Zimsko čudo prirode - poslušajte što vam sve vrt poručuje zimi

Nema doba godine u kojem ne možemo uživati u vrtu – pa i tijekom zime, unatoč tome što je vegetacija usnula, a radova u njemu gotovo i nema. Snijeg ga čini bajkovitim, osobito za sunčanih dana kad se čarobno svjetluca. Hladno nam razdoblje istodobno daje priliku da pomno proučimo vrt, osobito dijelove koje inače zaklanjaju biljke, ustanovimo eventualne slabe točke te napravimo plan za njihovo uklanjanje koji ćemo ostvariti na proljeće

Možda se mnogi pitaju može li vrt zimi uopće biti imalo zanimljiv ili za to treba pričekati proljeće. Ipak, iako je u kasnu jesen i zimu vegetacija usnula, a radova u vrtu gotovo i nema, ovi mjeseci nipošto ne moraju biti monotoni i ne znači da ne možemo uživati u ljepotama koje nam donosi ovo hladno doba godine. Usto, možemo se pozabaviti uređenjem svog unutarnjeg i vanjskog životnog prostora koji su nerijetko mračni i sumorni, pa nekim pojedinostima uvelike možemo poboljšati atmosferu.

Kako djeluje voda

Ugođaj u vrtu uglavnom ovisi o vremenskim prilikama. Zbog hladnog i vlažnog vremena zimske su oborine česta pojava. Iako su mnoge od njih uglavnom nepoželjne, prije svega jer nam kompliciraju odijevanje, kretanje i promet, u zimskim su prizorima itekako poželjne – upravo one krajobrazu daju onu posebnu, blistavu notu po kojoj pamtimo nezaboravne zimske trenutke.

Sve oborine nastaju kondenzacijom vlage u zraku. U jesensko-zimskom razdoblju ima je najviše, pa otuda i raznovrsne oborine. One se razlikuju prema mjestu i temperaturi nastanka. Kad je temperatura viša od ništice, na tlu ima rose, a kad je ispod ništice, stvara se mraz ili inje. Voda iz oblaka može biti tekuća, u obliku sitne, fine rosulje ili pada kiša. Kad je tlo zamrznuto, i te se oborine zamrznu i stvaraju opasnu poledicu. Zamrznuta voda pada u obliku snijega i solike.

Snijeg kao pokrivač i izolator

Dok je tlo zamrznuto, te će se oborine zadržavati, a kad nije – topit će se. Postoji još i tuča, no nje zimi uglavnom nema. Spomenut ćemo još i sige: one nisu oborina jer nastaju nakon više uzastopnih topljenja i ponovnog zamrzavanja snijega na krovovima, drveću i sličnim objektima i predmetima. Sige su zasigurno jedan od najljepših simbola zime koji pridonose bajkovitome ugođaju.

Iako neke od ovih oborina na određenim biljkama mogu izazvati štetu, pretpostavimo da smo u zimsko razdoblje ušli pripremljeni, da smo osjetljive biljke spremili u zaštićene prostore, a ostale zaštitili od loma koji može nastati pod težinom snijega. Pri čišćenju snijega u dvorištu i vrtu imajmo na umu da treba čistiti samo biljke koje su ugrožene. Mnogim vrstama, poput niskih trajnica, dvogodišnjega cvijeća i povrća snijeg služi kao pokrivač i izvrstan je izolator pa štiti od hladnoće.

Detalji za uživanje

Kad prekrije prirodu, snježni pokrivač odaje dojam tišine, smirenosti i netaknute bjeline. No skrenemo li pogled s cjeline na pojedinosti, primijetit ćemo stvarnu ljepotu spomenutih oborina – osobito snijega, mraza i inja te siga. Ona osobito dolazi do izražaja za hladnih sunčanih dana kad, uz pozadinu modroga neba, zablistaju ledeni kristalići koji prekrivaju sve u vrtu. A neosporno su najljepši na grančicama i ocvalim cvjetovima biljaka i djeluju pomalo nestvarno, bajkovito. Želimo li uživati u tim sitnim detaljima, trebamo se pobrinuti da u vrtu imamo što više pojedinosti koje će biti zanimljive i zimi.

priroda zima

Stoga je važno naučiti potanko promatrati svoj vrt tijekom svih godišnjih doba. Pri tome ćemo veoma jednostavno shvatiti što treba dodati i naglasiti, a što ukloniti ili prikriti. Kasna jesen i zima doslovno će ogoljeti vrt i tada ga možemo sagledati posve drugačije i utvrditi pravo stanje stvari jer više nema gustoga lišća koje skriva neke neugledne dijelove i eventualne nedostatke. Korisno je na papir zabilježiti svoja opažanja i na proljeće pokušati preurediti slabe točke.

Tako zimi više dolaze do izražaja mnoge stvari koje su u vrijeme vegetacije gotovo neprimjetne. Na prvome su mjestu objekti, pa pripazimo kakve su teksture i/ili boje. Boja ili izgled nekog objekta, zida, stuba, staza, ulaza, ograde, skulptura, klupa, sjenice, pergole ili bilo kojega drugog elementa u vrtu uvelike može utjecati na opći dojam zimi jer djelovanjem zimskih oborina mogu postati još izražajniji.

Vrt u posudi

Iznimno su važne i vrste biljaka. Vazdazelene vrste pružaju zelenilo tijekom cijele godine i bilo bi dobro da u vrtu imamo barem ponešto od tih vrsta kako sve ne bi ogoljelo. Od crnogorice ćemo spomenuti razne visoke i niske vrste i kultivare bora (Pinus sp.), jele (Abies sp.), smreke (Picea sp.), tuje (Thuja sp.), pačempresa (Chamaecyparis sp.), čempresa (Cupressus sp.), tise (Taxus sp.)...

Sjajnozelene listove, boju (ovisno o kultivaru), a katkada i bobice donose vrste poput bršljana (Hedera sp.), šimšira (Buxus sp.), lovorvišnje (Prunus laurocerasus), aukube (Aucuba sp.), božikovine (Ilex sp.), fotinije (Photinia sp.), ruže (Rosa sp.), vatrenoga trna (Pyracantha sp.), pasjega trna (Hippophae rhamnoides) te razne vazdazelene i listopadne vrste kurike (Euonymus sp.).

Od listopadnih vrsta dobro je odabrati one izražajne kore poput nekih vrsta drijenova, primjerice Cornus alba ‘Sibirica’ crvenih grančica i Cornus sericea ‘Flaviramea’ žutih grančica, kao i razne vrste vrba (Salix sp.). Iako zimi nije osobito upadljiva, breza (Betula sp.) će se svojom bijelom korom debla i grana lijepo uklopiti u zimske prizore. Premda su u ovo doba godine mnogi od njih uvenuli, grmovi, penjačice, trajnice i ukrasne trave posute injem ili snijegom doslovno mogu izgledati čarobno.

Od nižih vrsta zanimljive su neke vrste i kultivari vrijesnjača (Calluna i Erica), koje od jeseni do proljeća nose cvjetiće, bijele ili u nijansama crvenoružičaste boje, i gaulterija (Gaultheria procumbens), koja cvate i donosi crvene bobice. Za topla vremena može proviriti pokoji cvjetić maćuhica (Viola sp.). Od tih vrsta možemo načiniti malene vrtove u posudama.

Efektne girlande

U ovo doba godine možemo se pozabaviti lijepim, prirodnim dekoracijama. Za to će nam poslužiti sušene biljke koje će se lijepo uklopiti u vanjske i unutarnje prostore, a mogu dugo i potrajati. Od njih možemo načiniti manje dekoracije u vazama ili aranžmane. Možda od ljeta i konca jeseni imamo ponešto ukrasnih trava, lavande (Lavandula sp.) te mnogih vrsta biljaka koje smo osušili.

Možemo ih dopuniti grančicama lijepo obojenih plodova kao što su već spomenuti šipak, vatreni trn, kurika, pasji trn... Zimski, a već pomalo i božićno-novogodišnji ugođaj možemo upotpuniti raznovrsnim ukrasima poput vjenčića i girlandi načinjenih od crnogorice i/ili bršljana, božikovine ili imele (Viscum album) uz dodatak suhih ukrasa od raznovrsnih grančica, češera, žirova, lješnjaka, oraha...

U toplini doma možemo uživati u sobnome bilju. Osim onoga lisnatoga, što nam prostorije ukrašava cijele godine, neke nas vrste mogu razveseliti cvatnjom; primjerice, to su šumski kaktusi (Zygocactus truncatus), afričke ljubice (Saintpaulia sp.), azaleje (Rhododendron sp.), ciklame (Cyclamen persicum), pokoji jaglac (Primula sp.), a već pomalo i božićne zvijezde (Euphorbia pulcherrima)... Dašak proljeća možemo doživjeti ako u kući u posude posadimo lukovičaste vrste poput sunovrata (Narcissus sp.), tulipana (Tulipa sp.), zumbula (Hyacinthus sp.), amarilisa (Hippeastrum sp.)...

Irena Biličić

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci