Kortizol - glasnik koji poručuje da je vrijeme za odmor

Stres napisan jezikom hormona glasi kortizol. Ako smo neprestano napeti, njegova će razina izrazito porasti, a to može donijeti niz zdravstvenih problema. Dr. Sara Gottfried u svojoj knjizi Hormonska ravnoteža otkriva nam kako obuzdati navike koje nas vode u iscrpljenost, razdražljivost pa i depresiju

Možda vam je loše zbog hormonske neravnoteže?

Hormoni stvaraju tjelesnu i emocionalnu ravnotežu, no poremete li se, mogu biti uzrok kaosa u tijelu žene. Rastresene, raz­dražljive, kronično iscrpljene, neotporne na stres, s neredovitim ili bolnim menstruacijama, anksiozne ili čak depresivne, smanjenog libida – mnoge žene ne znaju da se osjećaju loše upravo zbog hormonske neravnoteže.

Mnogi simptomi koje godinama trpimo nerijetko ostaju nepovezane točkice i promatramo ih izdvojeno, kao da jedan s drugim nemaju nikakve veze. No kada bismo povukle crtu između njih i spojile ih kao u onim zadacima za djecu, velika je vjerojatnost da bi nam se umjesto lika psa ili mace pokazala ispisana riječ – hormoni!

Poput domina

Hrana koju jedemo, okolina, trudnoća, naša uvjerenja, proces starenja, sposobnost nošenja sa stresom, općenito životne navike i životni uvjeti kojima smo izloženi, pa čak i izmjena dana i noći utječu na naše hormone. Oni, pak, utječu jedni na druge, i u dobru i u zlu. Hormone je lako zamisliti kao domino – padne li jedan, povući će i druge za sobom. Padne li domino pločica zadužena za kortizol, vrlo vjerojatno pada i pločica hormona štitnjače i ona spolnih hormona.

Iako se popularni mediji, primjerice, već dugo bave spolnim hormonima ili hormonima štitnjače, malo se govori o hormonu koji je upravo na udaru modernog nezdravog načina života – kortizolu. Dr. Sara Gottfried, šaptačica hormonima, kako je nazivaju, liječnica s diplomom harvardskog sveučilišta i učiteljica joge, upravo je tom hormonu posvetila pozornost u svojoj novoj knjizi Hormonska ravnoteža.

Uloga kortizola

Stres napisan jezikom hormona glasi kortizol. Sitne endokrine žlijezde na vrhu bubrega izlučuju nekoliko hormona stresa, uključujući kortizol i DHEA. Kortizol je hormon koji nadzire našu glad, probavu, krvni tlak, budnost i san, tjelesnu aktivnost i kapacitet za nošenje sa stresom. Jedna od ključnih zadaća kortizola jest povećati razinu glukoze u trenucima stresa kako bismo imali dovoljno energije za reakciju borbe ili bijega, tj. za nošenje s iznenadnom zahtjevnom situacijom.

No postane li stanje stresa trajno, energija se iscrpljuje, glukoza sve teže dolazi do stanica, pa može doći do naglog umora, iznenadne vrtoglavice, razdražljivosti i pada razine šećera u krvi. Iako ga povezujemo sa stresom, u optimalnim uvjetima kortizol nam omogućuje da se nosimo sa svakodnevicom. On regulira naš krvni tlak, smanjuje upale, podržava rad imunosnog sustava... Kortizol ima svoj prirodni dnevni ritam. U idealnom slučaju proizvodimo ga u velikoj količini ujutro, manje tijekom dana, vrlo malo navečer i minimalno dok spavamo.

TEST: Imate li visok kortizol?

Prirodni ritam lučenja kortizola

Razina kortizola u našem tijelu najviša je ujutro između šest i osam sati i upravo zahvaljujući toj jutarnjoj eksploziji kortizola ustajemo naspavani i puni energije. Do ponoći kortizol bi morao biti na najnižoj razini kako bismo mirno zaspali, imali čvrst i neprekinut san, a naše se tijelo oporavilo i iscijelilo. No problem nastaje kad smo dulje izloženi stresu.

Tada se prirodni ritam lučenja kortizola može posve poremetiti – pa imamo nisku razinu jutarnjeg kortizola i povišenu razinu večernjega, a to nas dodatno iscrpljuje. Ako smo budni do dugo u noć i ne možemo zaspati ili se budimo noću zbog lupanja srca, vrlo je vjerojatno da se razina kortizola u tijelu povisila. Naše se tijelo, stoga, tijekom noći nije stiglo regenerirati, ujutro se budimo umorni i samo će se najodvažniji oduprijeti sirenskom zovu kave. I tako vrlo brzo upadamo u krug stalnog iscrpljivanja.

Trenutno olakšanje koje stvara dubinsku bolest

Stres je neizbježan, sveprisutan i u sve većem porastu. No on može imati i pozitivan i negativan utjecaj. Neki pri umjerenoj razini stresa cvjetaju, dok se drugi pod njime slamaju. Ipak, dr. Mark Hyman, autor pet bestselera New York Timesa, tvrdi da je čak 95 posto bolesti ili uzrokovano ili pogoršano stresom, a neki drugi izvori navode da je od 75 do 90 posto svih posjeta zdravstvenim ustanovama u SAD-u povezano sa stresnim uvjetima života.

Popularni načini s kojima pokušavamo smanjiti posljedice stresa, poput prejedanja, pijenja kave kako bismo preživjeli dan te redovite konzumacije alkohola i nikotina, ne samo da ne rješavaju neravnotežu kortizola nego stvaraju dodatne zdravstvene probleme. Iako pružaju trenutačno olakšanje, dubinski nas čine bolesnima.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci