Martin Luther King: Sjećanje na istaknutog vođu za prava američkih crnaca

Martin Luther King mlađi, američki baptistički svećenik, aktivist za građanska prava i jedan od najvećih vođa za prava američkog crnačkog stanovništva, rođen je 15. siječnja 1929. godine u Atlanti, u saveznoj državi Georgiji

Odrastanje

Martin je ime dobio po ocu koji je bio svećenik, kasnije i upravitelj banke, a baka i sestra su ga zvale kratko M. L. 

Bio je bistar dječak, s pet godina učio je napamet odlomke iz Biblije, s 15 je krenuo na koledž, tri godine ranije od svojih vršnjaka. Pohađao je Morehouse koledž u Atlanti, jednu od najboljih visokih škola za crnce u Sjedinjenim Državama.

S 19 godina stekao je diplomu iz sociologije i krenuo na studij teologije u sjemenište Crozer u Pennsylvaniji. Diplomirao je kao najbolji u svome razredu, te nastavio studije na Sveučilištu u Bostonu. Započeo je rad na doktoratu i upisao napredni tečaj iz filozofije religije studirajući hinduizam, šintoizam i islam, jednako kao i kršćanstvo.

Zalagao se za nenasilje

U proljeće 1955. godine stekao je doktorat teologije i postao otac prvog od četvero djece koje je imao s voljenom suprugom Corettom Scott. Uvečer, 5. prosinca 1955. nakon govora održanog u crkvi na aveniji Dexter, a kao uvod u bojkot autobusa zbog slučaja Rose Parks, Martin Luther King Junior postao je medijski poznat kao nositelj pokreta za građansku ravnopravnost u Americi.

Inspiriran Gandhijevim uspjehom s nenasilnim pokretom otpora, posjetio je obitelj Gandhi u Indiji 1959. Nakon tog posjeta izjavio je: "Otkako sam bio u Indiji još sam uvjereniji nego ikad prije da je metoda nenasilnog otpora najmoćnije oružje koje potlačeni mogu koristiti u svojoj borbi za pravdu i ljudsko dostojanstvo."

Opasnosti na svakom koraku

Njegovi govori ujedinili su crnce i to je bio početak pokreta za građanska prava američkih crnaca. Od tada pa nadalje rasisti su ga obasipali uvredljivim i prijetećim pismima, zaredali su se anonimni telefonski pozivi. Bacili su mu bombu u kuću, i samo zahvaljujući sreći njegova je obitelj preživjela. U svom bijesu rasisti su spalili crkvu na aveniji Dexter, a policija je više puta bezrazložno pritvarala Matina. U siječnju 1957. osnovana je Konferencija južnjačkog kršćanskog vodstva (SCLC), a Martin je izabran za predsjednika.

Godinu dana kasnije (1958.) u New Yorku na promociji svoje knjige "Korak prema slobodi" jedna psihički oboljela sredovječna crnkinja zarila mu je nož za otvaranje pisama u grudi. On je nakon toga podnio ostavku u Baptističkoj crkvi avenije Dexter te s obitelji odselio u Atlantu gdje je postao supastor, zajedno s ocem, u Eben-Haezerovoj baptističkoj crkvi.

Predvodio je 1963. godine Marš na Washington, kada je održao svoj čuveni govor "Imam san" ("I Have a Dream"). Tim je govorom pobudio zanimanje javnosti za svoj rad, a sebe predstavio kao jednog od najvećih govornika u svjetskoj povijesti. Godine 1964. dobio je Nobelovu nagradu za mir.

Pred kraj života Martin Luther King Jr. je izjavio da se njegov san "pretvorio u noćnu moru".

Smetao je ljudima na samom vrhu vlasti

Ubijen je 4. travnja 1968. hicem iz snajpera na balkonu hotelske sobe u Memphisu (Tennessee) u svojoj 39. godini. Pogrebu je prisustvovalo više od 100 tisuća ljudi. Na njegovoj nadgrobnoj ploči stoje riječi crnačke duhovne pjesme "Napokon slobodan": "Free at last, free at last, thank God almighty I'm free at last" ("Napokon slobodan, napokon slobodan, hvala ti moćni Bože, napokon sam slobodan").

U prosincu 1999. završena je građanska parnica u kojoj je obitelj King tužila Lloyda Jowersa koji je 1968. bio vlasnik restorana u zgradi odakle je pucano na Kinga. Sud je zaključio da Martin Luther King Junior nije bio žrtva samotnog ubojice Jamesa Earla Raya, kako se do tada tvrdilo, nego žrtva šire zavjere.

Naime, King je godinama živio pod kontinuiranim nadzorom FBI-ja koji ga je smatrao "najopasnijim" čovjekom u Americi.

Jowers je priznao kako je on nabavio oružje i naručio ubojicu za atentat, a sve to po nalogu jednog mafijaškog šefa iz New Orleansa. Advokat Kingovih izjavio je da nije samo mafija stajala iza atentata, nego su mafiju unajmili moćni ljudi iz vrha vlasti.

Lutheru je posthumno dodijeljena Predsjednička medalja slobode (1977.) i Kongresna zlatna medalja (2004.). O njegovoj važnosti za američko društvo govori i podatak da je 1986. utemeljen praznik Dan Martina Luthera koji se slavi na njegov rođendan 15. siječnja.

Pripremila Snježana Krčmar

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci