Dobro rashlađeno vino

Naš vrijedni vinski istraživač Željko Kiperaš ovaj put 'iskopao' je dva odlična hrvatska vina, ali otkriva i da malo što može pokvariti njihov okus kao neodgovarajuća temperatura

Došao je taj svečani trenutak serviranja vina uz dugo planiranu večeru s prijateljima. Nebrojeno puta obilazio sam vinoteke, trgovačke centre ili posezao u vlastitu malu zbirku u potrazi za pravim vinom uz jelo koje se priprema ili ga pripremam. I nebrojeno puta mi se dogodilo da zbog zaboravnosti ili nagle promjene izbora vina ostanem bez butelje ohlađene na odgovarajuću temperaturu.
Meni je temperatura vina važna jer značajno mijenja doživljaj vina. Bijela se vina u pravilu služe ohlađena na niže temperature, do 12 stupnjeva Celzija, a crna na 18 stupnjeva jer tako najbolje razvijaju okuse. Namjerno nisam upotrijebio izraz sobna temperatura jer se nerijetko dogodi da vino bude zaista posluženo na sobnoj temperaturi, ali od 23 stupnja ili više. Sobnu temperaturu ljeti da i ne spominjemo. Na topla bijela vina ne želim trošiti riječi, ali i pretopla crna gube svojstva i okuse i pretvaraju se u bezličnu tamnu kiselkastu tekućinu.
Nažalost, često sam i u boljim restoranima morao inzistirati na temperaturi vina. Bio sam zahtjevan gost i tražio ono na što imam pravo i što u konačnici plaćam, a to je dobro rashlađeno vino.

vinoPinot sivi vinarije Lovrec iz 2007.

No vratimo se na našu večeru s početka teksta. Gosti dolaze, a vino nije u hladnjaku. U takvim situacijama znam bijelo vino staviti u zamrzivač na 10 minuta, a nakon toga u hladnjak. Crno stavljam izravno u hladnjak i čekam dok se ne ohladi. Moje iskustvo s ledom kao sredstvom spašavanja pretoplog vina u zadnji čas nije dalo dobre rezultate. Nemojte pristajati na taj kompromis u restoranima premda će to zasigurno biti prva ponuda dosjetljivog osoblja. Vino je razvodnjeno, a učinak na okuse i mirise je katastrofalan.
Dakle, ako nemate kod kuće poseban hladnjak za vino, poslužit će i kuhinjski, s napomenom da se vino koje je prehladno uvijek postupno može zagrijati dok vi ugodno čavrljate, a pretoplo na stolu nikada neće postati hladno.
I tako, toplo preporučujem dobro ohlađen Pinot sivi vinarije Lovrec iz 2007. Donedavno nepoznat mi proizvođač oborio me s nogu vinom izrazite svijetložute boje. Kako sam ga imao cijelu kutiju, posljednju butelju otvorio sam nedavno i moram reći da ni nakon četiri godine nimalo ne mijenja odlike.
Vino je slasno, iznenađujuće pitko, slatkasto i puno opojnih cvjetnih mirisa. Vrlo je zanimljiva i deklaracija vina kao polusuho, o čemu smo govorili u prošloj kolumni. To bi značilo da ima izraženije kiseline od suhog vina, primjerice malvazije. U ovom slučaju kiseline nikako nisu nadvladale sjajno izbalansirane arome. Kiselost se osjećala tek u okusu koji zaostaje u ustima nakon što vino popijete, ali kao nekakva nenametljiva završna nota koja upotpunjuje doživljaj.
Zadnju butelju probao sam u kombinaciji s lešo šparogama i arbunima pečenim na gradelama. U oba se jela odlično uklopila njegova početna nježnost koja se nakon slatkoće pretvara u blagu kiselost, a ona se u ovom slučaju odlično slaže sa snagom pečene ribe.

Zdjelarevićev cuvee CMS

Nedavno sam probao jedan neobičan hrvatski cuvee, modernog imena CMS. Da nisam znao čije vino pijem, vjerojatno bi se nakon kušanja u mislima prošetao do južne hemisfere i Australije ili recimo Čilea ili Južne Afrike. Onako gusto, boje ribizla, topla mirisa i okusa, odmah me asociralo na jug. Dojam upotpunjuje vinarija iz koje potječe ovo zanimljivo vino, a riječ je o vinariji Zdjelarević iz okolice Slavonskog Broda. Sama je priroda tog slavonskog kraja impresivna, ali ušavši u oazu te vinarije, osjećao sam se kao da sam u Toskani. Prekrasna arhitektura vinarije i hotela, veliki široki trijem okružen brežuljcima na kojima se uzgaja grožđe čiji su sokovi sadržani i u spomenutom cuveeu iz 2008.
Iza tajnovitog imena kriju se početna slova sorti cabernet sauvignon i merlot, što je gotovo uobičajena kombinacija, ali ono što ovo vino čini uistinu posebnim je syrah (inače s etiketa australskih, novozelandskih i južnoafričkih vina poznatiji pod nazivom shiraz), koji se našao pod slovom S u ovoj nesvakidašnjoj, a opet hrvatskoj kombinaciji.
Inače malo kiselkast cabernet sauvignon i merlot u kombinaciji s mekom i zaokruženom aromom syraha od ovog cuveea zaista radi vrlo hrabro i moderno vino kojeg se ne bi postidjeli restorani u bilo kojoj svjetskoj metropoli. Probao sam ga u kombinaciji s biftekom i moram priznati da se odlično povezao s tim jelom.
Uzdravlje!

 

Željko Kiperaš

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci