Pet neočekivanih stvari koje već danas možemo učiniti za planet

Često od usvajanja održivih navika odustanemo odmah na početku, misleći kako je to naporno, i da zahtijeva puno odricanja i vremena. Međutim, stvari su dosta jednostavnije – dovoljne su male stvari koje svako od nas može učiniti, kako bismo vidjeli značajne promene. Pozitivne promjene osjetit će i vaš kućni budžet, jer vodeći računa o okolini, možete i uštedjeti!

1. Kreativnim idejama do zaštite životne sredine

Ponekad jednostavno ne možemo dočekati trenutak da izvadimo proizvod iz originalnog pakovanja, koje često završi u smeću. Koliko je to štetno za okolinu kada je riječ o jednokratnoj plastici, pokazuje i podatak da bi do 2050. godine količina ispušnih plinova mogla dostići do 56 gigatona – otprilike isto koliko ih proizvede 615 termo elektrana na ugljen.

Ali, uz samo malo kreativnosti, ambalaži, od kojeg god materijala da je napravljena, možemo „dati novi život“ – a sve u cilju stvaranja što manje otpada. Osim za pucketanje, zaštitna folija može poslužiti i kao izolacija za biljke od hladnoće, dok karton za jaja može postati nova teglica za uzgoj biljaka. Aluminijumske limenke možemo lako obojiti i pretvoriti ih u kutije za nakit ili nove igračke za djecu – na primer, bubnjeve.

2. I sadržaj tanjura utječe na klimatske promjene

Voće i povrće ima brojne koristi na naš organizam – od unosa vitamina preko pozitivnog efekta na probavni sustav, do dugotrajnog očuvanja zdravlja. Međutim, konzumacija mesa u svijetu raste, te se svake godine pojede više od 315 milijuna tona mesa, a smatra se da bi taj broj mogao porasti na 375 do 570 miliona tona do 2050. godine. Istovremeno, poznato je kako proizvodnja mesa zahtijeva više resursa od druge hrane, pritom ispuštajući više plinova koji izazivaju efekt staklenika.

3. Od zimnice do novih obroka

Više od 300 tisuća tona hrane bace kućanstva godišnje u Hrvatskoj. A poznato je da kad se hrana odloži na deponiju, ona truli i postaje značajan izvor metana – plina koji ima snažan utjecaj na efekt staklenika i ima oko 25 puta jače djelovanje na globalno zagrijavanje od ugljikov-dioksida.

Zamrzavanjem namirnica možemo promijeniti ovu statistiku. Procjenjuje se da juhe i variva mogu ostati u zamrzivačima i do šest meseci, a voće ili povrće koje zamrznemo kod kuće može trajati i do godinu i po dana, pod uvijetom da ga zamrznemo kada je najsvježije. Stoga, ako ove zime poželite pripremiti smoothie od kupina ili u zobenu kašu ubaciti šaku borovnica, samo posegnite u zamrzivač. A ako ne želite zamrzavati hranu, od voćki možete napraviti ukusan džem.

4. Vodite računa o svom smeću

Iako računica pokazuje kako se na globalnom nivou godišnje odlaže 2,12 milijardi tona otpada koji bi, ako bismo ga poslagali na kamione, obišao svijet čak 24 puta, vjerovatno bismo se iznenadili koliko svakodnevno, i nehotice, doprinosimo toj brojci.

Razlog je jednostavan – većinu stvari koje kupimo, bacimo u najkraćem mogućem roku. Zato bi bilo dobro da počnete da vodite statistiku o smeću koje proizvodite na dnevnoj bazi – zapišite, slikajte otpad koji se stvorio, napravite mjesečne analize jer to može biti dobar način za usvajanje novih, održivijih navika. Također, bilo bi dobro voditi bilješke i o roku trajanja proizvoda, kako vam se ne bi dogodilo da umak od rajčice ili vrhnje morate baciti prije nego što ste ga uopće koristili.

5. Svaka prostorija u domu mjesto je za novu uštedu

Postoje vrlo jednostavni načini kako možete živjeti održivije u svakoj prostoriji svog doma. Započnite tako što ćete ugasiti svjetlo u sobi u kojoj se ne nalazite, a ako biste svaku noć isključili svoje računalo umjesto da ga stavite na stand-by mode, godišnje biste mogli ostvariti i značajnu uštedu na računima za struju.

Zamijenite stare slavine novim, štedljivim, koje pri pranju ruku ili posuđa koriste i do 90 posto manje vode, a slijedeći put prilikom pranja rublja smanjite temperaturu pranja sa 95 na 60 – bit će jednako dobro oprano, a uštedjet ćete ogromne količine struje. Ako imate balkon, prestanite koristiti sušilicu – rublje će trajati duže i mirisat će svježije.

Sve ovo već znate? Možda. Ali pitanje svih pitanja je – koliko ovih stvari zapravo primjenjujete? Jer malo je stvari u kojima se tako lako vide učinci primijene znanja kao u ekologiji. Danas je pravo vrijeme za nove, male promene.

 Izvor: Sensa.rs

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci