Kako djeluje mišićni test?

Što je istina? Naše će tijelo na ovo pitanje katkad dati drukčiji odgovor od uma. Tijelo je nepristrano i ono što se skriva u podsvijesti može razotkriti jednostavnim mišićnim (kineziološkim) testom. Mišići će oslabjeti na sve ono što nam stvara stres, a ostati čvrsti na sve ono što nas snaži. Psihoterapeutkinja dr. Nada Kaiser uči nas kako upotrebljavati ovaj moćni alat

Još je Sigmund Freud uspoređivao svijest i podsvijest sa santom leda. Vršak koji pluta na površini vode samo je mali vidljivi dio onoga što krijemo duboko u sebi i što je nevidljivo, nedostupno i potopljeno ispod površine.

Davna iskustva, nedopuštene i nikad do kraja proživljene emocije, zabranjeni dijelovi našeg života i iskustva kriju se od naše svijesti iako iz podzemlja znaju potajno upravljati našom svakodnevicom. Naše navike, životni stil pa čak i karakter često su proizvod onoga što je skriveno ispod površine.

Skrivena istina

No, ono što je našem umu nepoznato i od čega se često brani racionalizacijom i neznanjem, našem je tijelu, začudo, potpuno dostupno. Jedan od načina na koji možemo doprijeti do skrivene istine je kineziološki mišićni test. U upotrebi je još od Hipokrata, a njime će nam naše tijelo reći istinu što god ga zapitamo.

Može nam otkriti uzroke određenih tegoba (psihičkih i fizičkih), zašto imamo probleme u odnosima ili na poslu, a pokazat će i odgovara li nam doista neki naš izbor (posla, partnera i sl.) ili tek umski smatramo da smo dobro odabrali. Može nam reći od čega se branimo, što uistinu želimo, čak i kad si to nismo spremni priznati... Mogućnosti su neograničene.

Mišići šake

„Kineziološki mišićni test najprije se izvodio tako da klijent ispruži ruku ispred sebe u visini ramena, a ispitivač, tj. terapeut, provjerava koja je srednja snaga kojom klijent uspijeva zadržati ruku u ravnini s podom dok mu je on pritišće prema dolje. Potom može provjeravati određene tvrdnje pri čemu će, ako je tvrdnja istinita, mišići ostati čvrsti, a ruka ravna, a ako je neistinita, ruka, tj. snaga mišića, će popustiti.

Taj je test i dalje u upotrebi, međutim, u posljednjih stotinjak godina dostupan je još precizniji test koji radi na istom principu, ali se mjeri snaga mišića šake.

Klijent oblikuje krug pomoću kažiprsta i palca, uz uputu da ga drži čvrsto, ali bez napora, i pritom se ponovo testira snaga i čvrstoća mišića pri određenoj izjavi. Ovaj je test precizniji jer se mišići šake teže umaraju od mišića ramena i ruke pa će odgovor biti točniji, posebno ako postavljamo puno tvrdnji u nizu“, kaže psihoterapeutkinja dr. Nada Kaiser koja se u svojem radu već godinama služi ovom metodom koja joj pomaže otkriti nesvjesne probleme klijenata na kojima treba raditi. Istovremeno joj test pomaže provjeriti je li došla do ispravnih zaključaka u vezi s problemom klijenta.

mišićni test, rukaProvjera terapije

Miostatski test, kako se naziva test koji se izvodi pomoću prstiju, poznat je još i kao O test ili Omura test, prema japanskom liječniku Yoshiakiju Omuri koji ga je usavršio i uvijek koristio u svojoj praksi.

U Njemačkoj, gdje je dr. Kaiser izgradila svoju karijeru, ovaj test se kao standard koristi u nekim bolnicama, a ona ga je počela koristiti još prije 30 godina, nakon što je upoznala dermatologinju koja ga je koristila da bi potvrdila ispravnost dijagnoze koju je postavila pacijentu i testirala je li terapija koju je odredila za pacijenta učinkovita.

Kako je moguće da naše tijelo zna ono što je umu potpuno nedostupno i nepoznato? Na ovo pitanje postoji nekoliko odgovora. Prvi će zadovoljiti one analitičkoga uma, a on kaže kako je ruka jako zastupljena u mozgu i da će registrirati sve ono što se u njemu događa.

Naime, sve informacije koje dobivamo, i izvana i iznutra (izvana kad nešto vidimo, čujemo ili doživimo pomoću osjeta ili pak iznutra kad imamo neku senzaciju, sliku ili osjećaj), najprije doživimo u amigdali, dijelu limbičkog sustava mozga koji kontrolira instinktivne i osjetilne reakcije. Dakle, i prije negoli nekom događaju ili doživljaju damo značenje, mi smo ga na nesvjesnoj razini već osjetili. Ta razina iz nas može komunicirati putem tijela, čak i onda kada um nema objašnjenje za tu reakciju tijela.

Testiranje lijekova

No, uđemo li dublje u ovo područje, otkrit ćemo da miostatski test može dati informacije i o onome o čemu nemamo direktnog osobnog iskustva. Na primjer, može nam reći, kao što je već navedeno, koja bi terapija odgovarala našim simptomima iako prije nismo imali sličnu bolest ni koristili lijekove koji se provjeravaju ovim testom. Jedini način na koji je ovo moguće razumjeti jest dopustiti da postoji mistična razina naše egzistencije u kojoj su sva ljudska iskustva i znanja povezana.

Naš um nema pristup tom izvoru, ali naša duša ima te odande crpi važne informacije. Iako će ovakvo objašnjenje mnogi teško prihvatiti, dr. Kaiser navodi primjer iz vlastite prakse s klijenticom koja se bojala nečega o čemu nije imala iskustva ni svjesnog znanja.

Strah od visine

„Na terapiju mi je došla žena s velikim strahom zbog predavanja koje je trebala održati pred većom grupom ljudi. To je bilo neobično jer je takva predavanja do tada bez problema redovito održavala. Upotrijebila sam O test da bih pronašla uzrok njezina straha. Provjeravala sam je li problem u strahu od ljudi, od određene osobe, od teme, od blamaže, ali na niz mogućnosti njezino je nesvjesno odgovaralo ‘ne’.

Potom sam je upitala osjeća li strah od lokacije – odgovor je bio ‘da’. Klijentica se začudila jer tada još nije znala na kojoj će adresi održati predavanje. Krenuli smo dalje u ispitivanje. Pitala sam njezino nesvjesno je li u pitanju određena ulica, prostorija, ali tek kad sam upitala je li u pitanju zgrada, odgovor je bio potvrdan. Nakon toga test je pokazao da postoji i strah od visine. Iako nije znala gdje će održati predavanje, onaj dio koji može pristupiti svekolikom  ljudskom znanju prepoznao je prijetnju.

Neuspjeh povezan s neboderom

Dalje smo otkrivali i to kad je nastao strah od visine, a test je pokazao da je to bilo u njezinoj 18. godini. Klijentica se prisjetila da je u 18. godini iz maloga mjesta došla u Hamburg na studij. Uplašena velikim gradom stigla je u kampus i prvo što joj se ondje dogodilo jest da su joj pokazali visoku zgradu s koje su se, kako su joj rekli, studenti bacali kad ne bi položili ispit. Iako je na to iskustvo potpuno zaboravila, u njoj je zauvijek ostao utisak u kojem se strah od neuspjeha povezivao s visinom“, objašnjava Nada Kaiser.

Suvišno je dodati da se na kraju pokazalo kako je mjesto predavanja doista bilo u visokoj zgradi (pogledajte okvir o testiranju nepoznatoga) iako racionalnog objašnjenja za tu situaciju nema.

Samotestiranje

Testirati se O testom možemo i sami, bez pomoći terapeuta, kaže nam dr. Kaiser. Terapeut testira snagu tako što svojim prstima pokušava rastaviti kažiprst i palac, a mi sami možemo to učiniti tako da kažiprstom i palcem jedne ruke napravimo prsten, a kažiprst i palac druge ruke provučemo kroz taj prsten i njima pokušamo rastaviti taj prsten.

Jednostavniji je način da taj prsten pokušamo rastaviti jednim prstom druge ruke. Prije toga moramo utvrditi koja je prosječna snaga kojom stvaramo čvrst prsten. Snaga koja je manja od te, prosječne snage ukazat će na negativni odgovor ili stresnu reakciju na postavljeno pitanje.

„Važno je znati kako se pri ovom testiranju postavlja pitanje. To zapravo nisu pitanja, nego izjave. Njima testiramo teme, stanja i procese. Na primjer, ako s klijentom radim psihoterapiju, mogu provjeriti jesmo li gotovi s radom ili još nešto treba proraditi. To ukazuje na proces. Kažem: ‘Gotovi smo’ i testiram. Ako je prsten čvrst, to znači da smo uistinu završili, a ako je prsten slab, to znači da trebamo nastaviti raditi. Još jedan primjer testiranja procesa je kad pokušavam pronaći točnu godinu kada se nešto dogodilo.

Tražimo stresnu temu

Ako tražim odgovore ‘da’ ili ‘ne’, prsten će ostati čvrst kad naiđem na pravu godinu, tj. kad je odgovor potvrdan“, objašnjava terapeutkinja i dalje opisuje kako se može testirati i na suprotan način – traženjem na što se prsten otvara, a to se obično rabi za istraživanje stresnih stanja, tj. emocija. „Tada se izjava postavlja ovako: ‘Tražimo stresnu temu.’ To može biti part­nerstvo, posao ili neke emocije poput ljutnje, tuge i slično, i svaka se od tih tema testira.

Ako je tema stresna, tj. ako je u njoj problem, ona će klijenta učiniti slabim pa će se prsten otvoriti. Sve ovisi o tome kako ćemo postaviti početnu izjavu“, naglašava dr. Kaiser. Ovakav pristup zahtijeva malo vježbanja i fleksibilnosti, tj. učenja postavljanja pravilnih izjava, ali svatko može naučiti služiti se njime.

Usklađivanje

Ovaj test ima dvostruku vrijednost. Osim što vodi terapeuta ili liječnika u pravom smjeru da pronađe stvarni uzrok problema ili mu ukazuje na pravo rješenje, klijentu pomaže otkriti što je to u njegovoj podsvijesti zbog čega stalno nailazi na slične probleme. Uspije li klijent uskladiti skrivenu emociju sa svojim racionalnim saznanjem o njoj i njezinom značenju, može pokrenuti proces iscjeljenja. Tada će i svaka druga psihoterapijska ili energetska metoda bolje djelovati jer klijent neće ostati samo na razini umskog razumijevanja.

„Ono što je u našoj svijesti je sadržaj koji nam je već prihvatljiv. Kada nešto izvlačimo iz podsvijesti, činimo napor da to prihvatimo i integriramo, da dopustimo nešto što nam je prije bilo zabranjeno. Tako postajemo cjeloviti“, zaključuje dr. Kaiser.

Potraga

Miostatskim testom mogu se testirati vrlo konkretne stvari, na primjer, kod osobe koja je alergična može se tražiti konkretna stvar na koju je alergična (primjerice, biljka ili deterdžent), mjesto na kojemu se ta stvar nalazi (u kući, izvan kuće, na poslu…). Proces treba započeti tako što se kaže: „Tražimo ono što izaziva alergiju.“ Kada se naiđe na ono što je izaziva, prsten će ostati čvrst.

Što nas slabi?

Iskustvo je pokazalo kako naša sposobnost da prste držimo čvrsto spojene slabi ako na sebi imamo svilu, kad u tijelu, ili pak, samo u ruci, imamo šećer te ako na ruci imamo sat na baterije. Zašto nas baš ove stvari slabe malo je poznato, ali ih pri testiranju treba izbjegavati.

Mišići, također, mogu biti slabi ako u organizmu nema dovoljno vode pa je hidratacija važna priprema za testiranje. Katkad će nas slabiti stres i neki drugi osjećaji. Kad se to dogodi, dovoljno je malo pričekati i pokušati se opustiti.

Testiranje nepoznatoga

Kritičari ovog testa često ukazuju na moguću subjektivnost terapeuta, pa i klijenta, zbog čega se smatralo da se pritiskom kojim se prsten drži ili pak povlači može manipulirati. No, začudo, terapeut ne mora glasno postaviti pitanje, tj. može ga postaviti u sebi i dobit će točan odgovor. Može krenuti jednostavnim, očitim činjenicama i u sebi, na primjer, reći: „Ti si žensko.“

Ako je klijent muško, prsten će se uvijek otvoriti, ako je izjava istinita, uvijek će ostati čvrst i to je višestruko dokazano. Iskušajte sami! Provodite li test bez ičije pomoći, na papirić možete napisati izjave koje odgovaraju istini i one koje ne odgovaraju (primjerice, „Ja sam žensko“, „Ja sam muško“, „Zovem se...“, „Nemam djece“, „Imam četvero djece“…).

Potom preklopite papiriće tako da ne možete vidjeti što na njima piše pa ih pomiješajte i uzmite jedan, držite ga trenutak u ruci i potom testirajte. Ako je odgovor potvrdan, tj. prsten čvrst, provjerite izjavu na papiriću – odgovarat će istini. Ovaj način, zapravo, pokazuje da živimo u velikom informacijskom polju koje nije ograničeno na klasično umsko znanje.

Ivona Savić

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci