Vrtlarski radovi u lipnju

Lipanj je mjesec sjetve, sadnje i ubiranja. Nestala je opasnost od mraza, biljkama gode dulji dani i toplina, nema još velikih vrućina, a nerijetko nas iznenadi i pokoji proljetni pljusak. Zbog vlage i topline trebamo biti spremni na pojavu bolesti poput plamenjače, pepelnice i sive plijesni...

Biljke bujno rastu i potrebna im je njega pa ih treba redovito pregledavati i na prve znakove bolesti odmah reagirati čišćenjem zaraženih listova i/ili uporabom odgovarajućeg sredstva za zaštitu bilja. Kao jedna od preventivnih mjera, najbolje je da osjetljive biljke (poput krastavaca, dinja, paprika, rajčica, patlidžana, ruža, vinove loze…) pri zalijevanju ne polijevamo po listovima.

Za suhih razdoblja biljke treba redovito zalijevati i prema potrebi prihranjivati jer se pod utjecajem viših temperatura i veće lisne mase mnogo brže isušuju te im rastu potrebe za vodom i hranjivima. Usto, korov treba konstantno uklanjati. Na gredicama i u posudama zemlju valja razrahliti i prekopati, osobito nakon temeljitog zalijevanja ili kiše, kada se stvara pokorica. Potom biljke možemo i malčirati.

Početkom mjeseca još možemo sijati poriluk i švedsku repu, a posljednji je trenutak za sjetvu sjemena i sadnju presadnica tikvica i krastavaca. Lipanj je povoljan za sjetvu cikle, endivije, korabice, mrkve, radiča, graha mahunara, koromača te sadnju presadnica nekih kultivara kupusnjača (brokula, cvjetača, kupus, kelj, kelj pupčar, raštika…), celera i poriluka. Još možemo sijati i saditi ledeno cvijeće, novozelandski špinat, tušanj i kultivare salate koji su otporni na vrućinu. U posude možemo sijati i saditi većinu začinskoga bilja.

vrt

Beremo ranije posijanu bamiju, ciklu, niski grah mahunar, mrkvu, krastavce, tikvice, a prije cvatnje ponešto još i blitvu, pokoji izdanak šparoga, raštiku, mlade vrhove lobode i pepeljuge, grašak, ledeno cvijeće, luk, rabarbaru, štir te začinsko bilje za uporabu u svježemu stanju. Potkraj mjeseca za jelo upotreb­ljavamo mladi radič i endiviju, novozelandski špinat i tušanj. Od voća dozrijevaju trešnje, višnje, jagode, maline, ribiz…

Ovisno o načinu oblikovanja, s vinove loze prije cvatnje trebamo ukloniti sve suvišne mladice, a s preopterećenih voćaka (jabuke, kruške) višak plodova (ostavljamo zdrave i krupnije) i, prema potrebi, podbočiti grane. S vrlo izbujalih voćaka možemo ukloniti sve suvišne mlade grane bez plodova koje sredinu krošnje i plodove zaklanjaju od svjetlosti.

Jednogodišnje biljke (cvijeće, povrće i začini) veliki su potrošači hranjiva pa ih trebamo redovito prihranjivati. To se osobito odnosi na vrste u posudama koje brzo iscrpe zemlju. S ukrasnih  biljaka koje su ocvale (grmovi, ruže, trajnice, sezonsko cvijeće) trebamo redovito uklanjati ocvale cvjetove, osim ako od neke biljke želimo ostaviti sjeme ili vrstu uzgajamo zbog ukrasnih plodova. Ovo je dobro vrijeme za košnju travnjaka te za šišanje, orezivanje i oblikovanje raznovrs­nih živica i grmova.

Irena Biličić

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci