Svestrana i nezahtjevna ljepota grmova - koje ukrasno grmlje posaditi i gdje

Grmove krasi nevjerojatna raznolikost: od vrsta koje veličinom pariraju drveću do onih koje se u posudama za cvijeće mogu smjestiti na prozorskoj dasci. Jednako je široka paleta boja i tekstura njihovih listova, kao i namjena, pa će uspješno ograditi ili ispuniti prostor, zakloniti neugledan prizor ili stvoriti zaklon od vjetra, sunca, buke, prašine i neželjenih pogleda. Pritom te nezahtjevne biljke imaju velik utjecaj na mikroklimu vrta, a stvarajući nove uvjete u njemu, omogućuju uređenje u skladu s prirodom

Poput drveća, grmovi imaju vrlo važnu ulogu u prirodi, a nezamjenjivi su i kao elementi uređenja urbanog okoliša. Kako su stigli do naših parkova i vrtova? Polako i spontano, još u pradavno vrijeme kada su ljudi počeli graditi svoje nastambe i uzgajati biljke. Vrlo su dobro poznavali šumsku vegetaciju i promatrali je. Primijetili su koliko je drveće korisno, no pri tome nisu mogli zanemariti ulogu grmova. Osim uporabe grana i grančica u svakodnevnom životu, uočili su da su grmovi nerijetko posve gusti i neprobojni.

Preteče današnjih živica i zaklona

Ta je odlika bila korisna u njihovu neposrednom okolišu jer su grmovi mogli pružiti dobru zaštitu od vjetra i životinja. Bile su to preteče današnjih živica i zaklona. Usto, neke su vrste imale jestive plodove, što je bilo praktično u blizini nastambe. S vremenom se uočilo kako neke vrste imaju predivne cvjetove te da svojim izgledom, a katkada i mirisom stvaraju ugodnu atmosferu. Isprva je bila riječ o grmovima s područja Europe, no poslije su pomorci i trgovci s putovanja donosili razne, tada egzotične biljke koje su se, zahvaljujući sličnoj klimi, udomaćile – najprije na dvorovima, a poslije i drugdje.

Polako je počeo i odabir ljepših primjeraka te raznovrsna križanja i cijepljenja, a sve s ciljem da se uzgoje što otporniji i atraktivniji primjerci drugačijih cvjetova, listova, plodova… I taj razvoj novih križanaca i kultivara raznih vrsta nikad nije prestao. Tako danas na raspolaganju imamo golem izbor biljaka pa se doslovce za svaki vrt može pronaći pogodna vrsta – od velikih nalik na drveće do posve malih, koje izgledaju poput trajnica.

Važan element ekosustava

Dobro je znati da sadnjom grmova ne udovoljavamo samo svojim estetskim prohtjevima uređenja vrtova nego i stvaramo drugačije, a nerijetko i vrlo povoljno okruženje u vrtu. Ako se potrudimo te pratimo ritam rasta i razvoja svih biljaka, otkrit ćemo da grmovi imaju velik utjecaj na svoje okruženje. Kada narastu, djelovat će na mikroklimu vrta pa ćemo dobiti neka nova staništa koja će pogodovati rastu određenih vrsta biljaka, primjerice onih koje vole sjenovito i vlažno okruženje.

Grmovi su jedan od važnih elemenata ekosustava te mogu pružiti dom i zaklon mnogim vrstama životinja poput ptica  i kukaca, kao što su paukovi. Tako postupno, uz rast i promjenu izgleda grmova, mijenjamo i izgled vrta te se prilagođavamo novonastalim uvjetima – baš kao što se to prirodno događa i u šumi. Tu leže temelji uređenja vrta u skladu s prirodom.

Nezahtjevna ljepota

U vrtlarenju se često upotrebljava izraz ukrasni grmovi. To je možda i suvišno jer gotovo svi grmovi, pa i oni samonikli, mogu imati ukrasne odlike. Neke se vrste uzgajaju radi cjelokupnog dojma i lijepe su promatramo li ih i iz blizine i iz daljine. Određene vrste imaju zanimljive ili vazdazelene listove, a neke prekrasne cvjetove koji katkada šire opojne mirise ili imaju ukrasne (ponekad i jestive) plodove. Postoje vrste koje imaju gotovo sve te privlačne odlike.

Još jedna vrlo važna karakteristika mnogih grmova je dugovječnost, osobito kad ispunimo sve najvažnije uvjete za njihov rast. Na jednome mjestu mogu rasti dugi niz godina pa će u njima možda uživati i generacije koje dolaze nakon nas. Usto, grmovi su izvrstan odabir za sve osobe koje nemaju mnogo slobodnoga vremena jer većina grmova nije osobito zahtjevna te ih je uglavnom vrlo jednostavno uzgajati, njegovati i održavati. Treba spomenuti i prekrasne ruže koje su dugovječni grmovi, no zbog mnoštva vrsta i kultivara obično se opisuju kao zasebna skupina.

žena prirodaZa sve namjene

Grmovi su po mnogočemu važan element svakog vrta. Osim lijepa izgleda, mogu ispuniti veće površine, čime stvaramo ljepši prizor i umanjujemo površinu travnjaka koju treba redovito održavati. Za razliku od drveća, koje ima deblo i krošnju, grmovi se u mnogo slučajeva bogato granaju odmah od razine tla. Stoga ih krasi velika raznolikost i u namjeni. Njima možemo ispuniti prazan prostor nekog većeg ili manjeg nasada, zakloniti neugledan pogled, prizor ili elemente u vrtu, zatvoriti i zagraditi dio vrta u obliku zaklona i živica. Također, izvrsni su u boravišnom dijelu vrta jer štite od vjetra, sunca, buke i prašine te od neželjenih pogleda znatiželjnih susjeda ili prolaznika.

Boja listova ovisi o vrsti biljke (svjetlije i tamnije zeleni, tamnocrveni) i kultivaru (prošaranost ili istočkanost bijelom ili žutom bojom). I tekstura može biti vrlo raznolika; od velikih, sjajnih listova do sitnih, igličastih. Zajedno posađeni grmovi raznih boja i tekstura mogu stvoriti zanimljivu dinamiku, čak i kad ne cvjetaju.

Planiranje...

Planiranje mjesta sadnje vrlo je važno jer će grmovi na određenome mjestu ostati dugi niz godina. Tako vrste višega rasta moramo posaditi na mjesto gdje će imati dovoljno prostora jer se nerijetko događa da odaberemo biljku koja nam je u tom trenutku prekrasna, no ne razmišljamo kako će s vremenom postati prevelika i posve neprikladna, primjerice za malenu gredicu na kojoj može posve zarobiti i ugušiti susjedne biljke. Visina i širina biljke važne su i zbog planiranja nasada jer biljke nižega rasta valja smjestiti u prvi plan kako ih one višega rasta ne bi zaklonile.

Prije planiranja svakako trebamo razmisliti što želimo da se ističe u pojedinom godišnjem dobu. Vjerojatno ćemo nastojati da u velikim vrtovima cijele godine imamo raznolike grmove. U manjim vrtovima grm će biti okosnica nasada i trajni element za koji ćemo vjerojatno htjeti da se ističe. Provjerimo kakve uvjete imamo na mjestima gdje želimo posaditi grmove. To su prije svega kvaliteta tla (pH tla, propusnost, sadržaj hranjiva), svjetlo – sjena, izloženost vjetru…

Biljke koje se ističu

Pripazimo na podzemne i nadzemne instalacije (voda, kanalizacija, struja) jer tu se ne smiju saditi veliki grmovi, nego samo manji i plićega korijena. Proučimo dobro karakteristike željene biljke i prema tome ćemo uvidjeti možemo li zadovoljiti navedene uzgojne uvjete.

Ako nemamo vrt, a silno bismo htjeli posaditi neki grm, postoji rješenje čak i za posude na prozorima! Iako više sliče trajnicama, ipak se morfološki smatraju grmovima; to su crnjuša (Erica sp.), heba (Hebe sp.), vrijes (Calluna sp.) i zimzelen (Vinca sp.). Najniži primjerci dosežu visinu od samo 15 centimetara. Ove su biljke lijepe i u miješanim vrtićima na balkonima i terasama, posađene sa sezonskim cvijećem. Zanimljivi niski i korisni grmovi mogu biti začinske i ljekovite vrste poput lavande (Lavandula sp.), kadulje (Salvia officinalis), ružmarina (Rosmarinus oficinalis) i svetolina (Santolina sp.).

Razmnožavanje

Od njege je najvažnije redovito zalijevanje biljaka, nakon sadnje, a potom prihrana i orezivanje. Mnoge grmove, ovisno o vrsti, možemo lijepo oblikovati prema vlastitome ukusu i potrebama; primjerice pravilni oblici poput živica, topiarija (posve geometrijski oblikovani grmovi), čak i bonsaija (minijaturna stabalca). Za orezivanje osobito je prikladna crnogorica, poput vrsta i kultivara kleka (Juniperus sp.), tuje (Thuia sp.), čempresa (Chamaecyparis sp.)… Od nekih grmova možemo stvoriti stabalca – to su, primjerice, magnolija (Magnolia sp.), glog (Crataegus sp.), jorgovan (Syringa sp.)…

Kada zavolimo svijet grmova, vjerojatno ćemo ih pokušati razmnožiti, što obično jednostavno polazi za rukom i početnicima. Uglavnom se razmnožavaju položenicama (grebenicama), reznicama ili sjemenom, što ovisi o vrsti ili kultivaru biljke. Tako ćemo povećati broj omiljenih biljaka, a mogu nam poslužiti i za razmjenu s prijateljima i susjedima.

Irena Biličić

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci