijete. Stručnjaci koji smatraju da se SKU češće sreće kod ljudi koji se previše trude na poslu dodali su ovoj bolesti termin yuppie flu (japijevska groznica).

Običan umor nije bolest, već prirodna reakcija organizma na premor, signal da mu je nužan odmor. Ali sindrom kroničnog umora je nešto drugo. To je bezrazložan, vrlo izražen, iscrpljujući umor, koji ne prolazi ni poslije odmora. SKU se lako maskira i izgleda kao neka druga bolest, zato ga nije lako prepoznati.

Dijagnoza, simptomi i liječenje

Radi precizne dijagnoze, liječnici se služe testovima kojima ocjenjuju umnu sposobnost pacijenta, kao i laboratorijska virusna i imunološka ispitivanja.

U prvom stadiju bolesti stanje bolesnika sliči na običnu respiratornu virusnu infekciju. U drugom se javlja devet osnovnih simptoma, ali ne obavezno svi odjednom. U trećem stadiju bolest ima teži oblik, uz neuropsihičko rastrojstvo i depresiju.

Trajanje sindroma kroničnog umora je različito: kod nekih pacijenata brzo dolazi do ozdravljenja, čak za nekoliko mjeseci, drugi osjećaju progresivno pogoršanje koje traje godinama. Ponekad bolest ima cikličan karakter - remisije se smjenjuju s razdobljima pogoršanja. Ako osjetite neobjašnjiv umor koji ostaje i posle sna ili odmora, ne bavite se samoliječenjem. Obratite se za pomoć imunologu i specijalistima koji već imaju iskustva u dijagnostici i liječenju SKU.

Liječenje obično počinje primjenom preparata koji poboljšavaju opće stanje pacijenta, normaliziraju san, obnavljaju umnu aktivnost i fizičku formu. Liječnik najčešće prepisuje vitamine B12, C, A, selen, cink, željezo, L-triptofan i magnezijev sulfat. U većini slučajeva vrlo su efikasni i preparati s ekstraktom ehinaceje i ginka. Ali sve ove i druge lijekove treba uzimati po liječničkoj preporuci.

Najčešći simptomi

- rastući ili stalni umor, čak poslije lakšeg fizičkog napora
- dugotrajna groznica
- rastrojstvo živaca, preosjetljivost na svjetlo, otežan vid (mrlje ispred očiju), zaboravljivost, razdražljivost
- bolovi u grlu i limfnim čvorovima
- slabost mišića, bol u mišićima
- poremećaj sna, nesanica ili pospanost
- neobična glavobolja
- bolovi u zglobovima
- depresija

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci