Arvo Pärt - najduhovniji skladatelj današnjice

Glazba suvremenog estonskog skladatelja Arva Pärta izražava ljubav za svaku notu i prenosi duhovnu moć, koja je esencijalna svrha glazbe. Proizašla je iz jedinstvenog stila i skladateljeva životnog stava utemeljenog na kršćanskim vrijednostima te potragom za istinom, ljepotom i čistoćom...

Bezvremena ljepota i duboka produhovljenost

"Glazba je moj prijatelj. Koji ima razumijevanja, empatije, oprašta, tješi. Ručnik što briše suze tuge. Izvor suza radosnica. Oslobođenje i let. No također bolan trn u tijelo i dušu", zapisao je Arvo Pärt, glasoviti estonski skladatelj, rođen 11. rujna 1935. u gradu Paide.

Njegova glazba bezvremene ljepote i duboke produhovljenosti dotaknula je duše ljudi diljem svijeta, a o njegovu se opusu govori kao jednom od onih što su stubokom promijenili našu percepciju glazbe i razumijevanje njene prirode.

Za Alinu

Njegova rana modernistička djela (Nekrolog, Perpetuum Mobile, Prva simfonija…) iz 1960-ih, kad je bio jedan od najradikalnijih predstavnika tzv. sovjetske avangarde, manje su poznata široj publici te je najpoznatiji po svojim jedinstvenim tintinnabuli kompozicijama, koje sklada od 1976. godine.

Prva od njih, klavirska minijatura Für Alina, označila je kraj gotovo osam godina duge tišine u njegovu stvaranju (prekinute nakratko samo 1971. Trećom simfonijom), kada se, napustivši kao besmislene sve stilove, tehnike i sredstva izražavanja kojima se dotad služio, povukao te se, u potrazi za novim glazbenim jezikom, posvetio proučavanju gregorijanskih napjeva, Notrdamske škole i klasične vokalne polifonije.

arvo partJedna od najproduktivnijih kriza u glazbenoj povijesti

"Tada nisam znao hoću li u budućnosti uopće biti sposoban skladati", kazao je poslije Arvo Pärt, dodajući kako to nije bila svjesna stanka, nego agonija izazvana unutarnjim konfliktom i osjećajem da je izgubio kompas nakon koje je "ponovno morao učiti hodati".

No ta se kriza smatra jednom od najproduktivnijih u glazbenoj povijesti jer je dovela do korjenite promjene autorova stila iznjedrivši nov glazbeni jezik koji je autor nazvao tintinnabuli prema latinskom tintinnabulum, što znači zvončići. U iduće dvije godine slijedila su djela Cantus in memoriam Benjamin Britten za gudački orkestar i zvono, Fratri, Tabula rasa, Spiegel im Spiegel.

Prisiljen 1980. napustiti Estoniju, koja je tada bila u sastavu Sovjetskog Saveza, Arvo Pärt djelovanje je nastavio najprije u Beču, a potom u Berlinu, gdje je s obitelji živio sve do konačnog povratka u Estoniju 2010. godine.

Ljubav za svaku notu

Cijelo to vrijeme iznimno je aktivan i plodan skladatelj: Passio, Stabat Mater, Te Deum, Miserere, Berliner Messe, Kanon pokajanen, Como cierva sedienta, In principio samo su neka od nastalih djela. Koliko je plodno njegovo stvaralaštvo pokazuje i to što je samo u posljednjih desetak godina rearanžirao pedesetak svojih ranijih djela te skladao oko 25 novih.

Prema vlastitim riječima, Arvo Pärt želi da njegova glazba izražava "ljubav za svaku notu" te, zauzvrat, prenosi duhovnu moć, koja je, smatra, esencijalna svrha glazbe. U skladu s time, sve do danas stvara svojim jedinstvenim tintinnabuli stilom, koji teži ekstremnoj redukciji zvukovnog materijala i ograničavanju na esencijalno. To je ujedno i ideologija, vrlo osobna i duboka, skladateljev životni stav utemeljen na kršćanskim vrijednostima te potragom za istinom, ljepotom i čistoćom.

Patricia Lucija Tomasović

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci