U Hrvatskoj se osniva slobodna škola

Čuli ste za Summerhill, ali ne znate što je točno slobodna škola i na kojim se načelima temelji? Bojite se da djeca u njima 'ništa ne uče'? U krivu ste, slobodna škola ima redovnu nastavu i program, ali i druge jednako važne oblike učenja i njeni učenici postižu bolje akademske rezultate od učenika u običnim školama. Saznajte gdje se pokreće u Hrvatskoj

Summerhill još od 1921.

Slobodne škole mjesta su na kojima je djeci dozvoljeno da budu djeca i da usvajaju znanja i vještine koje im pomažu ispisati osobne obrazovne i životne priče. Alexander S. Neill prvu je takvu školu, poznatu pod imenom Summerhill, pokrenuo još davne 1921. godine. Summerhill školuje djecu po modelu dječje demokracije. Polaznicima škole omogućen je izbor po pitanju što, kada, kako i s kim će učiti. Postoji redovna nastava prema rasporedu, ali i drugi oblici učenja koji su jednako važni.

Učenici mogu učiti sami, u grupi ili tražiti mentore da im pomognu. U nekim slobodnim školama uopće nema organizirane nastave i poduke, no u njima se svejedno uči i polaznici redovito postižu bolje akademske rezultate nego učenici u redovnim školama. Gotovo u svim zemljama EU danas postoje demokratske-slobodne škole, a raširene su diljem svijeta te priznate kao model koji njeguje toleranciju i omogućava snažan osobni i kreativni razvoj svakog polaznika.

Djeca vole učiti i prirodno su znatiželjna

Školama upravljaju učenici i djelatnici putem redovitih sastanaka na kojima svatko ima jedan i jednako vrijedan glas. Njeguje se uvažavanje, slušanje drugih i različitih, demokratska diskusija i direktna demokracija u donošenju odluka koje su važne za sve pripadnike školske zajednice. Učenici i nastavnici zajedno odlučuju o tome koji nastavnik može raditi u školi, ali i koji učenik može pohađati školu.

Dok se u redovnim školama sve zasniva na premisi da učenici ne žele učiti i sve je podređeno stalnom mjerenju njihovih postignuća, u demokratskim školama vjeruje se da djeca vole učiti, da su prirodno znatižaljna i da žele učiti o svemu što ih okružuje. Stoga smatra da ocjenivanje nije potrebno pa se ono i ne primjenjuje. Unatoč izostanku ocjenjivanja, postignuća svakog učenika prati njegov mentor te je tako osigurano stalno i vrlo individualizirano praćenje napretka.

Nema zvona ni prozivanja, a nitko ne markira

Za posjeta ovim školama u oči upada mnogo stvari, ponajprije neformalno uređen interijer i neposrednost djelatnika i učenika. No svatko tko prisustvuje nastavi u demokratskoj školi, odmah se zaljubi u ovaj model koji uistinu uvažava učenike i njihove interese dok im istovremeno pruža maksimalnu mogućnost za učenje i rast.

Škole su u pravilu manje i imaju između 60 i 100 polaznika, te su i razredi manji, do 15 učenika. Nema školskog zvona, prozivke na početku sata, a nema ni neispričanih izostanaka. Nije potrebno. Kad nisu prisiljeni biti u školi, učenici su redovito prisutni. Ako nisu raspoloženi za nastavu, mogu učiti sami u dnevnom boravku škole ili se mogu posvetiti nekoj drugoj temi ili aktivnosti koja ih zaokuplja. Ne propuštaju ništa jer sve stignu ako to rade s intenzivnim zanimanjem.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci