Vrtlarenje u ljetnim mjesecima

vrt

Biljke na sigurnom

Zbog zahtjeva biljaka i češćeg zalijevanja, u ovo doba godine moramo i učestalije unositi hranjiva u tlo jer se više troše i ispiru. Dušik je potreban za rast listova i stabljika, a kalij i fosfor za cvjetove i plodove. Ljeti zbog ispiranja može nedostajati i ostalih elemenata, osobito magnezija, pa je najbolje primijeniti kompleksno gnojivo. Granulirana gnojiva polagano i postupno otpuštaju hranjiva, a tekuća ili ona u kristalićima (koja otapamo u vodi za zalijevanje) djeluju mnogo brže. Dakako, biljkama je uvijek dobrodošlo i dodavanje komposta.

Vrlo visoke temperature i promjene u atmosferi mogu donijeti razdoblja nevremena s tučom koja može uništiti osjetljivije biljke, osobito povrće. U tom slučaju najsigurnije je postaviti mreže protiv tuče i dobro ih učvrstiti. Ovisno o njenoj gustoći, mreža usput može i lagano zasjenjivati biljke od jakog sunca, što je za većinu njih vrlo poželjno. 

Radovi u srpnju

U ovome mjesecu, kad su česte velike vrućine, pojačano njegujemo biljke. Iznimno je važna redovita opskrba vodom – i to ne samo zbog samih biljaka nego i plodova, kojima nedostatak vode može kočiti pravilan razvoj i dozrijevanje.

Prema potrebi, nastavljamo uobičajenu njegu (okopavanje, prihrana, uklanjanje korova, malčiranje...). Ako biljke nisu malčirane, okopavanje je iznimno važno jer se zbog vrućine, povremene kiše i zalijevanja lako stvara pokorica koja ometa disanje tla i korijenja biljaka. Korov ćemo mnogo lakše ukloniti kada je zemlja vlažna. Općenito, možemo učestalije prihranjivati biljke jer su sve veće i troše više hranjiva. Za prihranu plodovitoga povrća biramo gnojiva s većim udjelom fosfora i kalija koji su važni za razvoj plodova. Nastavljamo redovito pregledavati biljke kako ne bi došlo do jačeg razvoja bolesti i štetnika, koji u ovo vrijeme, osobito kad ima mnogo vlage, mogu nanijeti popriličnu štetu.

Još možemo posijati ponešto cikle, mahuna, peršina, kupusa, kelja, radiča, endivije, repe, korabice te neke kultivare kupusa. Od druge polovine srpnja može početi sjetva kineskoga kupusa. Ako su temperature više od 35 °C, bolje je da malo odgodimo sadnju. Tako visoke temperature nisu pogodne za nicanje većine vrsta povrća, a i isušivanje zemlje, osobito površinskog sloja, je prebrzo. Sadimo li presadnice poput nekih kultivara kupusnjača (brokula, cvjetača, kupus, kelj, raštika…), najbolje je da to učinimo predvečer, dobro ih zalijemo i sljedećih nekoliko dana zasjenimo od jakoga sunca.

Branje

Od lisnatoga povrća ubiremo blitvu, radič, mladu endiviju, ledeno cvijeće, malabarski i novozelandski špinat, neke kultivare salate, tušanj, raštiku te početkom mjeseca još pokoju stabljiku rabarbare. Kad je pak o korjenastom povrću riječ, vadimo ciklu, luk, mrkvu, mladi krumpir. Ubiremo neke kupusnjače, kao što su cvjetača (određeni kultivari), raštika, pokoji list kupusa i kelja, a od plodovitoga povrća artičoku, bamiju, grašak, krastavac, rajčicu, mahune, tikvicu te ranije posijane i posađene papriku, feferon i patlidžan.

Kao i veći dio ljeta, ubiremo začinsko bilje, koje možemo sušiti ili zamrzavati za zimu. Mnoge vrste poput origana, matičnjaka i majčine dušice najbolju aromu imaju u vrijeme cvatnje.

Među voćem ponajviše ubiremo neke sorte jabuka, krušaka, bresaka, nektarina, šljiva... Naravno, tu su i stalnorađajuće jagode i maline. S ukrasnoga bilja uklanjamo ocvale cvjetove, osim ako neke želimo sačuvati radi sjemena. To je osobito važno za jednogodišnje biljke jer će se time ubrzati stvaranje novih pupoljaka i cvjetova. Ukrasne grmove i ruže uglavnom prihranjujemo posljednji put ove sezone. Gnojimo li ih poslije, biljke bi mogle prenaglo bujati i postati osjetljive na mraz.

Presađivanje

Mnoge sobne, kao i jednogodišnje te balkonske biljke, bujno rastu i posude im postaju pretijesne pa ih možemo presaditi ili dodati im svježe zemlje kako bi neometano nastavile rasti. Naravno, to se ne odnosi na biljke poput raznih visećih pelargonija i surfinija koje bismo pri tome mogli oštetiti. Lukovičaste biljke (luk, češnjak, sunovrat, tulipan…) vadimo iz tla kad im nadzemni dijelovi požute i osuše se. Očistimo ih i spremimo na suho i tamno mjesto do sljedeće sadnje u jesen ili proljeće.

Imamo li vrt, prazne gredice možemo pripremiti za kasniju sjetvu i sadnju koju obavljamo od sredine srpnja pa sve do jeseni. Očistimo ih i prekopamo, a korisno ih je i malčirati kako se tlo ne bi isušilo i stvorila se pokorica.

Irena Biličić

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci