Kako pronaći ravnotežu u upotrebi antibiotika?

Suvremena medicinska znanost spasila je mnoge živote i produljila naš životni vijek, no neka njezina dostignuća, iako su od velike pomoći, imaju dalekosežne negativne posljedice. Među njima je izum antibiotika. Bez njih bi čovječanstvo teško preživjelo velike pošasti, no danas, zato što ih prekomjerno koristimo, oni narušavaju naš imunitet. Otkrijte kako se zaštititi i unaprijediti svoje zdravlje

Neraskidiva suradnja čovjeka i mikroba

Kada razmišljamo o svom tijelu, njegovim organima i funkcijama, gotovo nikada ne mislimo na našim očima nevidljiva bića koja ga ne samo nastanjuju u velikom broju i raznolikosti nego i imaju golemu ulogu u njegovom zdravlju – mikrobe.

Mikrobi i ljudske stanice stotinama tisuća godina živjeli su u miroljubivoj simbiozi zaslužnoj za zdravlje i ravnotežu organizma. No danas taj nevidljivi svijet nepopravljivo uništavamo jednim od najcjenjenijih medicinskih postig­nuća – antibioticima – i toliko ugrožavamo prijateljske mikrobe da bi neki od njih mogli posve izumrijeti. Medicinske posljedice toga na opstanak ljudske vrste mogu biti strahovite.

U knjizi Nestali mikrobi – kako prekomjerna uporaba antibiotika potiče moderne pošasti Martin J. Blaser, američki liječnik koji više od 30 godina proučava ulogu bakterija koje uzrokuju bolesti u ljudi, usredotočio se prije svega na bakterije i na ono što se događa kada ih bez razmišljanja ubijamo snažnim lijekovima. On kaže da ljudska bića u svojim tijelima, osim svih organa potrebnih za život, imaju još jedan vitalan, nevidljiv „organ“ koji se nalazi posvuda – na nama i u nama. Nazivamo ga mikrobiom. On se sastoji od bilijuna sitnih oblika života, mikroba i njihovih srodnika.

Uništavanje važnih bakterija

Njegov razvoj, za razliku od, primjerice, srca ili mozga, ne počinje u zametku, nego u trenutku rođenja. Uloga tih mikroba u našim je životima vrlo važna. Potpuno izgubiti cijeli mikrobiom bilo bi jednako loše kao izgubiti jetra ili bubrege. Osim u slučaju da živimo u potpunoj izolaciji, ne bismo dugo preživjeli u svijetu. Drugim riječima, mikrobi rade za nas.

Razlog zbog kojeg u današnjem svijetu ima toliko oboljelih od astme, dijabetesa, pretilosti, alergija na hranu i metaboličkih poremećaja, prema mišljenju dr. Blasera, upravo je uništavanje važnih bakterija uzrokovano prekomjernom uporabom antibiotika širokog spektra.

Naši sićušni prijatelji

Oko tri milijarde godina bakterije su bile jedini živući stanovnici Zemlje. Zauzele su svaki komadić kopna, zraka i vode te pokrenule kemijske reakcije koje su stvorile biosferu te postavile uvjete za evoluciju višestaničnog života. Stvorile su kisik koji udišemo, zemlju koju obrađujemo, prehrambene mreže koje podržavaju oceane.

Bez mikroba ne bismo mogli ni jesti ni disati, a gotovo svi mikrobi bez nas bi nastavili normalno postojati. Ne postoji mjesto na kojemu se ti organizmi ne mogu udomaćiti. Velik ih broj živi u moru, u zemlji, nose ih vjetrovi, mogu preživjeti i visoko na nebu. Žive i u stijenama. Utječu na vrijeme i klimu, razgrađuju onečišćivače i mrtve organizme, jednom riječju – čine naš planet naseljivim.

Osiguravaju imunitet, štite rodnicu

Kada je riječ o ljudskom tijelu, popis „poslova“ koje u njemu obavljaju korisne bakterije uistinu je dug. Čovjekov probavni trakt mjesto je na kojemu živi najviše mikroba u tijelu, a počinje od samog vrha, od usta. Bakterije u ustima, jednjaku, želucu i crijevima sudjeluju u razgradnji i probavljanju hrane, a dio bakterija proizvodi vitamin K, nužan za zgrušavanje krvi, koji naše stanice ne stvaraju same.

Također, bakterije metaboliziraju i lijekove, a u žena koloniziraju i štite rodnicu. No najvažnija uloga koju imaju mikrobi je to što nam osiguravaju imunitet. Osim urođenog i adaptivnog imuniteta, mikrobi čine važan treći ogranak imunosnog sustava.

Djeca posebno na udaru

Dr. Blaser u knjizi Nestali mikrobi ne dovodi u pitanje učinkovitost antibiotika u liječenju ozbiljnih infektivnih bolesti, nego njihovu uporabu na milijunima zdravih osoba s manje ozbiljnim infekcijama i razmjerno bez­opasnim boljkama. Taj je problem osobito opasan za djecu jer su ona ranjiva na načine koje znanstvenici nisu očekivali. Najočitiji primjer prekomjerne uporabe antibiotika liječenje je infekcija gornjeg dišnog trakta koje pogađaju odrasle i djecu po nekoliko puta godišnje.

Bakterije uzrokuju manje od 20 posto tih infekcija. Grlo i nos domaćini su velikih zajednica bakterija, među kojima ima „prijateljskih“, ali i onih koje su potencijalno patogene. Neke od tih bakterija zapravo pridonose našem zdravlju jer inhibiraju potencijalno štetne organizme i prilagođavaju imunosni sustav. Stoga se postavlja pitanje – kada zapravo potencijalni respiratorni patogeni uzrokuju probleme u djece i kada bi ih trebalo liječiti antibioticima?

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci