"Živi beton" pročišćava zrak u gradovima

Građevine sagrađene od "betona iz kojeg raste mahovina" mogle bi ukloniti više ugljičnog dioksida i onečišćenja u zraku od tisuća stabala. Istraživači su, naime, stvorili "živi beton" iz kojeg rastu mahovina, lišajevi i gljivice koji bi mogli pretvoriti gradske zgrade u divovske pročišćivače zraka

Španjolski istraživači razvili su porozni, kiseli beton koji djeluje gotovo poput tla za mahovinu, lišajeve, gljivice i drugu vegetaciju otpornu na sušu.

zgrada s mahovinom 2


Oni koriste materijal za izgradnju prototipa uredske zgrade koja je u stanju upijati više CO2 i onečišćenja iz zraka nego tisuće stabala, istodobno ispuštajući svježi kisik potreban za disanje.

zgrada s mahovinom 3

Klupa u Londonu iz koje raste mahovina obavlja posao 275 stabala. Zamislite što bi mogla u činiti čitava zgrada napravljena od mahovine.

klupa s mahovinom


Ovo je dobra vijest za prenaseljene gradove koji, nažalost, nemaju mjesta za velike nasade stabala.

Ideja o vertikalnim vrtovima ili „zelenim zidovima“ moderna je već nekoliko desetljeća, ali trenutno u svijetu ima svega oko 60 takvih zgrada, jer je za pričvršćivanje biljaka i tla na zgradu potrebno komplicirano konstrukcijsko inženjerstvo.

"Živi beton" mogao bi uzdići koncept zelenih zidova na višu razinu.

zgrada s mahovinom 4

Sastoji se od tri sloja. Unutarnji sloj je vodootporan i štiti zgradu od oštećenja prouzročenih vlagom. U sredini je biološki sloj koji upija vodu i podržava razvoj organizama poput mahovine, lišajeva i gljiva. A vanjski sloj je premaz s reverznom hidroizolacijom koji omogućuje da voda prodre unutra, a ne izađe van.

beton s mahovinom

Vegetacija također izolira zgradu pomažući u reguliranju unutarnje temperature te dodatno smanjuje emisije iz klima uređaja i grijača.

Izvor i fotografije: www.returntonow.net

Pripremila Snježana Krčmar

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci