Frane Herenda: Najbolji recepti za prirodnu kozmetiku

Zadarski farmaceut i fitoaromaterapeut Frane Herenda bavi se još mnogočime: planinar je i nositelj crnog pojasa u karateu, romanopisac, pjesnik, kolumnist, a nedavno se okušao i u pisanju priručnika. Prvo izdanje njegove knjige ‘Prirodna kozmetika’ rasprodano je u samo tri mjeseca pa je već doradio novu verziju. Knjiga je ponajprije namijenjena početnicima te donosi savjete i recepte za izradu prirodne kozmetike kod kuće – od potrebne opreme do pravilnog odabira i miješanja sastojaka u serume, tonike, emulzije, kreme, ovisno o tipu i stanju kože. Sve je posloženo na jednostavan način pa se lako mogu slijediti preporučeni postupci. Očito je da Frane Herenda želi izbjeći bilo kakve neprilike i nejasnoće u izradi njegujućih pripravaka. Razgovarali smo s ovim svestranim fitoaromaterapeutom

Frane Herenda, fitoaromaterapeut i farmaceut

Frane Herenda, fitoaromaterapeut i farmaceut

Proizlazi li jednostavnost vaše knjige iz nekog drugačijeg, muškog pristupa temi koja se tradicionalno smatra ženskom? Kako ste se počeli baviti prirodnom kozmetikom?
Točno je da imam drugačiji pristup, ne volim komplicirati. Možda to jest muška praktičnost, a možda bi neke žene iz moje okoline rekle da je to muška lijenost, tko zna? Moja je mantra – što jednostavnije, to učinkovitije. Puno sam naučio o koži i njegujućim formulacijama godinama radeći u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji.

Potom sam osnovao tvrtku Panacea, u sklopu koje je i savjetovalište, a najviše se bavim prirodnim terapijama za razne zdravstvene tegobe. Kozmetika mi je zapravo hobi, iako očito prerasta u nešto više. Ljudima su posebno zanimljive radionice prirodne kozmetike koju s polaznicima pripremam od onoga što uberemo u prirodi. Pritom često koristim čajeve od svježih biljaka poput lavande, ružmarina, metvice, lista masline...

Želim da se ljudi povežu s prirodom i na licu mjesta izrađujemo kozmetiku koliko god možemo ‘od početka’. Svježe vodene iscrpine biljaka osjetljive su i lako oksidiraju, pa je najbolje upotrijebiti ih istog dana. Ima nešto u takvom pristupu: izraditi ono što moramo i možemo odmah potrošiti. Taj minimalizam uistinu oslobađa.

frane herenda
U definicijama prirodne kozmetike obično se navodi koje sastojke ona (ne) smije sadržavati i kako treba biti proizvedena da bi mogla dobiti određene ekocertifikate i slično. Što je za vas prirodna kozmetika?
Postoje određeni kriteriji po kojima se prirodna kozmetika razlikuje od konvencionalne, no ja običavam reći da definicija prirodne kozmetike ovisi o našim osobnim vrijednostima i stavovima. Primjerice, netko je vegan pa mu je neprihvatljivo da kozmetika sadrži ikakve sastojke životinjskog podrijetla, a nekome je, pak, najvažnije da sastojci budu prirodni, uključujući i one životinjskog podrijetla poput pčelinjeg voska i lanolina iz ovčje vune.

Moj je stav da trebamo koristiti ono što nam priroda daje – ponajprije biljke, a uz to i neke sastojke koji su životinjskog podrijetla (kao već spomenuti pčelinji vosak i lanolin koji su odlični za spravljanje balzama i krema), ali samo ako pritom ni na koji način nije nanesena šteta životinjama. Inače nisam protivnik konvencionalne kozmetike, sve ima svoje mjesto, svatko odlučuje za sebe.

Frane Herenda: Što su CO2 ekstrakti u izdari prirodne kozmetike?

Uvriježeno je mišljenje da je prirodna kozmetika potpuno neškodljiva, no i takvi pripravci u nekih osoba mogu izazvati iritacije ili čak alergije. Tim više što su mnogi skloni eksperimentirati s neprovjerenim receptima...
Nikad ne treba zaboraviti koliko su snažna eterična ulja. Za razliku od uporabe biljnih, odnosno baznih ulja, kad postoji samo vrlo mala mogućnost da naštete koži (puno češći uzrok nezadovoljstva je to što se neka bazna ulja ne upijaju onoliko brzo koliko to netko želi), kad koristimo eterična ulja, uvijek trebamo biti oprezni.

Koža se može oštetiti nepravilnom uporabom eteričnih ulja (osobito ako se nerazrijeđena nanose izravno na kožu), a pritom valja imati na umu da njihove sastavnice ulaze i u krvotok. Pri korištenju eteričnih ulja, jednako kao i lijekova, treba poznavati mjere opreza, indikacije, doziranje, kvalitetu, sigurnost trudnica, dojilja, djece...

Naravno, treba paziti na kakvoću i svih ostalih sastojaka te se pridržavati određenih higijenskih pravila u izradi kozmetike – ona mora biti čista i moramo je držati u odgovarajućim uvjetima da se ne bi pokvarila. S njome treba postupati kao s hranom. Recepti za izradu prirodne kozmetike u mnogočemu su slični kulinarskim receptima, pa bih mogao reći da sam napisao svojevrsnu kuharicu.

frane herenda knjigaKnjiga ‘Prirodna kozmetika’ Frane Herende (249 kn, Panacea) sadrži recepte za izradu kozmetike u vlastitom domu. Podijeljena na tri teme – sastojci, izrada pripravaka te recepti i savjeti po tipovima i stanjima kože
Koji je vaš omiljeni kozmetički recept?
Lagan i brzoupijajući gel-serum s hidrolatom ruže, uljem nara i CO2 ekstraktima bobica pasjeg trna i borovnice.

U svojoj knjizi ističete i dobrobiti nekih manje poznatih ulja, poput onoga što se dobiva iz havajskog kukui oraha. Zašto vam je kukui, kao što kažete, posebno drago ulje?  
Kukui je superhranjivo, a lagano ulje koje se iznimno brzo upija, brže od ulja marelice, badema i makadamije koja inače slove kao brzoupijajuća. Kukui je odličan za izradu raznih pripravaka, primjerice ulja i seruma.

Često se postavlja pitanje jesu li nam egzotične vrste uopće potrebne pored obilja domaćih ljekovitih biljaka?
Ključ je zdravlja u umjerenosti i raznolikosti. Nijedna biljka ne može riješiti sve tegobe, stoga je dobro što su nam dostupna najraznovrsnija eterična i bazna ulja, kao i drugi pripravci iz cijeloga svijeta. Smatram da uvijek trebamo težiti širem znanju i koristiti ono što možemo.

Pritom i o starome možemo razmišljati na nov način. Primjerice, pri uzgoju bilja i proizvodnji eteričnih ulja i hidrolata, mnogi se već generacijama odlučuju za iste kulture, a zašto ne iskušati nešto drukčije? Moj prijatelj bavi se uzgojem drevne biljke koja je inače samonikla i donedavno se kod nas uopće nije kultivirala. Od nje proizvodi vrhunsko eterično ulje. Ta je biljka – oman.

Kakve novosti možemo očekivati od vas? Razmišljate li možda o tome da pokrenete vlastiti kozmetički brend?
Da, zasigurno sam na tom putu...

frane herenda

Ivana Vodogažec

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci