Kako su crijeva i želudac povezani sa psihom

Posljednja znanstvena israživanja otkrivaju da je trbuh mnogo više od mikrobiote ili staništa mikroba nekad poznatog pod nazivom ‘mikroflora’. U crijevima i želucu krije se složeni univerzum koji utječe na naše raspoloženje, bolesti i višak kilograma, a uskoro bi te spoznaje mogle uroditi i novim (psiho)terapeutskim pravcima

Što pouzdano znamo?

Podsjetimo, crijeva odraslog čovjeka dosežu dužinu od sedam metara i svojom površinom mogu prekriti čitav teniski teren. Što je najzanimljivije, sadrže podjednaku količinu živčanih stanica kao i leđna moždina. 

Čemu služe ti neuroni? Štite probavni sustav i komuniciraju s mozgom putem vagusnog ili tzv. lutajućeg živca. Izmjenom informacija putem toga živca mozak otkriva i analizira funkcioniranje više od 100 tisuća milijardi bakterija, kojih je deset puta više nego svih stanica u našem tijelu.

Crijeva - središte zdravlja

Mikrobiota je nova mikroflora

„Donedavno nismo znali što se nalazi u našem trbuhu jer se više od 85% tih baterija ne može kultivirati u laboratoriju. Danas znamo da je njihovo genetsko naslijeđe mnogo raznolikije od našeg“, objašnjava genetičar i biokemičar našeg podrijetla, profesor dr. Stanislav Duško Ehrlic, direktor istraživanja na francuskom Institutu za agrikulturu i voditelj projekta Europske komisije MetaHIT koji se bavi dekripcijom genoma mikrobiote.

Čemu služi mikrobiota? Dugo se vjerovalo da su bakterije iz probavnog sustava patogene, ali naprotiv. One pomažu u apsorpciji hranjivih tvari, omogućuju proizvodnju nekih vitamina, sudjeluju u radu crijevne mukoze i imaju važnu ulogu u funkcioniranju obrambenih mehanizmima organizma.

Svatko od nas ima jedinstvenu mikrobiotu ili probavnu floru„U europskom projektu MetaHIT analizirali smo nekoliko stotina individualnih uzoraka i otkrili da mikrobiotu rođenjem nasljeđujemo od majke, ali ona se razvija tijekom prve dvije godine života ovisno o našem naslijeđu, izvanjskim utjecajima i prehrambenim navikama“, kaže profesor Ehrlic. „Uz to, otkrili smo da se mikrobi dijele u tri različite skupine koje nazivamo enterotipovima, a mogli bismo ih usporediti s krvnim grupama. Još uvijek ne znamo što ti enterotipovi točno označavaju, ali znamo da imaju utjecaja na probavu i opće zdravlje organizma.“

Količina mikrobiota ovisi o području na kojem živimo, koliko i o našem stilu života. Recimo, u crijevima prosječnog zapadnjaka manja je bakterijska raznolikost nego u probavnom sustavu afričkog ili južnoameričkog ratara. Vjerojatno pogađate što je uzrokovalo takvo siromaštvo naših crijeva. 

Jednolična prehrana, manjak vlakana, česta konzumacija antibiotika, prerevno provođenje higijene (pogotovo steriliziranje svega oko novorođenčeta)… To su samo neki od razloga zbog kojih su pojedine bakterije preživjele a druge izumrle. Nismo ni svjesni da remećenjem ravnoteže naše mikrobiote izazivamo mnogo ozbiljnije posljedice.

Vježba za jačanje crijeva i korijenske čakre

Sit i sretan

Stanje u trbuhu izravno se odražava na zdravlje. Naše raspoloženje, na primjer, većim dijelom ovisi o crijevima, u kojima nastaje 95% serotonina, neurotransmitera povezanog s pojavom tjeskobe, stresa, depresije i ostalih duševnih stanja. Nekoliko istraživanja provedenih na miševima koji su konzumirali probiotike (žive mikroorganizme, poput bakterija i gljivica) pokazala su manju sklonost depresivnom ponašanju. Probiotici su utjecali na moždane neuroreceptore povezane s nastankom tjeskobe i depresije, čime su utjecali na raspoloženje u laboratorijskih miševa.

Istraživanje koje su finski znanstvenici proveli na ljudima pokazalo je da konzumacija jogurta bogatog probioticima izaziva aktivaciju pojedinih centara u mozgu. Predstavivši detaljnu kartu zona na tijelu koje se aktiviraju osjećajima, finski istraživači dali su znanstvenu potvrdu uvriježenom vjerovanju iznesenom na početku ovog teksta da su emocije povezane s trbuhom.

Kako je komunikacija između mozga i trbuha konstantna, liječnici će morati revidirati svoje stavove o pojedinim bolestima poput sindroma iritabilnog crijeva koji najčešće pogađa žene, a manifestira se kao neobjašnjiva bol u abdomenu.

Stručnjaci na području neuro-gastroenterologije vjerovali su da je uzrok sindroma iritabilnog crijeva psihološke naravi, a sad imaju potvrdu da ga izaziva organska hiperosjetljivost. U njegovu liječenju mnogo učinkovitijom od antispazomika pokazala se hipnoterapija, što je još jedan dokaz povezanosti između mozga i utrobe.

Sirovojedski gris koji čisti crijeva

Ključ mršavosti

Najnovija istraživanja odnosa između trbuha i osjećaja pokazuju da je neuravnotežena mikrobiota uzrok brojnih patologija, poput migrena, nesanice, pretilosti, dijabetesa, Parkinsove bolesti i upalnih procesa. To za posljedicu ima disfunkciju intestinalnog imunosnog sustava, gdje se nalazi 70% svih imunosnih stanica u tijelu.

U slučaju vitke figure gastro-intestinalni sustav nameće se kao ključni igrač. Istraživanja su pokazala veliku razliku između mikrobiote pretilih i mršavih ispitanika, kako vrstom bakterija, tako njihovom količinom i distribucijom u crijevima.

Kad su u laboratorijskom eksperimentu iz probavnog sustava debelog miša presadili mikrobiotu u mršavog miša, potonji se počeo debljati, dok se mikrobiota osoba na liječnički propisanoj dijeti postupno razvijala i izazivala gubitak kilograma. Kako god okrenuli, sve što čini naš probavni sustav i univerzum koji se u njemu nalazi, neizostavan je ključ našeg psihofizičkog zdravlja.

Joga za probavu

Liječenje kroz trbuh

Nakon što je suvremena medicina dovela do savršenstva presađivanje srca, jetre i bubrega, postavlja se pitanje je li došao red i na „fekalnu“ transplataciju? Ma koliko bi to moglo šokirati čistunce, u Australiji, Kanadi, Nizozemskoj i Sjedinjenim Državama već se provode takvi eksperimenti kako bi se izliječile kronične crijevne infekcije i kako bi se smanjila rezistencija na inzulin u dijabetičara.

Znači li to da bismo uskoro mogli imati i banke s uzorcima mikrobiote? Hoće li je koristiti tijekom operacija, umjesto terapije antibioticima, u slučaju teških i kroničnih bolesti? Čak iako su ove znanstvene spoznajte tek na razini teorije, njihov terapeutski potencijal doima se neizmjernim. Ako ništa drugo, ovakva nas otkrića uvijek podsjete koliko je zdravlje važno i potaknu nas da se zapitamo činimo li sve kako bismo ga sačuvali.

Izvor: Elle.hr

Mihaela Batinić

Preporučujemo

Ostali članci