Voćni deserti u čaši za zdraviji užitak, bez grižnje savjesti

Voćni žele, mousse, jednostavan sladoled – slastice su koje nam za vrućih dana donose zreli i slasni plodovi ljeta. Cjelovite namirnice u omiljenim desertima znače samo jedno – užitak bez grižnje savjesti

Osvježavajući desert u čaši

Ljeto je stiglo, zrelog i slasnog voća ima u izobilju i ono samo po sebi može biti desert. No, za nas ljubitelje slatkoga ponekad voće ipak nije dovoljno! Žudimo za nečim sofisticiranijim, nečim što će nas rashladiti i zadovoljiti želju za okusom i teksturom „pravog“ deserta, a da to ipak nisu bogati kolači, suhi keksi ili zasitne torte. Jer tko ih želi pripremati i jesti dok traju ljetne vrućine?

Upravo zbog toga, kad se nakon iscrpljujućeg ljetnog dana želite počastiti nečim slatkim, nema boljeg odabira od finog, rashlađenog deserta posluženog u elegantnoj čaši!

U ovoj ću kolumni s vama podijeliti male tajne pripreme laganih krema, osvježavajućih raw sladoleda, prozračnih voćnih biljnih želea i domaćih pudinga koji su, svi redom, znatno zdraviji, hranjiviji i ukusniji od njihovih kupovnih inačica, a tijekom ljeta u njima redovito možete uživati bez neželjenih posljedica.

Odaberite bazu

Prilikom pripreme deserta u čaši bitno je prvo definirati za kakav tip deserta ste raspoloženi – privlači li vas nešto prozračno i voćno, možda nešto mliječno i kremasto ili pak želite bogatu kremu koja nutritivno može poslužiti kao zaseban ljetni obrok.

1. Ako želite da voće vodi glavnu riječ, mogućnosti su sljedeće…

  • U danima kad nemate vremena za pripremu, odlično će poslužiti pire od svježeg ili kuhanog voća. Samo ogulite i izmiksajte zrele breskve, marelice, šljive ili mango u pire, tj. kremu. U rezervi možete imati i nekoliko teglica kupljenog pirea od kuhanih jabuka koji je također izvrsna baza za voćne deserte u čaši. Prednost ovakvih deserta je što, osim što su brzo gotovi, izgledaju vrlo efektno ako se u prozirnim čašama slažu u slojevima, uz dodatak bobičastog voća, pečenih i usitnjenih orašastih plodova, strugotina čokolade, mrvljenih keksa, tučenog vrhnja… Jedan manji nedostatak je što konzistencija ovako jednostavnog pirea od voća, bez dodavanja želatine ili zgušnjivača, nije stabilna, tj. može ispasti rjeđa ili gušća nego što bi to bilo poželjno.
  • Možda vam ideja voća koje kao da lebdi u želatini nije privlačna, ali nebrojeno sam puta naišla na oduševljenje pri posluživanju ovog jednostavnog i vizualno atraktivnog deserta koji osvježava više od bilo koje druge ljetne slastice! Koristim agar-agar – prirodnu želatinu dobivenu iz algi, bez okusa i mirisa, bogatu mineralima i bez kalorija. Izvrsno zamjenjuje životinjsku želatinu, a na tržištu je dostupan u pahuljicama i u prahu. Dvije su mogućnosti pripreme: da voće poslažete u zdjelice u kojima ćete desert poslužiti pa ga prelijete jabučnim sokom u kojem ste prokuhali agar-agar ili da cijelu količinu voća prelijete tako prokuhanim sokom, pričekate da se potpuno ohladi i želira, pa nakon toga izmiksate. Dobit ćete najzdraviji voćni mousse prekrasne teksture koji je sam za sebe dovoljan, ali se može, naravno, poslužiti u slojevima s nekom drugom, npr. mliječnom, kremom ili uz dodatke. Kušajte i jednu i drugu varijantu, obje su odličan način da voće učinite još primamljivijim desertom.
  • Treća varijanta voćnog sladolednog deserta bazira se na zamrznutim bananama. Miksanjem zamrznutih ploškica banane u blenderu velike brzine dobiva se krema najsličnija klasičnom sladoledu, a jedini joj je nedostatak što se ne može napraviti unaprijed jer se brzo topi i postaje sluzava. Ovo je idealan način da iskoristite prezrele banane koje nećete stići pojesti – samo ih ogulite, narežite na ploške i zamrznite. Tijekom miksanja u blenderu možete postići razne okuse dodavanjem: drugog zamrznutog voća, kakao praha, suhog voća, komadića čokolade, začina… Mljac!

2. Druga baza za kremaste deserte su sve vrste biljnih mlijeka koja se želiraju agar-agarom uz mali dodatak zgušnjivača poput kukuruznog škroba, aru ili kuzu praha, što im daje dodatnu kremoznost. Jednako kao i u pripravi voćnih želea, možete birati želite li da desert koji će se ohladiti u čaši za posluživanje bude čvrst ili ćete ga nakon hlađenja prvo izmiksati u pjenasti mousse, pa onda poslužiti u čašama.

Moj odabir je puno češće izmiksana varijanta jer je tekstura neusporedivo kremastija, no iziskuje nešto više vremena za pripremu jer se veća količina kuhanog mlijeka mora potpuno ohladiti u hladnjaku prije miksanja, a poželjno je i da se prije posluživanja krema još neko vrijeme hladi. Stoga je ovakve kreme najbolje napraviti dan unaprijed.

Za dodatnu aromu mogu se koristiti biljna mlijeka s okusom vanilije ili čokolade, a tijekom kuhanja u mlijeko se mogu dodati razni okusi, npr. prženi mljeveni lješnjaci za kremu od lješnjaka, kakao prah i kockice tamne čokolade za čokoladnu kremu, pire od kuhane bundeve za kremu s bundevom, kokos i prah vanilije za kremu od kokosa… Za dodatnu slatkoću, u mlijeko se tijekom kuhanja sa želatinom moraju dodati tekuća sladila (med, rižin slad, agava sirup, sirup od datulja) ili ona kruta (kokosov ili brezin šećer, sve vrste nerafiniranih smeđih šećera).

3. Kreme koje se pripremaju poput pudinga bazirane su također na biljnome mlijeku, no zgušnjavaju se samo većom količinom škroba, bez dodavanja želatine. Zapravo, to su domaći pudinzi, kao zamjena za prahove za puding iz vrećice u kojima često ima i neželjenih aditiva.

Osim klasične upotrebe kukuruznog škroba, možete birati i sljedeće zgušnjivače:

- Kuzu prah je škrob koji se dobiva iz korijena japanske planinske biljke Pueraria lobata. Neutralnog je okusa i koristi se kao zdravija zamjena za kukuruzni i ostale škrobove. Poznat je i po svom ljekovitom djelovanju. Kao i svaki drugi zgušnjivač, treba ga otopiti u malo hladne vode prije dodavanja u vruću tekućinu koju želimo zgusnuti. Njega najčešće koristim jer je najkvalitetniji, ali je, nažalost, i najskuplji.

- Aru prah je škrob dobiven iz raznih tropskih korijena. Ima karakteristiku bržeg zgušnjavanja pri nižoj temperaturi, pa krema može postati ljepljiva i sluzava ako se predugo kuha – obratite na to pažnju prilikom pripreme!

- Tapioka je još jedna vrsta škroba, a dobiva se iz korijena biljke Manihot esculent. Lako je probavljiva, može se nabaviti u obliku praha, pahuljica i zrnaca. Zrnca tapioke posebno su zanimljiva u pripremi laganih ljetnih deserta, pa svakako isprobajte moj recept za tapioka puding!

4. Kreme koje su postale popularne dolaskom trenda sirove prehrane su kreme na bazi indijskog oraščića. Vrlo zasitne i hranjive, zaista mogu biti ne samo desert nego i zamjena za doručak ili međuobrok tijekom ljetnih dana. Nesoljene indijske oraščiće treba namakati u vodi tijekom noći, te nakon cijeđenja izmiksati u baršunastu kremu u blenderu velike brzine. U pravilu se od tekućih sastojaka u takve kreme nikad ne dodaje voda, nego samo tekuće sladilo po želji te dodatci poput bobičastog voća, soka i korice citrusa te raznih aroma (kakao, cimet, vanilija i sl.)

Velika je prednost svih kremastih deserta (osim onih baziranih na zamrznutoj banani) što veće količine možemo napraviti i nekoliko dana unaprijed, pa pripravu dovršiti netom prije jela. U pravilu, stajanjem se okusi bolje prožimaju. U slast!

Tapioka puding

Tapioka puding

Voćni mousse

Mousse od voća

Punč sladoled bez laktoze gotov u samo 15 minuta

sladoled

 

Dunja Gulin

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci