Je li štitnjača kriva za debljanje?

Hrana visokog glikemijskog indeksa koja podiže inzulin, ometači hormona, poput raznih pesticida, te disbalans kortizola glavni su krivci za prestanak rada štitnjače

Neizgovorene riječi i osjećaji

Zdrava i zategnuta koža, bez suvišne masti i celulita, definitivno je must have. Žene koje su sklone debljanju često kažu:  “Ah, što mogu kad mi ne radi štitnjača!” I tako štitnjača preuzme ulogu krivca za debljinu. Jednostavno se pomire s tim i dalje žive s uvjerenjem koje je apsolutno pogrešno. Mala žlijezda na vratu, u obliku leptira, najčešće nije krivac, nego žrtva našeg pogrešnog odnosa prema njoj.

Koliko često od svojih pacijentica čujem da imaju knedlu u grlu. Istina je da povećana štitnjača (a povećana je kada pati upalni proces) može pritiskati okolne strukture i stvarati knedlu u grlu, ali često je knedla znak nakupljenih neizgovorenih riječi i osjećaja.

Naučeni smo sve promatrati robotski, primjerice uspoređujemo tijelo s automobilom. Kada nas boli grlo, idemo liječniku, koji “baci pogled” unutra, popipa izvana i sugerira da je “sve to u našoj glavi”. Mnogi se i uvrijede na ovakvu ocjenu, ali, vjerujte, sto posto je ispravna. Ljudsko biće posjeduje i koju dimenziju više od fizičke razine i teško bi bilo liječiti ijedan organ ili organski sustav samo pogledom izvana ili iznutra. Na automobilskoj gumi vidite kada se izlizala i znate zašto, ali organ može dugo na ultrazvuku izgledati uredno a da ne obavlja svoju funkciju jer ga nešto blokira.

Ispravite hormonski poremećaj

Štitnjača je žlijezda koju toliko toga blokira. Često znam reći svojim pacijentima: “Vaša štitnjača je zdrava, ali ne radi dobro jer joj okolina to ne dopušta!”
Epidemiju bolesti štitnjače možemo razumjeti ako shvatimo da konvencionalna poljoprivreda svakodnevno truje naš okoliš nečim što štitnjača doslovce ne podnosi. Iznenađena sam činjenicom da se zaista malo misli o tome.

Kada pitam ljude na predavanjima tko je prema njihovu mišljenju najodgovorniji za trovanje okoliša, dobivam čudne odgovore, primjerice, “krave koje ispuštaju plinove” ili “automobili”. Vrlo je rijetko na optuženičkoj klupi konvencionalna poljoprivreda. Insekticidi, herbicidi, fungicidi, pesticidi i ostali -cidi ulaze u zemlju, vodu, zrak, ondje se fiksiraju i kruže u prirodi ili ulaze u naše tijelo.

Mnogi od njih pravi su ometači hormona, i to baš za štitnjaču. Jednom kada štitnjača prestane raditi osjećamo umor i natečenost, rekli bismo podbuhlost cijelog tijela. Kako je natečena koža, nateknu i naši organi i jednostavno se napuhnemo. To nije klasično debljanje, nego nakupljanje tekućine i produkta metabolizma. Kad je bolesna štitnjača, ne rade dobro ni jetra ni crijeva. Štoviše, najnovije znanstvene studije pokazuju veliku povezanost gastritisa i bolesti štitnjače, što pretpostavlja da problem uvijek treba sagledavati iz više aspekata.

Hrana koja slabi štitnjaču

Dakle, nateknemo, udebljamo se, osjećamo umor i za sve odmah krivimo štitnjaču, umjesto da najprije optužimo hranu koju jedemo ili zrak koji udišemo. To bi bilo ispravnije. Osim što nije ekološki obrađena, hrana može sadržavati previše šećera pa podiže inzulin, drugi najveći krivac za slab rad štitnjače. Hrana visokog glikemijskog indeksa koja se kupuje u pekarnicama i lijepim šarenim kutijama u supermarketima može dovesti do debljine zbog visokog inzulina, nakon čega prestane raditi i štitnjača.

Tada opet optužimo štitnjaču: “Eto, udebljala sam se jer mi ne radi štitnjača”, a zapravo bismo se trebali zapitati kako jedemo. Nebrojeno puta kada su se pacijenti odlučili za prehranu s niskim glikemijskim indeksom, nestala je debljina, a i štitnjača više nije bila bolesna. Zvuči kao čudesno izlječenje, ali ja u takvo što ne vjerujem. Svako izlječenje plod je pacijentove želje da ozdravi i njegova pravilnog životnog stila. Nema trećeg.

Dakle, debljanje je posljedica visokog inzulina, koji “napakosti” štitnjači ili, pak, ometači hormona (prije spomenuti -cidi) direktno “zaključaju” štitnjaču, a rezultat su napuhavanje i naticanje.

Hrana koja vraća štitnjaču u ravnotežu

Kortizol

Još jedan hormon pridonosi naticanju i otežanom radu štitnjače. Riječ je o kortizolu. Visoki kortizol uzrokuje debljanje, a niski umor, a jedno i drugo su simptomi slabe štitnjače. Zar se onda balansom kortizola ne bi mogla riješiti debljina umjesto da za sve okrivljujemo štitnjaču?

Ako uvedemo bioritam koji poštuje noć i dan tako da danju radimo, a noću spavamo te ako pravilno raspoređujemo fizičku i mentalnu aktivnost, kortizol će nam vjerojatno biti uravnotežen i drugi hormoni neće trpjeti. Debljina nije samo produkt “štrajka” štitnjače, nego dublji hormonski poremećaj koji se može ispraviti ako jedemo zdravu ekološku hranu, pijemo prirodnu vodu, poštujemo dan i noć te smanjimo glikemijski indeks.

Što nam poručuju problemi sa štitnjačom

Dr. Sanja Toljan, ravnateljica Poliklinike Orlando (www.poliklinika-orlando.hr)

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci