Kandida - što kad se naruši ravnoteža?

Za kandidu, kvasnu gljivicu koja živi u našem organizmu i u normalnim okolnostima ne uzrokuje nikakve probleme, čula je većina žena. Najčešće je, naime, povezujemo s vaginalnim infekcijama koje može izazvati, no to je samo kap u moru smetnji i bolesti koje je kandida u stanju potaknuti dođe li do njenog nekontroliranog bujanja, bilo kod žena, muškaraca ili djece...

Bakterijske kolonije

Bujanje kolonija kandide u tijelu, najčešće njene podvrste Candide albicans, posljedica je neravnoteže između „dobrih“ i „loših“ bakterija, čiji smo domaćini. Ona u zdravom, uravnoteženom organizmu pripada skupini od 15 posto štetnih mikroorganizama – bakterija, virusa, gljivica i parazita, koje pod kontrolom drži 85 posto korisnih bakterijskih kolonija, probiotika.

Iako potonjih, „dobrih ratnika“, zahvaljujući kojima se imunosni sustav bori protiv napadača, ima daleko više, oni su od tih „napadača“ puno krhkiji. Ako se loši stanari našeg organizma razmnože – bez problema će i zavladati organizmom, uzrokujući zdravstvene probleme.

Uzrokuje brojne smetnje i bolesti

Razmnožavanje, odnosno bakterijski disbalans kandide, koja u uobičajenim okolnostima živi u probavnom traktu, želucu, ustima, dišnom sustavu, na sluznici spolnih organa i koži, uzrokuje upotreba antibiotika, hormonalna neravnoteža, doticaj s opasnim kemikalijama, stres i nervoza, kao i klor u vodi koji u crijevima uništava „loše“, ali i „dobre“ bakterije. Hranimo li se i rafiniranim proizvodima, hranom siromašnom vlaknima i nutrijentima, kandida će carevati.

O kandidi znamo puno, no njome se službena medicina premalo bavi, ignorirajući je kao jasnog pokazatelja narušenog imunosnog sustava koji uzrokuje brojne zdravstvene smetnje i bolesti – od kožnih osipa i alergija, kroničnog umora i probavnih problema, do urinarnih i vaginalnih infekcija te bolova u mišićima, sve do dijabetesa, nepravilnog rada štitnjače, menstrualnih problema, impotencije, bolesti dišnog sustava pa čak i karcinoma.

Imunitet

„Kad kandida, uobičajeno Candida albicans, brojčano nadmaši ‘zdrave’ bakterije u organizmu, govorimo o kandidijazi, stanju koje izaziva niz simptoma“, pojašnjava dr. Lejla Kažinić Kreho, liječnica koja je magistrirala kliničku nutriciju na Kings Collegeu pri sveučilištu u Londonu te vodi nutricijsko dijetetsko savjetovalište Nutrimen.

„Nadimanje, zatvor ili proljev, kronični umor i potreba za slatkom hranom ili pšeničnim pro­izvodima, glavobolja, migrena, nervoza, bolovi u zglobovima, nesanica i stalni kašalj – spektar je simptoma uzrokovanih Candidom albicans, koji utječu na naš imunosni sustav“, navodi liječnica i objašnjava kako nitko sa sigurnošću ne može tvrditi da kandida uzrokuje i karcinom, no sve što slabi imunosni odgovor tijela, sigurno nije preventiva protiv kancerogenih stanja.

„Dr. Gwynne Davies, ekspert za kandidu iz Velike Britanije, kaže da ona napada oko 70 posto populacije. Ako se ne liječi, stanje može postati vrlo ozbiljno, no danas mnogi liječnici  baš i ne razumiju Candidu albicans”, ističe nutricionistkinja.
Bujanje kolonija kandide može potaknuti, prije svega, uzimanje antibiotika. Iako su lijek, kako im i samo ime kaže: lijek „protiv živog“ – dakle nekih „loših“ bakterija koje napadaju organizam, antibiotici istovremeno uništavaju i probiotike, „dobre“ bakterije u probavnom sustavu koje naš organizam održavaju zdravim.

Simptomi nabujale kandide u organizmu

Povezanost s antibioticima

Prema procjenama američkog Nacionalnog centra za kontrolu bolesti, čak se 50 posto antibiotika nepotrebno propisuje, a dodatne količine antibiotika unosimo u organizam i ne znajući – mlijekom i mesom koji su puni antibiotika koji se preventivno daju životinjama u proizvodnji hrane. Kandida, gljivica otporna na antibiotike, u oslabljenom se organizmu počinje množiti, izlučujući mikotoksine, otrove koji se šire tijelom.

Dobru floru u crijevima uništava i hormonalna neravnoteža, zbog čega su žene – zbog PMS-a i menstrualnog ciklusa, trudnoće, kontracepcijskih pilula – sklonije kandidijazi, posebno u vrijeme ovulacije, kad razina hormona raste. Osim toga, imunosni sustav tjeraju na jači, naporniji rad i kemijski elementi te spojevi u hrani i u proizvodima opće upotrebe koje naša jetra mora „preraditi“.

Rafinirana hrana, siromašna vlaknima i nutrijentima, dodatno uništava probiotičku floru jer se mnogo dulje probavlja od vlaknaste, nutritivno bogate hrane. Dok je potonjoj potrebno najviše 45 sati da se probavi, onoj rafiniranoj, nutritivno siromašnoj hrani treba i do 100 sati, zbog čega fermentira u probavnom sustavu uništavajući korisnu floru i tako slabi imunitet.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci