Kupujte 'ružnu' hranu i još 6 jednostavnih načina kako održivost unijeti u kuhinju

Želite li svoje životne izbore učini ekološkijim i održivijim, a pritom jesti zdravije, imamo nekoliko ideja koje bismo voljeli s vama podijeliti...

Kuhinja je srce doma ali, razmislimo li, to je ujedno i mjesto koje može ostaviti pozamašni „ugljični otisak“. S druge strane, kuhinja koja je prijatelj prirode prijatelj je i ukućana.

Ekološka održivost u kuhinji jedan je od najjednostavnijih koraka ka ekološkoj osviještenosti pojedinca, a sve se svodi na male izbore koje svakodnevno donosimo. Na internetskoj stranici Odrzivahrvatska.hr možete pronaći niz savjeta i prijedloga kako svoju svakodnevicu učiniti održivijom, a u nastavku pročitajte kako već danas dati svoj doprinos planeti tako što ćete se jesti održivije i time pridonijeti smanjenju ugljičnog otiska:

1. Organsko i/li lokalno voće i povrće

Kad god ste u prilici, birajte namirnice iz organskog ili biodinamičkog uzgoja. Ove su opcije zdravije za zemlju u kojoj raste naša hrana, za vodu koju pijemo, za zrak koji dišemo, i dokazano je – organske namirnice imaju više nutrijenata od konvencionalnih plodova pa su bolji izbor i za naše tijelo i um.

Druga najbolja alternativa je kupnja sezonskih, lokalno uzgojenih namirnica, na tržnicama ili direktno kod OPG-ova, jer one koje su proputovale nekoliko tisuća kilometra da bi stigne na naš stol nisu održiva solucija.

Dati prednost organskoj ili lokalnoj? Ovisi o namirnici. Primjerice, bolje je kupiti domaće grožđe nego organske bobice iz Čilea. Kupovinom lokalno proizvedene hrane potičemo domaću proizvodnju i štedimo količinu CO2 ispuštenu u zrak u svrhu transporta namirnica iz dalekih zemalja.

2. Meso s pašnjaka

Svinjetinu, teletinu, junetinu i perad iz certificiranog organskog (ekološkog) uzgoja nije lako naći, i skupa je. Ipak, valja se potruditi jer ono jamči: meso bez antibiotika, hormona rasta, GMO-a i pesticida, kao i to da se životinje nisu hranile životinjskim nusproizvodima (bez životinjskog kanibalizma), već da su hranjene organskom hranom, te da su uzgojene na slobodan način (otvoreni uzgoj i ispaša).

Ako ne možete kupiti organsko meso i jaja, druga najbolja opcija je ono iz slobodnog uzgoja, pogotovo ako se možete povezati s farmerima ili mesarima koji biraju meso od etički nastrojenih stočara.

3. Riba s certifikatom

Stanje ribe je ugroženo svugdje u svijetu, pogotovo na Mediteranu gdje se prekomjerno izlovljava oko 80 posto vrsta, tako da ni Jadran nije izuzetak, navode u svjetskoj organizaciji World Wildlife Fund. „Trenutno iz mora lovimo dva do tri puta više ribe nego što nam more može održivo osigurati“, kaže Danijel Kanski, stručnjak za ribarstvo WWF Adria.

Savjestan kupac stoga će prednost dati ribi i plodovima mora s certifikatom MSC (Marine Stewardship Council) ili ASC (Aquaculture Stewardship Council) koji garantira održivo ribarstvo, sezonsku ribu ili onu iz ekološkog uzgoja. Na ribarnici, će izbjegavati kupovinu nedorasle ribe, kao i vrsta koje su na vrhu hranidbenog lanca koje se sporo razmnožavaju (npr. morski psi) te vrsta koje imaju kompleksne načine razmnožavanja (npr kirnje i jegulje).

Također, radije se odlučite za divlju ribu jer ona iz uzgoja može sadržavati antibiotike i hormone rasta. Za detaljnije informacije educirajte se u WWF-ovom vodiču kojuribukupiti.org.

4. "Ružna" hrana i kreativno kuhanje

Čak trećina proizvedene hrane ne dospije do naših želudaca. Organizacija Food and Agriculture Organization of the United Nations procjenjuje da 1,4 milijarda tona hrane propadne svake godine, dok aktivisti udruge Parkticipacija procjenjuju da u Hrvatskoj godišnje bacimo jestive hrane u vrijednosti čak 4 milijarde kuna.

Neplanska i nesavjesna kupnja, preobilne porcije, zbunjujuće oznake roka trajanja, prezir prema „ružnoj“ hrani samo su neki od razloga koji doprinose globalnom problemu bacanja hrane. Poznati svjetski chefovi, poput pokojnog Anthony Bourdaina ili Massimo Botture svojim knjigama i filmovima promoviraju kreativno kuhanje s namirnicama koje inače bacamo, poput starog kruha, ribljih glava ili stapki brokule.

I domaći aktivisti pozivaju na savjesnije načine pripreme hrane. „Lišće povrća, na primjer cikle, mrkve ili rotkvice, od kojeg inače koristimo samo korijen odlično je u smoothiejima, salatama, juhi i varivu. Hranu od jučer, primjerice ostatke rižota možete iskoristiti za izradu polpeta ili je, uz dodatak nekih svježih namirnica, pretvoriti u hladnu salatu“, savjetuje Ana Stuparić, predsjednica udruge za promicanje biljne ishrane i ekološke održivosti Avokado.

I sama se priklanja sve brojnijim poklonici svjetskog pokreta Ugly food (ružna hrana) sugerirajući da ne bacamo i da na tržnicama ne izbjegavamo voće i povrće „ružnog“, iskrivljenog izgleda, s„točkicama“ ili oštećenjima jer su jednako dobrog okusa.

5. Kupujte lokalno

Postoji domino efekt koji počinje s nama - potrošačima. Pojednostavljeno, kupci žele hranu po povoljnijim cijenama i šaroliki izbor, trgovački lanci se natječu jedni s drugima da nam isto i serviraju zbog čega pritišću proizvođače da smanje cijene i pune svoje police proizvodima koji su jeftiniji ili van sezone; zauzvrat farmeri posežu za poljoprivrednim metodama koje će im dati veći prinos za manje novca.

„Da bismo izašli iz takvog nehumanog kruga a možda ga time, ako nas bude dovoljno, i oslabimo, najbolje je“, savjetuje Stuparić, izbjegavati supermarkete, barem kad je u pitanju kupnja svježe hrane: voća, povrća, mesa i mliječnih proizvoda.“

6. Vegetarijanski ponedjeljak

Konzumacija mesa je delikatna i složena tema. Utječe na mnoštvo resursa (nutrijente, vodu, zemlju), doprinosi zagađenju (staklenički plinovi, velika potrošnja vode) a tu su i loši uvjeti uzgoja grla, da navedemo samo neke negativne strane. Želite li dati svoj obol, pridružite se globalnoj inicijativi Meatless Monday (Ponedjeljak bez mesa) koja će pozitivno utjecati na vaše kardiovaskularno zdravlje ali i na zdravlje planeta.

 

Magda Dežđek

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci