Vrtlarski radovi u svibnju

Svibanj je jedan od najljepših proljetnih mjeseci: mnoge biljke raskošno cvatu, a povrće buja. No osim uživanja u bojama i mirisima, čeka nas mnogo aktivnosti...

Sjetva, sadnja i iznošenje na otvoreno

Biljke brzo napreduju pa ih je potrebno njegovati, no ima i mnogo toga za sjetvu, presađivanje, sadnju… Uživat ćemo i u nekim plodovima svoga rada početkom proljeća: u blitvi, salati, maslačku, mladom luku, radiču, rikuli… Zbog povoljnih temperatura uglavnom više nema potrebe za selidbom u zaštićene prostore.

Kako i dalje može biti mraza, sadnju i iznošenje na otvoreno trebamo pomno planirati i pratiti prognozu vremena. Osjetljive vrste koje smo dosad držali u zatvorenome poput jednogodišnjeg i balkonskog cvijeća, a od povrća presadnice pomoćnica (rajčica, paprika i patlidžan) i tikvenjača (tikva, bundeva, dinja, lubenica, tikvica…), trebamo iznijeti i/ili saditi tek onda kada doista više nema mraza. To je uglavnom poslije 10. svibnja, no ima i iznimno toplih godina kada se to može učiniti i prije.

Kako smo već vidjeli na balkonima, terasama i sličnim zaštićenim položajima, to se može učiniti i već od sredine travnja. Kod takve ranije sadnje pri ruci, za svaki slučaj, trebamo imati neku zaštitu za hladne noći i jutra (paučinasta folija, juta, novine, karton…).

vrtŠto se sije, a što presađuje

U svibnju možemo sijati neke kultivare endivije, radič, salatu (ali samo početkom mjeseca, i to kultivare otporne na vrućinu), bijeli i crni korijen, ciklu, ledeno cvijeće, kikiriki, kukuruz, neke kupusnjače (korabica, raštika, švedska repa), grah mahunar i zrnaš (visoke i niske kultivare), malabarski i novozelandski špinat, maslačak, mrkvu, pepeljugu, štir, tikvenjače (tikva, bundeva, dinja, lubenica, tikvica…), tušanj… Ovisno o vremenskim uvjetima, možemo sijati i grašak, no treba imati na umu da on nije ljubitelj suše i vrućine.

Pogodno je vrijeme za sadnju presadnica bamije, celera, kupusnjača (brokula, cvjetača, kelj, kelj pupčar, kupus, raštika…), pomoćnica (rajčica, paprika i patlidžan), poriluka – uz uvjet da smo ih prije sadnje povremeno iznosili u vanjski prostor kako bi se prilagodile. U ovo vrijeme sadimo batat, jam, a početkom mjeseca možemo još saditi krumpir i sijati blitvu… Dok biljke ne narastu, tikvenjačama i pomoćnicama možemo osigurati potporanj (kolci ili mreže). Na balkonima i terasama za to će dobro poslužiti i ograda.

Na otvorenome i u posudama možemo sijati i saditi gotovo sve vrste začina (boražina, bosiljak, celer, lavanda, ljupčac, majčina dušica, metvica, matičnjak, kadulja, kim, kopar, mažuran, origano, peršin, ružmarin, vlasac…).

Voćke i ukrasno bilje

Od voćaka i ukrasnoga bilja (drveće, grmovi, ruže i trajnice) možemo saditi samo one koje će rasti u posudama. Za sadnju sadnica gologa korijena trebamo pričekati jesen. Voćke i vinovu lozu možemo prihraniti. Vinovoj lozi uklanjamo višak mladica, no tek kada nestane opasnost od mraza. Prema uzgojnom obliku, uklanjamo suvišne i male izboje, a ostavljamo one koji su najljepši i ravni.

Postojeće biljke koje već rastu, prema potrebi, treba okopavati, plijeviti korov, malčirati, zalijevati (najbolje rano ujutro) te prihranjivati. Sve nasade potrebno je redovito pregledavati i štititi biljke od bolesti i štetnika. Ne želimo li prikupljati sjeme, biljkama trebamo redovito uklanjati ocvale cvjetove. Dvogodišnje cvijeće (maćuhica, potočnica, tratinčica, šeboj…) polako  završavaju svoj životni ciklus i postupno ih možemo zamijeniti jednogodišnjim biljkama (ljetnicama) koje će nam vrt krasiti sve do jeseni. To su, primjerice, begonija, dalija, gazanija, kadifica, neven, prkos…

Irena Biličić

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci