Periska: Snaga krhkosti

Periska je simbol čistoće i fragilnosti svakodnevice. Zadarska umjetnica Zvonimira Karavida njenu je poetiku pretočila u minimalističke skulpture s dubljom porukom

Istodobno krhke i monumentalne

Prije nešto više od godinu dana čitali smo tužna izvješća o pomoru periski u Jadranu i cijelom Mediteranu. Za masovno izumiranje ovog našeg najvećeg školjkaša i endemske vrste kriva je nova vrsta parazita i patogeni organizmi, vjeruju stručnjaci. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike pokrenulo je tada akciju "Jeste li ih vidjeli?" kako bi uključili javnost u određivanje njihove rasprostranjenosti te podigli svijest o važnosti očuvanja plemenite periske. Nedavno smo, na sreću, primili pozitivnije vijesti. Hrvatski veterinarski institut pronašao je na Lastovu i južnom Jadranu nekoliko živih periski!

Nešto prije nego što se o periskama počelo razglabati po kružocima, zadarska kiparica Zvonimira Karavida oblikovala je minimalističke skulpture staklenih periski kojima kao da je predvidjela da javnost treba osvijestiti njihovu važnost i pozvati na očuvanje ovog simbola zdravog morskog okoliša.

Motiv periske 30-godišnju je umjetnicu privukao svojom dualnošću jer su istodobno krhke i monumentalne. "Likovno me najviše privukao njihov oblik i tekstura njihove površine koja je puna različitih biljnih i životinjskih organizama. Poslije se na to nadovezala i potreba da staklenom periskom senzibiliziram javnost i upozorim na izumiranje one prave jer sam svoje prve periske napravila godinu dana prije njihova pomora", kaže Zvonimira Karavida čije nas fragilne ljepotice pozivaju da preispitamo svoj odnos prema prirodi.

Specifična svjetlost Mediterana

Za umjetnički rad inspirira je šetanja uz more, kupanje i, jednostavno, život uz more. "Cijeli sam život na moru i mislim da je mojoj estetici, uz roditelje koji su njegovali minimalistički ukus, mnogo pridonijela i bjelina zadarskog Poluotoka – teško je pobjeći od kamena i jednostavnosti forme i oblika kada odrastaš na Forumu, a teško je pobjeći i od specifične svjetlosti koja krasi Mediteran i, naravno, more. Sve se to sjedinilo u prozirnome staklu punom teksture koje oživi tek pod svjetlošću."

staklene periskeOvaj lagan i prozračan materijal simbolizira osjetljivost, ali i pogled u budućnost, a raznolikost mogućih oblika i nijansi omogućuje umjetnici da se s njime poigra nadilazeći granice tradicije i mašte. Zvonimiru Karavidu privukla je, kao i mnoge umjetnike prije nje, poetika i estetika materijala u kojem je moguće napraviti gotovo nevidljive skulpture. "Da bi bile vidljive, moraju uvijek biti u odnosu sa svjetlošću. Na taj su način dijelom i interaktivne, bilo da smo mi ti koji smo u pokretu pa se odrazi i lom svjetla na skulpturi mijenjaju pred nama, bilo da se svjetlo pomiče", pojašnjava umjetnica koju je staklo kao medij likovnog izražavanja privuklo tijekom nebrojenih posjeta zadarskom Muzeju antičkog stakla, koji je među prvima prepoznao Zvonimirin rad ugostivši njezinu kolekciju Staklenih periski.

Nekoliko je tehnika kojima umjetnica izrađuje skulpture, no ono što ih sve povezuje jest to što nastaju na visokim temperaturama u peći za staklo. "Osnovna tehnika kojom radim je staklena fuzija kada se više komada stakla sjedinjuje pod temperaturama od 600 do 800 stupnjeva Celzija te se kontrolirano hladi", kaže autorica, koja staklo, prije nego što skulpture dođu do faze uranjanja u peć, reže, brusi, čisti i po potrebi lijepi. Osim toga, ovisno o tehnici i zamisli kako će figura izgledati, Zvonimira priprema i izrađuje kalupe od keramike, siporeksa i posebnoga praha koji podnosi visoke temperature. Za izradu staklenog djela, koje plijeni pozornost i poziva na kontemplaciju, treba joj od nekoliko dana sve do cijelog mjeseca jer se samo u peći nalazi od 18 sati, a katkad i do četiri dana.

Briga o okolišu iskazana i recikliranim materijalom 

Kao da njezina umjetnost sama za sebe nije dovoljna, njezine skulpture – napravljene od recikliranog materijala – manifestiraju autoričinu brigu o okolišu. Staklo nabavlja u zadarskoj tvrtki Svijet stakla, koja joj je ujedno ustupila na korištenje svoju peć za fuziju, ali i znanje oblikovanja i "pečenja" stakla. "Od njih nabavljam staklo koje bi inače završilo na otpadu, a uz otpadno staklo za postolja koristim kamen nastao kao nusprodukt rezanja velikih kamenih ploča u klesarskoj radionici Kamber", kaže umjetnica dodajući da bi joj bez podrške tih dviju tvrtki, tj. obitelji i radnika koji stoje iza njih, sve bilo puno teže.

staklene pahuljiceSkulptura Staklene pahuljice koja je oblikovana od osamnaest komadića stakla

Prozirne skulpture umjetnice ovog se ljeta mogu razgledati na nekoliko lokacija u Dalmaciji. Aktualna je njezina izložba u Muzeju Apoksiomena u Malom Lošinju, gdje je prezentirana jedna divovska periska, dok će se uskoro na Murteru, u Prezentacijskom i informacijskom Centru Betina, moći vidjeti cijela instalacija Staklenih periski u različitim veličinama. Poželite li nekim njezinim radom ukrasiti vlastiti dom, dobro je znati da, uz morske dekorativne skulpture, izrađuje i unikatne uporabne predmete – tanjure i zdjele za voće.

U njezinu zadarskom atelijeru možete pogledati sve radove, ali i upoznati način izrade ovih prozirnih čarolija. A za one kojima to nije dovoljno, Zvonimira Karavida otkriva da tijekom jeseni planira organizirati radionice izrade uporabnih predmeta od stakla. Nadamo se da će nas njezina umjetnička djela, koja su oda vrijednostima prirode, potaknuti ne samo da se divimo ljudskom stvaralaštvu nego i da svoj životni stil učinimo održivijim i prilagodimo ga trenutačnoj situaciji tako da galebove na nebu i periske u moru mogu vidjeti i naša djeca.

Magda Dežđek

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci