Iscrpljivanje nije smisao vježbanja

"Vježbanje koje iscrpljuje tijelo neizravni je čin nasilja koje tijelo doživljava kao kaznu 'zato što nije dobro'. Takvo vježbanje promašuje svrhu", kaže stručnjak za prirodnu medicinu Andreas Moritz u knjizi Timeless Secrets of Health and Rejuvenation

Konvencionalni pristup vježbanju promiče stav da je dobar trening onaj koji nas dovodi do granica izdržljivosti, iscrpljuje nas i umara. „To nije istina“, kaže stručnjak za prirodnu medicinu Andreas Moritz u knjizi Timeless Secrets of Health and Rejuvenation.

Fizički napor potiče hormone stresa

Moritz se već 40 godina bavi holističkom medicinom u sklopu ajurvede, iridologije, shiatsua, terapije zvukom i ima posve drukčiju filofofiju vježbanja: „Vježbanje koje iscrpljuje tijelo neizravni je čin nasilja koje tijelo doživljava kao kaznu 'zato što nije dobro'. Bol na licu ljudi koji vježbaju indikacija je da tijelo pati zbog preopterećenosti. Takvo vježbanje promašuje svrhu. Svaki oblik snažnog fizičkog naprezanja potiče pretjerano izlučivanje hormona stresa, među ostalima, adrenalina, nakon čega je tijelo nemirno i uzdrmano“, objašnjava Moritz.

Zbog iscrpljene energije, nakon tako zahtjevne aktivnosti tijelo se ne može obnoviti prirodnim ritmom i kardiovaskularni sustav ostaje slab i osjetljiv na ostale uzročnike stresa. Iscrpljivanje tjelovježbom ozbiljan je uzrok bolesti kod mnogih ljudi koji misle da sebi prave uslugu time što se dovode do ruba izdržljivosti. Primjerice, u uzbuđenju natjecateljskih sportova nismo odmah svjesni napora, ali kad nalet adrenalina prođe, počinju se javljati nuspojave.

Primjer Janice i Blanke

Osim iscrpljenosti i opasnosti od ozljeda, profesionalni sportaši često pate od slabog imuniteta, skloniji su upalama i bolestima te piju mnogo više lijekova od prosječnoga čovjeka. Zbog prevelikog pritiska na tijelo i um, štitna žlijezda, koja aktivira limfocite i kontrolira zalihe energije, može prestati raditi i tijelo učiniti slabim i malaksalim. Sjetite se Janice Kostelić ili Blanke Vlašić koje su obje morale izvaditi štitnu žlijezdu.

Čak i vrlo uravnoteženi sustavi vježbanja, poput joge, mogu biti kontraproduktivni ako ih ne shvaćamo pravilno. Doživimo li jogu kao duhovno iskustvo u čemu nam asane samo pomažu, imat ćemo od nje brojne koristi, no shvatimo li je kao natjecanje u nemogućim pozama, može završiti ozbiljnim ozljedama.

Neda Džakula

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci