Citrusi - čudotvorci za zdravlje, ljepotu i dobro raspoloženje

Plodovi agruma poput malenih sunaca donose nam prštavu energiju kako svojim bojama, tako i neodoljivim aromama. Obiljem zdravih tvari omogućuju nam da sačuvamo zdravlje i dobro raspoloženje

Zlatni plodovi

Hemisfera jedne zvijezde, zlatni svemir, čudesan žuti kalež, sićušan plamičak jednoga planeta – tako je slavni čileanski pjesnik Pablo Neruda u Odi limunu u stihove pretočio najpoznatiju citrusnu voćku.

Citruse ili agrume od pamtivijeka nazivaju zlatnim plodovima jer upijaju Sunčevu energiju koja iz njih zrači žarkim bojama i zamamnim aromama. Pradomovina im je jugoistočna Azija, odakle su se u protekla četiri tisućljeća proširili svijetom. Brojne su vrste biljaka iz roda citrusa, a među njima su limun, limeta, slatka i gorka naranča, mandarina, klementina, grejp, pomelo...

Naranča - simbol plodnosti, obilja i vječnoga života

Limun se smatra jednom od najkorisnijih namirnica, no kraljevskim statusom među citrusima diči se naranča, rajsko voće antičkoga doba. Zbog sjajnih tamnozelenih listova koji ne opadaju ni tijekom zime, narančino je stablo, kao i većina druge zimzeleni, simboliziralo besmrtnost, a rijetka sposobnost da istodobno cvate i nosi zrele plodove učinila ga je antičkim simbolom plodnosti, obilja i vječnoga života.

U sredozemnim zemljama te na Bliskom i Srednjem istoku narančino je stablo drevni znak raskoši, ljepote, otmjenosti i kraljevske vlasti, navodi Tine Germ, autor knjige Simbolika cvijeća.

Narančini cvjetovi i plodovi kao blagoslov za brak

Naranča ima posebno mjesto u grčkoj mitologiji: prigodom vjenčanja bogova Zeusa i Here, majka Zemlja darovala im je čudesno drvo. Zeus je s njega ubrao mirisne cvjetove koje je Hera zataknula u kosu, a potom su drvo sa zlatnim jabukama posadili u vrtu koji su čuvale nimfe Hesperide, no polubog Heraklo ipak je uspio ubrati te zlatne jabuke. Prema ovom mitu, agrumi su u botanici poznati i pod nazivom hesperidi. To su čudesno drvo u antici poistovjetili s narančinim stablom, no mitska jabuka sa zlatnim plodovima katkada se poistovjećivala i s limunovim drvetom, objašnjava Tine Germ.

Budući da su Zeus i Hera dobili narančino stablo kao vjenčani dar, narančini cvjetovi i plodovi postali su simbolima vjenčanja i sretnoga braka. Tradiciju su nastavili stari Rimljani koji su narančino stablo povezivali s Venerom, božicom ljubavi i proljeća.

Mitska simbolika sreće i obilja

Simbolika naranče kao rajske zlatne jabuke obilježila je i srednji vijek, a u renesansi je naranča doživjela umjetnički preporod postavši nadahnućem brojnim slikarima. U periodu baroka stabla naranči i limuna bila su pomodne biljke koje su ukrašavale plemićke vrtove. Upravo po narančama nazvane su oranžerije, raskošni staklenici u kojima su se uzgajale naranče i ostalo južno raslinje kako bi u kontinentalnoj klimi preživjelo zimu.

Iako se danas citrusi masovno proizvode, zadržali su mitsku simboliku sreće i obilja. Mnogi ih, za svoju dušu, uzgajaju kod kuće jer stabalca s prekrasnim mirisnim cvjetovima i osvježavajućim plodovima oplemenjuju životni prostor te pružaju jedinstven užitak branja svježe, domaće voćke koja nije kemijski tretirana.

Mnogo više od vitamina C

Agrumi su sinonim za jačanje imuniteta te liječenje prehlade i gripe prirodnim vitaminom C. No djelovanje ovog vitamina mnogo je šire, ističe Mirela Marić, mag. nutricionizma, voditeljica Centra za regulaciju tjelesne težine u Poliklinici Aviva. Vitamin C uravnotežuje razinu kolesterola u krvi (i tako smanjuje rizik nastanka začepljenja krvnih žila, srčanog i moždanog udara), pridonosi čvrstoći kostiju i zuba jer potiče ugradnju kalcija, potiče obnavljanje kože, važan je za zdravlje pluća i dobar vid.

Citrusi obiluju i vitaminima A i B, folnom kiselinom te kalijem, kalcijem, željezom, cinkom, selenom, bakrom, fosforom i manganom. Sadrže limunsku kiselinu i biljno vlakno pektin, zbog čega pospješuju probavu i uklanjanje štetnih tvari iz organizma. Povoljno utječu na krvni tlak te smanjuju rizik nastanka gihta i bubrežnih kamenaca.

Tajna vode s limunom

Za okrepu i poticanje metabolizma odmah nakon jutarnjeg ustajanja često se preporučuje popiti čašu mlake vode sa svježe iscijeđenim limunovim sokom. Pri posluživanju vode i drugih napitaka uobičajeno je dodati krišku limuna. Smatra se kako to proizlazi iz prastarog običaja da se zalihe pitke vode pročiš­ćuju limunom. Još su stari Egipćani i Grci limun smatrali protuotrovom te njime dezinficirali vodu.

To je potvrdila suvremena znanost te Werner Meidinger, autor knjige Limun za zdravlje i ljepotu, navodi da u roku od pola sata u vodi odumiru štetne bakterije ako se u odnosu na cjelokupnu količinu vode koju pijemo doda dva posto limunova soka.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci