Savjeti za uzgoj sezonskoga cvijeća

Cvijeće je odvajkada simbol harmonije, a njegova krhka ljepota ostavlja snažan dojam na sva naša osjetila, razgaljuje nas i donosi mnogo užitka. Izbor vrsta i njihovih kultivara, boja cvjetova i listova, oblika i veličina toliko je šarolik da sadnjom cvijeća doista možemo zaokružiti uređenje vrta i okućnice, dajući im vlastiti pečat. Golem izbor jednako nam tako nudi rješenja baš za svaki dio vrta, kako osunčan, tako i onaj u sjeni, a pažljivim odabirom, kombiniranjem i pravodobnom sadnjom naš će vrt gotovo cijele godine krasiti ljupko šarenilo cvjetova

Godinama usavršavane

Iako nije dugotrajno poput drveća, grmova i trajnica, sezonsko nam cvijeće u vrtove donosi pregršt ljepote i zadovoljstva. Ono veoma brzo nakon sadnje unosi svježinu i vedrinu koje traju cijele sezone. Cijeni se zbog gotovo neprekidne i obilne cvatnje, kao i zbog cjelokupnog izgleda. Većina vrsta sezonskoga bilja potječe iz toplijih krajeva gdje prevladava sredozemna, suptropska i tropska klima (Sredozemlje, Južna Amerika, Afrika, Australija…).

Iako su neke vrste u svojoj domovini trajnice, kod nas na otvorenome u hladnome dijelu godine ne mogu preživjeti zbog niskih temperatura pa ih stoga smatramo jednogodišnjima. Zbog svoje ljepote ove su biljke godinama usavršavane te su pažljivom selekcijom i križanjima dobivene današnje vrste i kultivari velikih ukrasnih vrijednosti.

U vrt ili u posude

Među ovim ukrasnim biljkama vlada golemo šarenilo i gotovo je nemoguće nabrojiti vrste i njihove kultivare, koji se mogu značajno razlikovati veličinom, načinom rasta te oblikom, veličinom i bojom cvjetova i listova. Osim svih nijansi boja, cvjetovi mogu biti jednobojni, višebojni, prošarani te jednostavni ili složeni, posve sićušni te poprilično krupni. Listovi nekih vrsta mogu biti prekrasni i živahno obojeni.

Rast ovih biljaka također je šarolik: od malenih grmolikih biljaka do visokih, širećih, razgranatih, visećih i penjućih oblika. Neke vrste veoma brzo rastu, ispunjavaju prostor i brzo mogu uljepšati praznine na balkonu, terasi ili dijelovima vrta. Tako svatko može pronaći biljku koja mu najviše odgovara. Upravo ove biljke brzinsko su rješenje za neugledne dijelove vrta koji su možda u određenom razdoblju ostali bez cvjetova pa postali bezbojni i nezanimljivi.

Neke vrste možemo imati i u kući na dobro osunčanim mjestima, no glavna namjena sezonskoga cvijeća jest da vanjske prostore oboji razigranim šarenilom najrazličitijih boja. Možemo ih posaditi izravno u vrt ili u najraznovrsnije posude (stajaće i viseće), u kojima će krasiti ograde balkona i mnoge vanjske prostore i površine.

Kako ga saditi?

Pažljivim planiranjem, kombiniranjem te odabirom jednogodišnjih i dvogodišnjih vrsta te sadnjom u pravo vrijeme gotovo cijele godine možemo imati barem poneku cvatuću biljku koja će razbiti svaku monotoniju, i to na raznim mjestima – od posve osunčanih do sjenovitih. Pri uređivanju gredica i ostalih nasada pripazimo da ovu vrstu biljaka nikad ne sadimo tako da izmiješamo mnogo vrsta u različitim bojama jer pojedinačne biljke neće biti uočljive pa ćemo dobiti pomalo zbrkan i kaotičan izgled.

Ljepše je u skupini posaditi tri do pet istih biljaka koje će tako biti mnogo izražajnije, čak i kada ih promatramo iz daljine. U pojedinačnim primjercima možemo uživati kad su nam u neposrednoj blizini.

Savjeti za sjetvu

Biljke možemo uzgojiti i sami. Ovisno o vrsti biljke, sijemo sjeme ili uzimamo nezrele reznice. Kod sjetve je važno da se pridržavamo uputa proizvođača sjemena: ponajviše o načinu i vremenu sjetve te temperaturama. Neke vrste možemo posijati na otvorenome kad nestane opasnost od mraza, no mnoge trebamo posijati ili razmnožiti reznicama u zaštićenim prostorima potkraj zime i početkom proljeća. Dvogodišnje se biljke uglavnom siju ljeti. Iz reznica uzgajamo mnoge balkonske biljke koje u odgovarajućim uvjetima mogu prezimiti u zaštićenom prostoru.

Nemamo li odgovarajuće uvjete za razmnožavanje (mnogo sunca i temperature od 15 do 20 °C), bolje je da željene biljke kupimo na tržnicama, u vrtnim centrima i trgovačkim lancima. Ondje možemo pronaći mnogobrojne vrste koje ćemo posaditi kada i gdje nam to odgovara – čak i tijekom ljeta, ako smo odlučili popuniti neki prazni prostor. One rastu u uzgojnim posudama i gotovo neće osjetiti presađivanje u vrt ili veću posudu.

Koje vrste

Jednogodišnje biljke cvatu od početka proljeća do prvih mrazova. Sjetvu je najbolje obaviti već potkraj zime, u zaštićenom prostoru pri temperaturama od 15 do 20 °C. Biljke iznosimo i sadimo na otvorenome kad nestane opasnost od mrazova, a to je uglavnom u svibnju.

Neke vrste možemo posijati izravno u vrt, kao što su cinija (Zinnia elegans), dragoljub (Tropaeolum majus), kadifica (Tagetes sp.), karanfil (Dianthus sp.), lijepa kata (Callistephus chinensis), neven (Calendula officinalis), različak (Centaurea cyanus), sadarka (Gypsophila elegans), suncokret (Helianthus annuus), vrtni mak (Papaver sp.), zijevalica (Antirrhinum majus)…Vrste višega rasta možemo upotrijebiti i kao rezano cvijeće. Niže vrste za gredice i posude su begonija (Begonia semperflorens), lobelija (Lobelia erinus), gazanija (Gazania rigens), kadifica (Tagetes sp.), mirisna kunica (Ageratum houstonianum), petunija (Petunia grandiflora), prkos (Portulaca grandiflora), rušeljka (Lobularia maritima), vodenika (Impatiens walleriana), vatrena kadulja (Salvia splendens), vinka (Catharanthus roseus)...
Balkonske su biljke bujne vrste uglavnom visećeg i/ili grmolikog rasta: bakopa (Bacopa hybrida), batat (Ipomoea batatas), bidens (Bidens sp.), cvatuće i lisnate begonije (Begonia sp.), dobričica (Glechoma sp.), fuksija (Fuchsia hybrida), milijun zvončića (Calibrachoa hybrida), plektrantus ili „tamjan“ (Plectrantus coleoides ‘Marginatus’), protivak (Lysimachia nummularia), sanvitalija (Sanvitalia procumbens), stajaće i viseće pelargonije (Pelargonium sp.), surfinija (Petunia hybrida), verbena (Verbena hybrida), viseće smilje (Helichrysum petiolare), viseći prkos (Portulaca umbraticola)… Ukrasna kopriva (Coleus hybrida), batat, „tamjan“ i viseće smilje ponajviše se uzgajaju zbog lijepih listova i općeg dojma.

Dvogodišnje biljke

Postoje i jednogodišnje penjačice koje će veoma brzo obrasti neku okomitu površinu uz štap, rešetku ili kakav drugi potporanj. To su, primjerice, ukrasni slak (Convolvulus tricolor), tunbergija (Thunbergia alata) i mirisna grahorica (Lathyrus odoratus) koje jednostavno možemo uzgojiti iz sjemena.

Dvogodišnje biljke svojim nas cvjetovima mogu razveseliti od jeseni do ljeta iduće godine. Za lijepa vremena mogu cvjetati tijekom jeseni i blažih zima. Od konca proljeća i sredinom ljeta sijemo jaglac (Prumula acaulis), potočnicu (Myosotis sylvestris) i tratinčicu (Bellis perennis). Maćuhicu (Viola sp.) sijemo od sredine ljeta, a za proljetnu cvatnju to još možemo učiniti početkom rujna. Vrste višega rasta poput dvogodišnjeg zvončića (Campanula medium), naprstka (Digitalis purpurea), šeboja (Cheiranthus cheiri) i turskoga karanfila (Dianthus barbatus) možemo sijati od travnja do srpnja, a vrtni sljez (Althaea rosea) od veljače do svibnja. Na stalno ih mjesto sadimo prije pojave mrazova kako bi se dobro učvrstile i sigurno prezimile.

Prezimljavanje

Budući da brzo rastu i bogato cvatu, sve ove biljke ljeti moramo obilno zalijevati i prihranjivati jer brzo potroše zalihe hranjiva u blizini korijena te, prema potrebi, presaditi u veće posude. Većini vrsta korisno je uklanjati ocvale cvjetove – to će potaknuti cvatnju. Osim balkonskih biljaka i penjačica, neke se vrste u našim kontinentalnim uvjetima smatraju jednogodišnjima, no možemo ih sačuvati preko zime (većina balkonskih biljaka, begonije, batat, gazanija, mirisna kunica, ukrasna kopriva...).

Za prezimljavanje biljke trebaju dosta svjetla. Temperatura ne bi smjela biti niža od 5 do 10 °C. Ne moramo ih prihranjivati, a zalijevanje treba biti oskudno. Početkom proljeća ih, prema potrebi, orežemo kako bi se zgusnule te presadimo u svježu zemlju. Kad nestane opasnost od mraza, posadimo ih na stalno mjesto.

Irena Biličić

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci