Koronavirus: Novo doba ljudskosti

Suočavanje s virusom puno češće izvlači ono najbolje iz ljudi: suosjećanje, solidarnost i svjesnost o tome da nastupa velika promjena u kojoj svi trebamo sudjelovati. Jeste li spremni ostaviti postrance negativne misli i jadikovke i krenuti u pozitivnu akciju promijene društva?

Pozitivne strane pandemije

Unatoč bezbrojnim teorijama o pravim uzrocima i mogućim rješenjima krize izazvane koronavirusom, jasno je da je pred nama izazov koji ponajprije zahtijeva – ljudskost. Besmisleno širenje panike i beznađa pokazalo je da su negativne emocije još zaraznije od virusa, no u svemu tomu zabljesnula je druga, pozitivna krajnost.

Na sreću, suočavanje s virusom ne potiče u ljudima samo ono najgore nego – puno češće – izvlači iz njih ono najbolje: suosjećanje, solidarnost i svjesnost o tome da nastupa velika promjena u kojoj svi trebamo sudjelovati. Ističu to mnogi stručnjaci iz raznih područja – od znanosti i duhovnosti do umjetnosti i tehnologije – koji se slažu da su sadašnji događaji u svijetu poziv na akciju.

Osobna odgovornost kao dio kolektivne svijesti

U prirodi ništa nije samodostatno – i najmanja bića znaju da za razvoj i opstanak sve treba biti međusobno povezano. Primjerice, u pčelinjim zajednicama vlada savršen sklad. Svaka pčela u košnici ima svoju zadaću, no pritom se međusobno potpomažu i najvažnije im je opće dobro – za sebe nikad ne uzimaju više od onoga što im je potrebno. I mravima je na prvome mjestu dobrobit zajednice, a pritom su vrlo uporni – suoče li se s preprekom, pronaći će način kako je svladati.

Ako se već kukci odlikuju takvom inteligencijom, zašto ne bismo i mi mogli imati visoko razvijenu kolektivnu svijest? Ne možemo dopustiti da drugi rade za nas, a da pritom ne surađujemo.

Posljednjih mjeseci svjedoci smo golemih napora liječnika, ljekarnika, policajaca, vatrogasaca, učitelja, trgovaca i drugih djelatnika da se život održi u normali koliko god je moguće, dok se istodobno nastoji zaustaviti širenje koronavirusa i sanirati posljedice potresa što je pogodio Zagreb i okolna mjesta. Stoga je nevjerojatno da se znatan broj ljudi ne pridržava preporuka o samozaštiti, a ima i onih koji krše pravila samoizolacije. Odgovornost za budućnost na svima je nama!  

Djelovanje umjesto jadikovanja

Zabrinutost i strah normalne su reakcije u situacijama kad se osjećamo ugroženima, pa takve emocije valja prihvatiti, a ne potiskivati. No, to ne znači da im se trebamo pasivno prepustiti. Emocije su proizvod našega uma te ih možemo preusmjeriti tako da nam budu poticaj, a ne kočnica.

Koliko god nam se ponekad čini da smo bespomoćni pred višom silom, ipak možemo na mnogo toga utjecati. Možemo slijediti liječničke upute, uključujući jačanje imuniteta prehranom sa što više prirodnih namirnica, tjelovježbom i dovoljno spavanja. Poštujući propisane mjere opreza, možemo izaći van.

Možemo odabrati pouzdane službene izvore informacija i povremeno pratiti vijesti (primjerice, dva-tri puta tijekom dana), a ne opsesivno. Društvene mreže možemo koristiti za lakšu komunikaciju s rodbinom i prijateljima, općenito za razmjenjivanje pozitivnih i ohrabrujućih poruka. Možemo biti strpljivi i ljubazni prema drugima, osobito prema djeci, starijima i osobama sa zdravstvenim tegobama.

Možemo i u nesvakidašnjim uvjetima življenja postaviti prioritete i osmisliti novu rutinu, na primjer, ako moramo raditi od kuće. Možemo se uključiti u humanitarne akcije, nastojati živjeti ekološki, štedeći vodu i reciklirajući otpad.

Brinući se o sebi, brinemo se i o drugima

Posvud su preporuke da se posvetimo onome što inače možda ne stignemo koliko bismo željeli: spavanju, opuštanju u mirisnim kupkama, čitanju knjiga, gledanju serija i filmova, kuhanju, velikom čišćenju stana... Doista, neke stvari trebamo učiniti za sebe da bismo se osjećali uravnoteženije i kako bismo bili od pomoći svojim bližnjima.

Ono što činimo za sebe ne moraju nužno biti „zadaće“ koje ćemo nastojati izvršiti, to jednostavno može biti barem desetak minuta potpunog mira u danu, za opuštanje dubokim disanjem, molitvom, meditacijom; za vođenje dnevnika ili jednostavno bilježenje stvari na kojima smo zahvalni. Osjećate li nepodnošljivu napetost i strah, ne oklijevajte potražiti psihološku pomoć.

Imajte na umu da će kriza proći

Možda je trenutačno teško pojmiti da će sadašnje poteškoće jednoga dana biti iza nas, ali neće uvijek biti ovako. Iako se ne može predvidjeti što će se točno dogoditi, činjenica je da je sve tijekom povijesti bilo pa prošlo.

Također valja imati na umu da nismo sami nego dijelimo iste dvojbe i probleme s milijunima drugih ljudi koji također nastoje prevladati krizu. Među njima su brojni znanstvenici, liječnici, tehnolozi i drugi stručnjaci koji se intenzivno bave pronalaženjem rješenja.

Ivana Vodogažec

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci