Upoznajte ljude koji spašavaju neželjene i nevoljene biljke

Neželjene biljke često se, poput kakvog predmeta, odbacuju na ulicu. Da ne bi završile na otpadu, postoje pojedinci koji se bave zbrinjavanjem takvih biljaka. U njihovim je zelenim oazama moguće ostaviti ali i udomiti kakvu lončanicu...

Prozor života

U drevnom litavskom gradu Kaunasu, koji će ponijeti titulu Europske prijestolnice kulture 2022., nalazi se jedno od rijetkih skloništa na svijetu za nezbrinute biljke. Prije dvije godine osnovala ga je fotografkinja Aistė Virketė, nazvavši ga Gyvybės langelis, što se može prevesti kao: prozor života.

„Sve je počelo tako što sam otvorila fotografski studio. Budući da volim zelenilo, željela sam njime ispuniti studio, ali nisam si mogla priuštiti skupe lončanice, pa su mi prijatelji počeli donositi svoje sobno bilje. Tražila sam biljke i na internetu, uvidjevši kako mnogi jedva čekaju da ih se riješe zato što su, primjerice, previše narasle ili pak ne napreduju ili se jednostavno ne mogu više skrbiti o njima. Ubrzo sam se potpuno posvetila spašavanju neželjenih i nevoljenih biljaka dajući im priliku da nađu nove vlasnike“, kaže Aistė.

Trenutačno skrbi o više od 800 biljaka u prostoru od samo 36 četvornih metara, što joj ga je ustupila jedna društveno odgovorna tvrtka. Aistėin je san izgraditi veliki staklenik, pa je zajedno sa svojim mužem Evaldasom pokrenula crowfunding kampanju za prikupljanje novca. U međuvremenu je postala certificirana ekoterapeutkinja koja podučava o životu u skladu s prirodom i biljnim terapijama.

Litva 3

Posvajanje biljki iz dnevnog boravka

Još prije litavskog skloništa za zelene „beskućnike“, u nizozemskom gradu Utrechtu otvoren je 2015. godine azil za biljke Het Plantenhuis. Njegova osnivačica Femke van der Rijst, inače profesionalna praktičarka mentalnih mapping tehnika i tarota, odlučila se na to kad je vidjela koliko njezinih sugrađana izbacuje biljke na ulicu: „Ostavljanje neželjenih stvari na ulici dio je održive 'daj-i-uzmi' ekonomije koja je u Nizozemskoj vrlo razvijena, no ipak me zapanjilo to što ljudi tako lako odustaju od biljaka.“

Plantenasiel Leiden 2

Počela ih je donositi kući pa je njena dnevna soba ubrzo nalikovala na džunglu. Uspjela je raslinje preseliti u poseban prostor gdje je sve više ljudi dolazilo ostaviti biljke, ali povećavao se i broj onih koji su htjeli posvojiti biljku.

Među njima je bila i Esther van Keulen, prodavačica u trgovini rabljenih stvari, koja otad zajedno s Femke spašava i ponovo udomljuje sobne biljke kod ljudi koji ih doista žele i znaju njegovati. Biljke se mogu preuzeti besplatno ili eventualno uz dobrovoljnu donaciju za rad azila. Femke i Esther dosad su na taj način zbrinule više od četiri tisuće odbačenih biljaka.

Plantenasiel Leiden - Arne Driessen i Michelle StedeArne Driessen i Michelle Stede

Njihova zelena akcija potaknula je nastanak još jednog nizozemskog biljnog azila nedaleko od Utrechta, u gradu Leidenu. Tamošnji marketinški stručnjaci Michelle Stede i Arne Driessen nisu se više nalazili u tom poslu te su tražili nešto „zelenije“. Baveći se idejom da osnuju tvrtku koja skrbi o biljkama u uredima, slučajno su doznali za azil Het Plantenhuis koji ih je oduševio. Javili su se Femke i Esther te po uzoru na njih 2017. godine otvorili utočište za nezbrinute biljke Plantenasiel Leiden.

„Ne samo što biljkama omogućujemo novi život, nego se i naš život iz temelja promijenio. Namjeravamo proširiti azil tako da postane svjetski poznat društveni centar za zelena okupljanja“, najavljuje leidenski poduzetnički dvojac.

 

Ivana Vodogažec

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci