Fairtrade - poštovanje ljudskih prava

Sirovine za našu omiljenu kavu, čokoladu, šećer, pa čak i odjeću, nastaju u siromašnim krajevima svijeta. Potrudimo se pronaći proizvode koji su nastali poštovanjem ljudskih prava i plaćanjem pravedne cijene rada. Oni nose Fairtrade markicu

Manja cijena, velika šteta

Znate li da izborom hrane koju stavljate na stol, ali i izborom odjeće koju nosite možete utjecati na život, pa čak i preživljavanje stanovnika zemalja Trećeg svijeta? Kako, zapitat ćete se. Tako da ne podržavate izrabljivanje kojemu je sklono globalističko tržište koje spušta cijenu rada i plaća sramotne nadnice radnicima diljem Azije, Afrike i Latinske Amerike, nedovoljne za pokrivanje cijene proizvodnje, a kamoli za njihovo prehranjivanje.

Dakako, kupujući te na muci izrađene proizvode platit ćete manju cijenu, no posljedice te računice na drugom su kraju svijeta goleme. One podržavaju siromaštvo, bolest, neobrazovanost i time nemogućnost stvaranja pristojnih uvjeta za život tamošnjih radnika, a sve radi golema profita u razvijenim zemljama. Ako mislite da vas se to ne tiče jer je možda riječ o velikom biznisu sirovinama, u krivu ste. Jer konačni proizvod namijenjen je vama, a on nije ništa drugo nego kava, čokolada, šećer, banane, pamuk...

Igramo li fer?

Većinom se i ne pitamo odakle dolazi sirovina za nezaobilaznu jutarnju nessicu ili omiljenu čokoladu. Pod podrijetlom obično mislimo na proizvođača. No i on sirovinu negdje mora kupiti, a kupuje ju često na drugoj strani globusa. Po kojim uvjetima, po kojoj cijeni, od koga, pitanja su koja si moramo postaviti želimo li živjeti u fer svijetu. Upravo ta pitanja postavlja i na njih odgovara Fairtrade. Riječ je o organizaciji koja se bori za poštene uvjete rada i proizvodnje u zemljama Trećeg svijeta.

fairtradeOrganizacija Fairtrade dobit donosi i uzgajivačima Trećeg svijeta i kupcima u razvijenim zemljama. Prvi dobivaju priliku za bolji život, a drugi zajamčenu kvalitetu proizvodaTo znači da se radnicima na plantažama kakaa, kave, šećerne trske, riže, pamuka,voća itd., koji su uključeni u program te organizacije, jamči minimalna nadnica koja je propisana uvjetima Fairtrade djelovanja. Ona je tolika da osigurava pokrivanje minimalnih životnih potreba radnika (koje dosad često nisu bile pokrivene), a u to su uključene i njihove obitelji.

Naime, zbog neimaštine mnoge su obitelji na polja slale i svoju djecu kako bi pridonijela oskudnom kućnom budžetu. Zbog toga mališani nisu pohađali školu, što je u konačnici rezultiralo još većom bijedom budući da bez naobrazbe nema ni napretka.

Ujedinjavanje malih uzgajivača u zadruge

Nizom svojih djelatnosti Fairtrade inzistira na tome da se takva praksa prekine. Zato minimalne nadnice nisu jedni uvjet. Još jedan je izravno poslovanje s marginaliziranim pojedincima i zajednicama koji su donedavno svoj urod mogli prodavati samo posrednicima za bijednu cijenu. Posrednici su onemogućavali proboj malih uzgajivača na tržište. Otkupom njihovih uroda po vrlo niskoj cijeni i potom monopolističkom prodajom proizvođačima u razvijenom svijetu, posrednici su seljake stavljali na sam rub preživljavanja.

Fairtrade je stoga potaknuo ujedinjavanje malih uzgajivača u zadruge kako bi svoje proizvode izravno mogli nuditi na razvijenom tržištu. U tome svoj interes imaju i velike kompanije jer plaćaju uzgajivača bez posredničke naknade. Ipak, da bi dobio pravo na Fairtrade oznaku za svoj proizvod, proizvođač mora učiniti nešto više za održivi razvoj, a to znači da na određeni način mora vratiti zajednici od koje je ionako jeftino uzeo.

To znači da se prema Fairtrade standardima proizvođači uključuju u kreditiranje marginaliziranih uzgajivača. Uz pomoć takvih kredita mnogi stanovnici u zabitima Afrike i Azije okrupnjavaju svoju zemlju, udružuju se, educiraju u vođenju poslovanja, kupuju strojeve te na taj način svojim urodom konkuriraju na svjetskom tržištu.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci