8 važnih pravila "zelenog" kuhanja

Kuhinja je srce doma, a ako bolje razmislimo, ona je ujedno i mjesto koje može ostaviti pozamašan „ugljični otisak“. S druge strane, kuhinja koja je prijatelj prirode prijatelj je i ukućana. Donosimo osam prijedloga kako osviještenim odabirom namirnica i kreativnijim kuhanjem pridonijeti cjelokupnom zdravlju Zemlje

1. Organsko i/li lokalno voće i povrće

Kad god ste u prilici, upotrebljavajte namirnice iz organskog ili biodinamičkog uzgoja. Ove su opcije zdravije za zemlju u kojoj raste naša hrana, za vodu koju pijemo, zrak koji dišemo, a dokazano je da organske namirnice imaju više nutrijenata od onih iz konvencionalnog uzgoja, pa su bolji odabir i za naše tijelo i um.

Drugo bolje rješenje je kupnja sezonskih, lokalno uzgojenih namirnica, na tržnicama ili direktno od OPG-ova jer namirnice koje su transportirane nekoliko tisuća kilometara da bi stigle na naš stol nisu održiva solucija. Treba li dati prednost organskoj ili lokalnoj hrani? Ovisi o namirnici.

Primjerice, bolje je kupiti domaće grožđe nego organske bobice iz Čilea. Kupnjom lokalno proizvedene hrane potičemo domaću proizvodnju i smanjujemo količinu CO2 ispuštenog u zrak tijekom transporta namirnica iz dalekih zemalja.

2. Meso s pašnjaka

Svinjetinu, teletinu, junetinu i perad iz certificirano organskog (ekološkog) uzgoja nije lako naći, a i skupe su. Ipak, valja se potruditi jer certifikat jamči da meso ne sadrži antibiotike, hormone rasta, GMO i pesticide, kao i to da se životinje nisu hranile životinjskim nusproizvodima (bez životinjskog kanibalizma), nego su hranjene organskom hranom te su uzgojene na slobodan način (otvoreni uzgoj i ispaša).

Ako ne možete kupiti organsko meso i jaja, dobra opcija je kupnja tih namirnica iz slobodnog uzgoja, pogotovo ako se možete povezati s prodavačima i mesarima koji meso dobavljaju od etički i ekološki osviještenih uzgajivača.

3. Riba s certifikatom

Ribe su ugrožene svugdje u svijetu, pogotovo na Mediteranu, gdje se prekomjerno izlovljava oko 80 posto vrsta, tako da ni Jadran nije izuzetak, navode u svjetskoj organizaciji World Wildlife Fund.

„Trenutno iz mora lovimo dva - tri puta više ribe nego što nam more može održivo osigurati“, kaže Danijel Kanski, stručnjak za ribarstvo u organizaciji WWF Adria. Savjestan kupac stoga će prednost dati ribi i plodovima mora s certifikatom MSC (Marine Stewardship Council) ili ASC (Aquaculture Stewardship Council) koji garantira održivo ribarstvo, sezonsku ribu ili onu iz ekološkog uzgoja.

Na ribarnici će izbjegavati kupnju nedorasle ribe, kao i vrsta na vrhu hranidbenog lanca koje se sporo razmnožavaju (npr. morski psi) te vrsta čije je razmnožavanje kompleksno (npr. kirnje i jegulje). Također, radije se odlučite za divlju ribu jer ona iz uzgoja može sadržavati antibiotike i hormone rasta. Za detaljnije informacije educirajte se u WWF-ovu vodiču na www.kojuribukupiti.org.

4. Fair trade

Kad kupujete čaj, kavu, čokoladu, vino i slične namirnice iz inozemstva, tražite one s Fair-trade certifikatom koji jamči transparentan proizvodni lanac, zdravstvenu zaštitu radnika i poštovanje određenih smjernica za zaštitu klime. Ipak, imajte na umu da ta potvrda ne znači kako je proizvod ujedno organskog podrijetla.

5. Kreativno kuhanje

Čak trećina proizvedene hrane ne dospije do naših želudaca. Organizacija Food and Agriculture Organization of the United Nations procjenjuje da svake godine propadne 1,4 milijarde tona hrane, a aktivisti udruge Park­ticipacija procjenjuju da u Hrvatskoj godišnje bacimo jestive hrane u vrijednosti čak 4 milijarde kuna. Neplanska i nesavjesna kupnja, preobilne porcije, zbunjujuće oznake roka trajanja, prijezir prema „ružnoj“ hrani samo su neki od razloga globalnog problema bacanja hrane.

Poznati svjetski kulinarski stručnjaci, poput pokojnog Anthonyja Bourdaina i Massima Botture, svojim knjigama i filmovima promoviraju kreativno kuhanje jela od namirnica koje inače bacamo, poput starog kruha, ribljih glava i stapki brokule. I domaći aktivisti pozivaju na savjesniju pripremu hrane. „Lišće povrća, primjerice, cikle, mrkve ili rotkvice, od kojeg inače koristimo samo korijen odlično je u smoothiejima, salatama, juhama i varivima.

Hranu od jučer, npr. ostatke rižota, možete iskoristiti za izradu polpeta ili je, uz dodatak nekih svježih namirnica, pretvoriti u hladnu salatu“, savjetuje Ana Stuparić, predsjednica udruge za promicanje biljne prehrane i ekološke osviještenosti Avokado.

I sama se priklanja sve brojnijim poklonicima svjetskog pokreta Ugly Food („ružna“ hrana) sugerirajući da ne bacamo i na tržnicama ne izbjegavamo voće i povrće koje ružno izgleda, s mrljama ili oštećenjima, jer su dobrog okusa.

6. Bez lanaca

Postoji domino-efekt koji počinje s nama - potrošačima. Pojednostavljeno, kao kupci želimo hranu po povoljnim cijenama i šarolik izbor; trgovački lanci se natječu među sobom da nam isto i plasiraju, zbog čega prisiljavaju proizvođače da smanje cijene i pune svoje police proizvodima koji su jeftiniji ili izvan sezone; zauzvrat poljoprivrednici posežu za uzgojnim metodama koje rezultiraju većim prinosom za manje novca. „Da bismo izašli iz takvog nehumanog kruga, a možda ga time, ako nas bude dovoljno, i oslabimo, najbolje je“, savjetuje Stuparić, „izbjegavati kupnju u supermarketima, barem kad je riječ o svježim namirnicama: voću, povrću, mesu i mliječnim proizvodima.“

7. Vegetarijanski ponedjeljak

Konzumacija mesa delikatna je i složena tema. Uzgoj životinja za proizvodnju mesa loše utječe na mnoštvo resursa (nutrijente, vodu, zemlju), doprinosi zagađenju (staklenički plinovi, velika potrošnja vode), a tu su i loši uvjeti uzgoja.

Želite li dati svoj doprinos smanjenju navedenog, pridružite se globalnoj inicijativi Meatless Monday (bezmesni ponedjeljak) koja će pozitivno utjecati na vaše kardiovaskularno zdravlje, ali i na zdravlje cijelog planeta.

8. Domaći uradak

Izbjegavajte kupnju konzervirane, unaprijed priprem­ljene ili zamrznute hrane, radije je napravite sami, potiče nas Stuparić i pojašnjava: „Osim što ćete znati podrijetlo svojih namirnica i jesti zdravije, na ovaj ćete način smanjiti otpad i potrošnju energije koja se koristi u procesu pripreme i transportiranja hrane.“ Uz malo truda sami možemo pripremiti brojne namirnice.

Jogurt, kefir, majoneza, keksi, dječje kašice, biljna mlijeka, umaci od rajčica i tjestenina samo su neke od njih. Imate li mogućnosti, poduzmite korak više i uzgajajte svoje voće, povrće i začinsko bilje koristeći vlastiti kuhinjski kompost kao gnojivo.

Magda Dežđek

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci