Kako je zdravlje ženskog srca povezano s emocionalnim stanjem

Žensko srce je drugačije od muškog: manjeg je volumena, ima uže koronarne arterije, nježnije i „labavije“ srčane zaliske, prosječno brže kuca, sklonije je stvarati osjećaj da lupa. I smrtnost žena od srčanih bolesti je veća. Sindrom slomljenog srca u 90 posto imaju žene i zato srce nije samo neumorna pumpa koja tjera krv kroz naše tijelo. Ono je središte emotivnog života i svi ga potresi, ali i uzbuđenja neizmjerno diraju. Moramo mu (i sebi) pružiti ljubav i pažnju

Moćni upravljački organ i nježan centar

Ako smo tužni, boli nas srce; kad tražimo pravu istinu, zavirujemo u svoje srce; znamo li za velikodušnost, imamo veliko srce... Već nam ovo govori kako je naše srce puno više od veličanstvene pumpe koja neumorno snabdijeva naše tijelo krvlju. Srce je generator života – onoga koji se manifestira u našim stanicama, ali i onoga neopipljivoga, koji nas čini osobama kakve jesmo.

Iako je moćni upravljački organ, srce je istovremeno i nježan centar kojega sve dira. Naše srce, naime, kao i naša čula, reagira na riječi, zvukove, naše unutarnje senzacije, emotivne reakcije poput tuge, ljutnje, radosti, uzbuđenja i smirenosti, ali i na tjelesnu aktivnost te promjene temperature. A budući da su žene emotivnije, čini se da njihovo srce lakše zadrhti. Pridodamo li toj činjenici užurbani stil života koji nam nameće neke nezdrave navike, nije ni čudno da srce pati.

Žensko je srce osjetljivije od muškog

Štoviše, bolesti srca više su desetljeća vodeći uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama, i to prvenstveno zbog suvremenog načina života koji obuhvaća nedovoljnu tjelesnu aktivnost, loše prehrambene navike, debljinu, pušenje, povišen krvni tlak te šećer i masnoće u krvi. Na većinu ovih faktora možemo utjecati, ali ne i na nasljeđe i spol. I tu se vraćamo ženama.

Žene nakon 50. godine života, ulaskom u menopauzu, imaju jednak rizik obolijevanja od srčanih bolesti kao i muškarci. Međutim, smrtnost žena od tih bolesti je veća. Žensko srce je drugačije od muškog: manjeg je volumena, ima uže koronarne arterije, nježnije i „labavije“ srčane zaliske, prosječno brže kuca, sklonije je stvarati osjećaj da lupa.

I simptomi srčanih bolesti kod žena drugačiji

Simptomi srčanih bolesti i srčanog infarkta kod žena su često atipični, manifestiraju se na drugačiji način nego kod muškaraca: otežanim disanjem, umorom, mučninom, povraćanjem, vrtoglavicom, poremećajem svijesti, bolovima u leđima te u trbuhu i donjoj čeljusti.

Ovakvi, atipični simptomi često su uzrok da se žene kasno jave u hitnu službu ili kardiologu na pregled. Još ne znamo točne razloge zašto se srčane bolesti drugačije razvijaju kod žena i zašto je za njih prognoza srčanih bolesti, osobito srčanog infarkta, lošija. No, mogli bismo pretpostaviti.

srceSram kad treba odvojiti vrijeme za sebe

Današnja je žena prezaposlena, pred njom su sve veći zahtjevi: na poslu, u obitelji, kod kuće, u društvu... To su često razlozi zbog kojih žena zapostavlja sebe, preopterećuje se, stavlja obitelj i posao u prvi plan, zanemaruje signale, odnosno simptome koje joj tijelo šalje. Često se može čuti kako se žene žale da nisu imale vremena za sebe. Neke to izgovore s dozom srama, kao da se moraju opravdati kad konačno za sebe odvoje vrijeme i potraže pomoć.

Stres nije samo riječ kojom označavamo stanje kad smo preopterećeni; on je prepoznat i kao važan čimbenik razvoja srčanih bolesti, a kod žena je sveprisutan.

Prilikom stresa u našem se krvotoku oslobađaju hormoni adrenalin i kortizol, što povećava broj srčanih otkucaja i krvni tlak, a pritom brže i pliće dišemo. U slučaju dugotrajnog stresa, povećava se rizik nastanka i drugih kroničnih bolesti, razvijaju se tjeskoba i depresija. Nažalost, stres postaje dio naše svakodnevice.

Zdrave navike za sretno srce

Receptori za stres na vršku srca

Često imamo osjećaj da smo dobro prilagođeni na stres, svakodnevica nam je natrpana obavezama pa ne primjećujemo svoje tijelo. No u vrijeme godišnjeg odmora, kad imamo vremena „suočiti“ se sa sobom, javljaju se razni simptomi: nesanica, glavobolja, bolovi u trbuhu, lupanje srca i slično. Tjelesne reakcije odgovori su neurovegetativnog i hormonalnog sustava na podražaje iz okoline i neminovno su povezani s emocionalnim stanjem.

Ljudsko srce puno je receptora koji reagiraju na hormone stresa, a najviše ih ima na vršku srca. Prilikom svakog napora, tjelesnog ili psihičkog, svjesni smo ubrzanja njegova rada; u tim trenucima često osjetimo njegove snažnije i brže otkucaje. Ako smo smireni, pak, smireno je i naše srce.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci