Koje su gljive dobre za što

Shitake, šampinjoni, vrganji, blagve: upoznajte ove četiri vrste gljiva i saznajte kako se sve mogu pripremati

Šetnja šumom u jesen ne bi bila potpuna bez ushićenja koje izaziva pronalazak mladog vrganja, bukovače ili kolonije lisičarki. Nije ni čudo s obzirom na sve nutritivne prednosti gljiva i bogatstvo njihova okusa. Zbog visokog udjela bjelančevina, gljive nazivaju i šumskim mesom. Uz to, imaju malen udio masnoća i spadaju u niskokalorične namirnice. Bogate su mineralima poput željeza, mangana, fosfora, kalija te vitaminima A, C, B1, B2 i D1.

gljiveShitake: eliksir života

Na japanskome shi znači drvo slično hrastu, a take gljiva. Shitake su gljive koje rastu na njegovu panju. Dijele se na one cjenjenije i ljekovitije s debljim klobukom zvane donko i one s tanjim klobukom zvane koshin. Japanci ih uzgajaju od davnina i smatrali su ih eliksirom života. Najveća ljekovitost tih gljiva postiže se sušenjem na suncu.

Smatra se da ova vrsta gljiva snižava krvni tlak i kolesterol te sprječava rast tumora, pa se od njih prave i dodaci prehrani. Svježe shitake možete pirjati i kuhati, od njih praviti umake, rižota, variva, dok sušene shitake treba namakati 30 minuta. Od njih se može kuhati i čaj koji će smanjiti pretjeranu napetost i stresna stanja.

gljiveŠampinjoni: hrana bogova

Šampinjoni su vrsta gljiva klobučarki izrazito pogodna za uzgoj. Dobro ih je često konzumirati jer su bogati hranjivim tvarima, a sadržavaju malo kalorija (šalica šampinjona sadržava samo 31 kaloriju). Od minerala kojima su bogati najzastupljeniji su selen, bakar, kalij, fosfor i cink. Također, bogati su vitaminima B-skupine te folnom kiselinom.

Nekad su se smatrali hranom bogova, a danas je otkriveno da sadržavaju fitonutrijente, polisaharide koji pogoduju zdravlju jer imaju snažno antioksidacijsko djelovanje i štite DNK te naše stanice od oštećenja. Šampinjoni se mogu sušiti, kiseliti i standardno pirjati u rižotima, kuhati u varivima, dodavati u salate. Možete praviti različite umake, a veće komade puniti ili peći na gril tavi.

gljiveVrganj: kralj šume

Vrganj je poznat kao kralj divljih gljiva. Ima okrugli mesnati smeđi klobuk i resice na unutarnjoj strani kapice. Raste u crnogoričnim i bjelogoričnim šumama. Vrganj je jedna od sigurnijih divljih vrsta gljiva jer nema zamjenu među otrovnim gljivama, no opreza nikad dosta pa u branje treba krenuti s iskusnim poznavateljima gljiva. Pravi gastronomski užitak pružit će ako ga pripremite kao varivo, pirjate i pravite od njega rižoto ili klasično poznato zagorsko jelo s jajima.

Mlade vrganje možete kiseliti u kombinaciji s ostalim jestivim divljim ili uzgojenim gljivama, a vrlo mlade i zdrave vrganje možete pripremiti i sirove. Kako ih ne bismo imali samo u kratkom razdoblju proljeća i jeseni, vrganje možemo i sušiti te u njima uživati tijekom cijele godine.

gljive

 

Blagva: ukusna rujnica

Blagva se smatra jednom od najkvalitetnijih divljih vrsta gljiva. Raste u kasno ljeto i jesen pa je stoga nazivaju i rujnica. Klobuk blagve je narančastocrven, a ispod klobuka je vjenčić. Mlada blagva obavijena je bijelom ovojnicom i izgleda kao da izlazi iz jajeta. Važno je napomenuti da se u branje ovih ukusnih gljiva treba uputiti isključivo s iskusnim gljivarima jer postoji opasnost da je zamijenimo otrovnom gljivom muharom.

Blagvu možete peći na roštilju, pirjati s jajima, a prikladna je i za kiseljenje te sušenje. Blaga je okusa i lako probavljiva. U Hrvatskoj je branje ove gljive zabranjeno pa je najbolje otići u susjedne zemlje uživati u specijalitetima napravljenim od nje.
 

Željka Fordren Jambrešić

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci