Mikrobiom - prva linija obrane zdravlja

Neuravnotežen mikrobiom povezuje se s lošim tjelesnim zdravljem, no Amerikanka dr. Natasha Campbell-McBride, zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu i brojnim istraživanjima, ustanovila je povezanost zdravlja crijevne flore i mentalnih poremećaja, o čemu se dosad u javnosti nije govorilo. Za Sensu objašnjava zašto je ravnoteža crijevne flore važna i kako je postići...

Stanje u crijevima utječe na psihu

Sve je više znanstvenika i liječnika koji dovode u vezu cjelokupno stanje našeg organizma s uravnoteženošću crijevne flore i zdravljem crijeva. Kažu da se ondje skriva naš drugi mozak te da crijeva komuniciraju s ostalim dijelovima organizma. Otuda dolazi i izraz „osjećaj u trbuhu“ koji nam prenosi važne intuitivne informacije o nama i našoj okolini, a koje naš intelekt ne može ni svladati ni razumjeti.

No utječe li stanje u crijevima na našu psihu? Upravo to tvrdi dr. Natasha Campbell-McBride, neurologinja i nutricionistkinja, koja smatra da ono što jedemo i time utječemo na svoja crijeva može biti duboko povezano s poremećajima i bolestima poput autizma, depresije, ADHD-a, disleksije i drugih. Nakon dugotrajnog proučavanja ovog problema dr. Campbell-McBride svoja je iskustva sažela u knjizi GAPS: Crijevno-psihološki sindrom, koju je u Hrvatskoj objavila izdavačka kuća Tragom.

GAPS

Proučavajući zdravstvena stanja svojih pacijenata, autorica je otkrila da u gotovo svim slučajevima djeca i odrasli oboljeli od spomenutih bolesti pate od probavnih tegoba te je ustanovila čvrstu povezanost između nezdrave crijevne flore i toksičnosti kemikalija koje nastaju kao nusproizvod neprobavljene hrane. Ti toksini, tvrdi, mogu ozbiljno ugroziti ravnotežu kemije mozga.

Za ovaj je odnos skovala naziv crijevno-psihološki sindrom (Gut and Psychology Syndrome) ili GAPS, o kojem smo s njom razgovarali. Njena je knjiga namijenjena roditeljima djece koja pate od alergija, atopijskog dermatitisa, oslabljenog imuniteta, čestih upala uha, probavnih tegoba, usporenog razvoja i mnogih drugih stanja, ali i odraslima koji se bore s autoimunim ili upalnim bolestima crijeva te zdravima koji dobro zdravlje žele i zadržati.

Crijeva - središte zdravlja

Još je Hipokrat, pišete u svojoj knjizi, zaključio da bolest započinje u probavnom sustavu. Vi idete i korak dalje ukazujući čak i na povezanost crijevne flore s mentalnim bolestima i poremećajima?
Sve bolesti započinju u crijevima! To je Hipokrat, otac moderne medicine, konstatirao prije više od dvije tisuće godina. Što više pomoću suvremenih znanstvenih metoda i alata proučavamo bolesti modernoga doba, sve češće zaključujemo da je Hipokrat itekako bio u pravu. Ljudsko je tijelo naseljeno mikrobima, a njihova najveća zajednica živi unutar našeg probavnoga sustava i naziva se crijevnom florom. U zdravoj crijevnoj flori svi mikrobi žive u harmoniji, podržavajući, ali i kontrolirajući jedni druge.

Našem organizmu pomažu da pravilno probavi i apsorbira hranu, štite naš probavni sustav, partnerski rade s našim imunosnim sustavom, dakle obavljaju mnoštvo korisnih funkcija. Nažalost, suvremeni čovjek već desetljećima kvari, oštećuje svoju crijevnu floru. Primjerice, svakom ćemo kurom antibiotika uništiti golemu zajednicu dobrih bakterija u svojim crijevima, što će rezultirati narušenom ravnotežom mikroba, odnosno porastom broja mikroba u crijevima, a to uzrokuje bolesti.

Što se nakon narušavanja ravnoteže crijevne flore događa u organizmu?
Kada je crijevna flora oštećena, ne možemo pravilno probavljati hranu te nastaje pomanjkanje vrijednih nutrijenata u organizmu. Istovremeno, patogeni mikrobi oštećuju stijenku crijeva čineći je poroznom, propusnom, tako da se hrana apsorbira neprobavljena, a to potiče razvoj alergija i intolerancije. Ti patogeni mikrobi proizvode na tisuće toksičnih spojeva, kemijskih tvari koje organizam apsorbira u krv kroz porozne stijenke crijeva te se potom šire tijelom.

U koji god organ dospiju, prouzročit će bolest. Umjesto da obavljaju svoju probavnu zadaću, crijeva tad postaju glavni izvor toksičnih tvari u tijelu. Imunosni sustav, dakako, na to reagira i razvijaju se alergije, autoimune bolesti i kronične upale. Kad toksini iz crijeva dospiju do mozga, uzrokuju mentalne bolesti i poremećaje poput autizma, poteškoća u učenju, ADHD-a, disleksije i drugih. To je ono što nazivam GAPS.

trbuh crijeva

Dijete, kako pojašnjavate, prilikom rođenja, prolazeći kroz porođajni kanal, preuzima majčinu floru. Što se poslije događa i što se događa kroz generacije te kako je to povezano s porastom autizma u djece, ADHA-a i drugih stanja?
Djeca svoju crijevnu floru preuzimaju od roditelja, zbog čega bilježimo epidemiju GAPS-a, odnosno abnormalne crijevne flore, koja postaje gora sa svakom novom generacijom. Na primjer, u obitelji s autističnim djetetom bake i djedovi su od svojih roditelja preuzeli dobru, zdravu crijevnu floru, ali su popili i nekoliko kura antibiotika prije negoli su dobili svoju djecu.

Ti su antibiotici načeli njihovu crijevnu floru, koja je potom, tako narušena, prilikom rađanja prenesena na njihovu djecu. Ti ljudi, roditelji autističnog djeteta, odrastali su u potpuno drugačijem okolišu od svojih roditelja, u kojem je planetarno zavladala brza prehrana prepuna antibiotika i drugih kemikalija i gdje je dojenje djece izašlo iz mode, a za svaki kašalj ili kihanje dobivali su antibiotike. Dojenje je, međutim, nužno kako bi dijete razvilo svoju normalnu crijevnu floru.

Dakle, ta generacija roditelja današnje autistične djece već prije njihovog rođenja imala je daleko oštećeniju crijevnu floru od svojih roditelja. Žene iz te generacije puno godina prije odluke o rađanju uzimale su kontracepcijske pilule, a one također značajno utječu na pogoršanje crijevne flore. Zbog toga danas imamo epidemiju autizma, astme, ADHD-a, ekcema, alergija, dijabetesa i brojnih drugih bolesti. Nažalost, situacija je svake godine sve gora. GAPS je epidemija koja uzrokuje sve ove ostale nabrojane epidemije.

Nije, dakle, točno da primjećujemo puno više autizma i drugih bolesti zahvaljujući boljoj suvremenoj dijagnostici, nego je taj porast rezultat sve lošije crijevne flore kroz generacije?
Kad sam počela raditi kao liječnik, autizam smo dijagnosticirali kod jednog djeteta od deset tisuća djece. Danas se ta dijagnoza postavlja kod svakog trideset petog djeteta! Znanstvenici su već izračunali da će najdalje do 2025. godine svako drugo dijete biti autistično. To znači da će polovica djece u zapadnom svijetu biti autistična, a druga polovica će bolovati od nečeg drugog. Idemo, dakle, prema svijetu u kojem uopće neće biti zdrave djece. Uzrok te katastrofe je ovo naše „moderno“ okruženje, odnosno GAPS.

Gdje i kako napraviti zaokret prema ozdravljenju? Rješenje je, kako objašnjavate u knjizi, u posebnoj GAPS dijeti, u kojoj nema mjesta za žitarice, ali ni mliječne proizvode, no itekako ima za, primjerice, kvalitetno, organski uzgojeno meso, perad, ribu, jaja, kuhano povrće?
GAPS je probavni poremećaj. Naš je probavni sustav jedna duga cijev, a ono čime tu cijev ispunite direktno utječe na blagostanje organizma. Dakle, hrana je najbolji lijek! GAPS dijeta, opisana u mojoj knjizi, istiskuje patogene mikrobe iz crijeva, vraća crijevnu floru u ravnotežu, zacjeljuje oštećenu stijenku crijeva.

Samo je tako moguće zaustaviti rijeke toksičnih tvari da odlaze u krv te očistiti tijelo, a tako i mozak. Od tog trenutka počinje oporavak, ne samo od mentalnih nego i od autoimunih bolesti – reumatoidnog artritisa, multiple skleroze, lupusa, psorijaze, alergija, sindroma kroničnog umora i većine drugih kroničnih degenerativnih stanja. Sve bolesti započinju u crijevima, a to potvrđuje i moja svakodnevna praksa u klinici.

Zašto žitarice moraju biti u potpunosti izbačene iz prehrane? Problem nisu samo žitarice koje sadrže gluten?
Žitarice su teško probavljive čak i za nekog tko ima zdrav probavni sustav. Prije svega, one su savršena hrana crijevnim mikrobima. U slučaju GAPS-a, odnosno oštećenih crijeva, žitarice zapravo hrane patogene mikrobe te osobu čine bolesnom. To je razlog zašto ih moramo ukloniti s jelovnika, ali sve žitarice, sav šećer i škrob. GAPS dijeta mora trajati najmanje dvije godine, jer je toliko vremena potrebno da se crijevna flora promijeni i crijeva izliječe. Nakon tog početnog razdoblja mnogi ljudi mogu ponovo uvesti žitarice u svoju prehranu.

knjigaKnjigu doktorice Natashe Campbell-McBride 'GAPS: Crijevno-psihološki sindrom' kod nas je objavila izdavačka kuća Tragom. Više saznajte na www.anitasupe.com/shopKakvi su rezultati liječenja koje provodite i zagovarate?
GAPS je postao pokret poznat širom svijeta; milijuni ljudi drže se prehrambenog protokola o kojem pišem. Moja je knjiga dosad prevedena na 18 jezika, prevodi se i dalje, što pokazuje da je GAPS velik, stalno rastući problem. Ne znam koliko je djece i odraslih na ovaj način izliječeno od mentalnih i tjelesnih tegoba, ali sigurna sam da ih je na tisuće širom svijeta.

Drago mi je što su moja saznanja sada dostupna i hrvatskim čitateljima, a dodatne informacije mogu se pronaći i na mojoj web stranici www.gaps.me, na kojoj je navedena i lista certificiranih GAPS stručnjaka.

Educirala sam ih dosad više od dvije tisuće, širom svijeta, i oni mogu pomoći ljudima u provođenju GAPS nutritivnog protokola da bi se mogli nositi sa svojim zdravstvenim tegobama. Ljudsko je tijelo zapravo čudesna kreacija u koju je „programirano“ naše iscjeljenje. Naše je tijelo ono koje nas liječi, ne liječnik, ne lijekovi ili nešto drugo. Naše je tijelo dio prirode i zato, da bismo se izliječili, moramo koristiti ono što nam priroda nudi – dobru hranu, sunčevu svjetlost, čistu vodu i prirodni stil života.

Gabrijela Pajić

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci