Pokretljivost tijela: tajni ključ vitalnosti

Čvrsti mišići i dobar izgled tijela nisu jedini znaci dobre tjelesne spreme. Na prvome mjestu trebala bi biti pokretljivost tijela, no o njoj rijetko razmišljamo. Kako izvodimo određene pokrete i kolika je njihova amplituda pokazatelji su pravog stanja tijela i kako nas ono služi. Donosimo vježbe i savjete kako povećati i održati mobilnost tijela te mu olakšati godine koje dolaze

Test pokretljivosti

Iskušajte pokretljivost svog tijela odmah: ustanite, razmaknite noge u širini kukova i napravite pretklon trupa u stojećem položaju ili uttanasanu, kako vježbu nazivaju jogiji. Možete li, ravnih koljena i kralježnice, dlanom dotaknuti pod ili vaši prsti jedva dopiru do koljena? Koliko se dugo, bez bolova, možete zadržati u tom položaju?

Izlika da niste dovoljno fleksibilni ne vrijedi kao glavni izgovor za možda neuspješan „naklon“, ali o tome nešto poslije. Opravdavate li pak slab pretklon hvalisanjem o broju pretrčanih kilometara ili minutama izdržavanja jogijskog položaja daske (plank), to samo znači da imate snažne i izdržljive mišiće, ali s malom pokretljivosti.

Pokazatelji da tijelo gubi sposobnost

Ako se jedva spustite u pretklon, još teže zadržavate duboki čučanj ili ne možete rukom dotaknuti stopalo noge podignute u vis, to su pokazatelji da vaše tijelo gubi svoju urođenu sposobnost pokreta.

Trening puke snage nije dovoljan, pa struka u posljednje vrijeme sve više ističe nužnost vježbanja mobilnosti ili pokretljivosti, prirodne sposobnosti tijela koja slabi starenjem, sjedilačkim načinom života i neprestanim izvođenjem jednih te istih pokreta.

Najrazličitiji spektar kretnji

Jednostavno rečeno, pokretljivost ili mobilnost odnosi se na one dijelove tijela koji, ovisno o poziciji, trebaju biti pokretljiviji. Prof. dr. sc. Goran Marković, profesor kineziologije na zagrebačkom Kineziološkom fakultetu, kineziterapeut i doktor osteopatije, pokretljivost definira kao sposobnost da cijelim tijelom ili u nekom zglobu, primjerice, gležnju, kuku, torakalnoj kralježnici ili ramenu, aktivno izvodimo prirodne kretnje velikom amplitudom pokreta.

To bi značilo da možemo učinkovito, sigurno i bezbolno, u funkcionalnom rasponu pokreta, izvesti najrazličitiji spektar kretnji (čučnjeve, guranje, povlačenje, puzanje, kotrljanje, podizanje itd.) potrebnih za funkcionalno i kvalitetno življenje.

Koliko ćemo uspješno moći manevrirati svojim tijelom ovisi o više faktora, objašnjava profesor kineziologije: „Pokretljivost tijela ovisi o građi zglobova, fleksibilnosti mišića, ligamenata i drugih mekih tkiva, kvaliteti obrasca disanja, ali i jakosti agonističnih mišića, onih koji se aktiviraju kroz kontrakciju, te međumišićnoj koordinaciji.“

žena, pokretljivost tijela

Loša koordinacija

Ako ste loše prošli u gore spomenutom pretklonu, prof. Marković pojašnjava da na loš rezultat može utjecati nefleksibilnost mekih tkiva (od donjeg svoda stopala pa duž stražnje strane tijela sve do zatiljka), ali i loša koordinacija.

Primjer kad loša koordinacija ograničava izvođenje pretklona trupa je ako osoba koja izvodi pretklon istovremeno ne gura kukove prema natrag, zbog čega gubi ravnotežu, a posljedica je nesvjesno aktiviranje mišića lista i stražnje lože, što u konačnici rezultira smanjenom pokretljivosti u navedenoj vježbi.

Nefleksibilnost

Drugi krivac za otežano savijanje trupa je nefleksibilnost, tj. nedovoljna rastezljivost mekih tkiva. Fleksibilnost je važna komponenta pokretljivosti, ali nikako nije njezina istoznačnica. „Pokretljivost se odnosi na pasivnu i aktivnu gibljivost zgloba, kralježnice i cijelog tijela, dok je fleksibilnost primarno vezana uz rastezljivost mišića i drugih mekih tkiva (fascija, živčanog tkiva i sl.)“, tumači kineziolog Marković.

Primjerice, kad sjednemo na pod i savijemo koljeno, utvrdit ćemo pokretljivost koljena u fleksiji. Kad legnemo potrbuške i savijemo koljeno, uočit ćemo da će, u pravilu, postignuti kut u koljenu biti manji od onoga kad sjedimo.

Razlog tomu je što su neki mišići koji prelaze preko kuka i koljena nedovoljno fleksibilni te, posljedično, ograničavaju pokretljivost koljena u tom položaju. „Fleksibilnost mišića i drugih mekih tkiva podređena je pokretljivosti te predstavlja jedan od faktora koji ograničavaju pokretljivost“, konstatira kineziolog.

Zašto s godinama "zakržljamo"?

Koji su razlozi da s godinama „zakržljamo“, a rođeni smo s velikom pokretljivošću zglobova i kralježnice? Prof. Marković navodi da je jedan od glavnih krivaca suvremeni način življenja koji ne zahtijeva izvedbu pokreta tijela i zglobova u velikoj amplitudi, pa u odrasloj dobi gubimo i pasivnu i aktivnu pokretljivost kralježnice i zglobova. Dodaje i kako na krutost određenih dijelova tijela mogu utjecati koštano-zglobne ozljede koje zadobijemo tijekom života.

Od ostalih uzroka smanjene pokretljivosti Ana Marija Jagodić Rukavina, magistra kineziologije i utemeljiteljica Body tehnike (kineziološke aktivnosti koja se predaje na zagrebačkom Kineziološkom fakultetu), navodi: dugotrajan psihički i fizički stres (koji nas doslovce pretvara u kruta i zgrčena tijela), dehidraciju (koja vodi isušivanju mišićnih ovojnica i drugih tkiva) te neravnotežu neurološkog sustava (koji proizlazi iz dugotrajnog stresa i lošeg spavanja).

žena, pokretljivost tijela

Pokretljivost ramenog zgloba

Da bismo shvatili koliko je mobilnost tijela važna, čak i ako ne radimo u cirkusu ili ne plešemo balet, uzmimo za primjer rameni zglob, jedan od najpokretljivijih dijelova tijela. Osmišljen je tako da rukom možemo micati naprijed, natrag, gore, dolje i kružno. Ako se rame kreće onako kako bi trebalo, može se dijagnosticirati zdrava pokretljivost. Ako su nam, pak, određeni pokreti, kao što je vješanje odjeće na visoki štrik ili bacanje loptice psu, teško izvedivi ili izazivaju bol, vjerojatno nam je smanjena pokretljivost ramenog zgloba.

„Gubitak pokretljivosti ograničava repertoar pokreta i aktivnosti koje bismo trebali neometano izvoditi, a jači gubitak pokretljivosti može štetno utjecati na kvalitetu prirodnih obrazaca kretanja i tako uzrokovati pretjeran mišićno-fascijalni i koštano-zglobni stres i bolove“, tumači profesor Marković.

Ako dulji period pokušavamo bacati lopticu ili podizati uteg preko glave, a ruku ne držimo u pravilnom položaju jer nas, na primjer, boli desno rame, naše će tijelo taj disfunkcionalni pokret pokušati kompenzirati izvijanjem leđa i podizanjem ramena prema ušima, a to može uzrokovati cijeli niz komplikacija i ozljeda.

Snaga mišića zdjelice: Unutarnja snaga žene

Kakve veze ima rame s kukom?

„Tijelo je vrlo inteligentno, pa kad primijeti problem u jednom zglobu, onda će to, preko fascija i mišića, pokušati kompenzirati tako što će taj zglob manje koristiti. Zbog toga će drugi zglobovi, oni iznad i ispod, morati podnositi veće opterećenje, a s vremenom će se bol manifestirati na posve drugome mjestu jer tijelo funkcionira po dijagonalama“, opisuje Jagodić Rukavina eventualni scenarij. Pojašnjava da u slučaju bolnog desnog ramena možemo imati problema s lijevim kukom ili lijevim koljenom.

Problem nepokretljivosti neće samo ograničiti performanse u svakodnevnom životu i rekreacijskim aktivnostima, on seže mnogo dublje i znatno je kompleksniji. Jagodić Rukavina otkriva da zbog smanjene pokretljivosti, pogotovo zdjelice i kralježnice, izrazito pate i naši unutarnji organi. „Zdravo, funkcionalno pokretanje zdjelice i kralježnice djeluje na organe kao vrsta unutarnje masaže koja stimulira cirkulaciju, a ako im ona nedostaje, organi se spuštaju i njihova funkcija slabi.“

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci