Mihajlo Pažanin - jedini Hrvat koji prenosi izvorni tibetski budizam

Još se kao tinejdžer zainteresirao za duhovnost, a u svojim dvadesetima otputio se u Aziju na istraživačko putovanje koje mu je promijenilo život. Iza Riječanina Mihajla Pažanina trideset je godina prakticiranja i istraživanja budističkih učenja i meditacija te mnoštvo prevedenih knjiga, a napisao je i dvije knjige o budističkoj meditaciji i utemeljio Budističko društvo Shechen, jedino mjesto na svijetu (izvan Indije) gdje se predaje cjeloviti sustav jednog od drevnih učenja tibetskog budizma

Mihajlo Pažanin

Mihajlo Pažanin

Tradicija prilagođena suvremenom čovjeku

O filozofiji mindfulnessa ili pomnosti, meditacije koja izvire iz budističke tradicije, prilagođene zapadnom načinu života, posljednjih se godina sve više govori. Međutim, mnogi od učitelja današnjice, pokušavajući naglasiti znanstvene temelje meditacije, napuštaju izvorni kontekst vježbanja uma koji pruža cjelovit okvir za buđenje iz, kako budistička tradicija kaže, sna neznanja koje prožima naš um.

Da bi nam približio originalno poimanje pomnosti, riječki učitelj meditacije Mihajlo Pažanin objavio je knjigu Razgovori o pomnosti, u kojoj piše o izvornoj tradiciji meditacije prilagođene suvremenom čovjeku.

Nauk izvorne pomnosti

Ističe da su mnogi danas zainteresirani za mindfulness jer žele naučiti kako kontrolirati i umanjiti na­kupljeni stres, no umjesto self-help tečajeva koji donose brze rezultate, zalaže se za ozbiljniji pristup toj kompleksnoj metodi.

„Ako zagrebete dublje pod površinu ove prakse, shvatit ćete kako nam ona pomaže da otkrijemo u sebi cijelo vrelo skrivenih kvaliteta, a onda je samo nebo granica otvorenosti i kreativnosti“, govori stručnjak za tibetski budizam koji svoje bogato znanje o nauku izvorne pomnosti i budizma prenosi učenicima u Budističkom društvu Shechen i u Integralnoj školi organizacijskog razvoja.

Mihajlov put

Duhovni put ovog 50-godišnjeg Riječanina započeo je osamdesetih godina prošloga stoljeća. U to se vrijeme malo znalo o toj drevnoj religiji s Istoka, a prve kapi znanja donosile su borilačke vještine i joga. Upoznavanje s karateom, japanskom vještinom samoobrane koja objedinjuje borilaštvo i budističku duhovnost, prvo putem knjiga, a zatim i prakse, duboko se dojmila mladoga Pažanina.

„Tijekom godina, dok sam intenzivno vježbao karate, trenirao sam na prilično samurajski način – svoju posvećenost putu duhovnosti uvijek sam doživljavao kao najozbiljniju stvar na svijetu“, prisjeća se Pažanin svojih tinejdžerskih dana. Kaže kako ga i danas – trideset godina poslije – još podjednako fascinira beskompromisnost puta dharme (Buddhina učenja) kad je riječ o spoznaji konačne istine o tome tko smo i zašto smo na ovome svijetu.

msžMihajlo na jednom od svojih duhovnih putovanja

Bez karte i ikakvog kontakta

Odrastanje uz karate učvrstilo je njegovu želju za istraživanjem jedne drevne loze gotovo izumrlog tantričkog budističkog učenja, pa se po završetku studija otisnuo na sam izvor učenja – u Aziju.

„Imao sam toliko povjerenja u svoju motivaciju da nisam ponio čak ni kartu ni ikakav kontakt jer, kad čovjek ima dobru volju, put ga uvijek nađe. Tada sam prvi put neposredno doživio jednu od istina puta dharme koja kaže: ‘Ako se prema ljudima odnosiš prijateljski, i oni će se tako ponašati prema tebi.’“

Nakon boravka u samostanima Tajvana i Japana, tražena je znanja uspio pronaći kod tibetskih učitelja budizma u indijskom dijelu Himalaje.

Dugi pregovori i uvjeravanja

Uvjerivši se iz prve ruke da je tibetski budizam posve jedinstven duhovni nauk, narednih je godina učitelje nastavio redovito posjećivati i upijati njihove drevne mudrosti.

Kako su učitelji na njega gledali sve manje kao na stranca, a sve više kao istinskog tragaoca za duhovnim znanjem, 2001. godine u Nepalu dobio je priliku upoznati Shechena Rabjama Rinpochea, mistika i važnog učitelja tibetskog budizma. Uz njegov je blagoslov započeo osnivanje Budističkog društva Shechen u Zagrebu, a nakon poduljeg pregovaranja pridobio ga je da bude glavni učitelj u budućem Društvu.

„Rabjam Rinpoche nije se lako dao nagovoriti da počne poučavati ljude u nekoj čudnoj, maloj zemlji koji su iz nekog razloga zainteresirani baš za duhovnu lozu koju je utemeljio njegov djed i jedan od najvećih učitelja 20. stoljeća Dilgo Khyentse Rinpoche. Uslijedili su dugi pregovori i uvjeravanja jer, kad je riječ o učenjima tantričkog budizma, Tibetanci ih i danas vole čuvati samo za sebe.

Temeljna učenja dharme

Zapadnjacima obično otvore vrata u vanjski krug takvih učenja, ali im rijetko dopuštaju da sustavno upoznaju cijelu meditacijsku tradiciju. Znajući da je tako, kod svojih sam učitelja prvih godina rada Društva uvijek inzistirao da nam ponovo i ponovo predaju temeljna učenja dharme.

Vjerojatno ih se to dojmilo jer zapadnjaci obično inzistiraju na primanju ‘tajnih znanja’, i to što je prije moguće, ignorirajući temelje i stupnjevit pristup koji je neminovan želite li napredovati.“

Zahvaljujući Pažaninovoj upornosti, Budističko društvo Shechen izraslo je u jedino mjesto na svijetu (izvan Bodhgaye u Indiji) u kojem se predstavlja iscrpni, devetogodišnji edukacijski kurikul koji je za sobom ostavio Dilgo Khyentse Rinpoche, cijenjeni učitelj koji je poučavao cijelu generaciju vodećih tibetskih učitelja, među ostalima i Dalaj lamu. Sljedeće godine prva generacija polaznika prima učenja osme godine tog studijskog programa.

msžMihajlo Pažanin sa Shechenom Rabjamom Rinpocheom, mistikom i važnim učiteljem tibetskog budizma

Kao dnevna doza opijata

Na ideju o osnivanju Budističkog društva, tj. studija dharme u Hrvatskoj, Pažanin je došao još sredinom devedesetih godina, kad je prvi put posjetio Bodhgayu, mjesto Buddhina prosvjetljenja. „U to se vrijeme još moglo direktno doći do samoga mjesta gdje je Buddha sjedio kad se prosvijetlio, mjesta koje zrači snagom njegovog duhovnog postignuća.

U početku sam se, kao i svi drugi oko mene, dan za danom vraćao, ‘punio’ se osjećajem te prisutnosti, ali sam se vrlo brzo zbog toga počeo osjećati blesavo: sam sebe sam podsjećao na ovisnika koji dolazi dobiti svoju dnevnu dozu opijata. Pomislio sam, kako je lako osjećati se dobro na takvom svetom mjestu, ali kako bi pravi izazov bio stvoriti priliku da ljudi takav osjećaj dožive prakticirajući i učeći na domaćem terenu, kod kuće, u Hrvatskoj.“

Naučiti u tišini osluškivati samoga sebe

Osnivanjem Budističkog društva Pažanin nam je pružio priliku da upoznamo bogatstvo duhovne riznice Buddhinih učenja sačuvanih na Tibetu te nam omogućio prakticiranje i studiranje na isti način kao što to čine redovnici i jogiji u osami himalajskih meditacijskih boravišta.

I sam je to činio posljednjih trideset godina, istražujući i prakticirajući Buddhina učenja i meditacijske metode, tijekom čega je naučio da odgovore na sva pitanja moramo potražiti u sebi.

„Što god činili u vanjskome svijetu, to nam neće donijeti stvarnu promjenu jer trebamo se zagledati unutar sebe. Ne moramo uvijek znati koja si pitanja trebamo postaviti – za početak je dovoljno u tišini naučiti osluškivati samoga sebe“, govori Pažanin, pojašnjavajući da budistička učenja kazuju da svi ljudi posjeduju dar unutarnje inteligencije.

Dar unutarnje inteligencije

„Taj se dar spontano manifestira u svakome od nas, no obično smo toliko zauzeti bukom u glavi da je ne čujemo i ne primjećujemo. No jednom kad se stišamo, počinjemo je osjećati sve više i više, a naša inspiracija da se sve više mijenjamo raste sama od sebe.“

Usprkos krucijalnim promjenama koje pojedinac, predajući se meditativnoj praksi, može iskusiti, izazovi, padovi i negativne misli i dalje će biti prisutni. „Na neki način, crne misli i teške emocije još su intenzivnije nego što su bile nekad, ali ih sad doživljavam na nov način – kao manifestaciju dubinskih slojeva potisnutih dijelova uma koje sada mogu osloboditi i pročistiti do kraja“, objašnjava učitelj meditacije Pažanin.

Odustani od svog ja

Duhovno traganje na koje se otisnuo u ranim dvadesetima pomoglo mu je otkriti sebe i usmjeriti život u neočekivanom pravcu. Kako je sve dublje uranjao u znanja i učio ih koristiti, postajao je svjestan da sve što mislimo da znamo o sebi spada u predrasude te da obično cijeli život provedemo u imitaciji stvarnosti, uvjereni kako je ona stvarna.

„Japanski budistički učitelj Ryokan je kazao: ‘Odustani od svog ‘ja’, i cvijeće na putu, i zvijezde na nebu pokazat će ti put.’ Mi to obično doživljavamo kao pjesničku figuru, ali tko zna, možda je Ryokan mislio doslovno. U svakom slučaju, jednom kad zaronite u meditativnu praksu, vaš doživljaj svijeta se mijenja – počinjete ga otkrivati iz puno različitih kutova i dimenzija, a svaki od njih uči vas nešto drugo o vama samima“, zaključuje Pažanin.

msž, knjigaKnjigu Mihajla Pažanina ‘Razgovori o pomnosti’ (99 kn), u izdanju Planetopije, možete pronaći u svim bolje opskrbljenim knjižarama

Pripremila Magda Dežđek

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci