Zašto je boravak u prirodi toliko važan?

Iatražili smo sve dobrobiti boravka u prirodi i zamolili nekoliko sugovornika da s nama podijele svoje uzemljujuće i relaksirajuće rituale s majkom Prirodom

Većina djece obožava biti vani. Sjetite se svog djetinjstva kad ste lovili krijesnice, jahali konja ili pravili „kolače“ od blata. U svakom tom trenutku osjećali ste se duboko sjedinjeni s prirodom, ali ta se veza odrastanjem počela tanjiti.

Zamijenili smo igru pod nebom izletima u šoping centre. Ni stresan studentski život u brzom, gradskom ritmu nije bio u tempu prirode, a kad smo došli u tridesete, dani su nam se počeli prelijevati u popise obaveza bez kraja. Žonglirajući između obitelji i karijere, prepuštanje čarima prirode još rjeđe bilježimo u svojim ­kalendarima.

Emocionalna stabilnost, ljubav, sretne uspomene

Dok priroda svake godine bilježi sve manji broj posjetitelja, usudimo li se zapitati je li to u korelaciji s povećanjem dijagnoza depresije, anksioznosti, kroničnog umora, ADHD-a? Čini se logičnim da je priroda važna za naše blagostanje jer nam zagrljaj njezine ruke djeluje kao urođeno utočište, ali mnogi i dalje žive u opasnom "zelenom deficitu" dok nas znanstvenici svom silom dokaza pokušavaju uvjeriti zašto nam je priroda važna.

Priroda na nas djeluje kao lijek, stimulirajući proizvodnju supstancija dobrog raspoloženja, poput dopamina, zbog kojih se osjećamo sretno. Istraživači iz Južne Koreje ispitanicima su pokazivali fotografije ruralnih i urbanih prizora te pratili aktivnost njihova mozga na snimkama funkcionalne magnetne rezonancije (fMRI).

Pri pogledu na sliku urbane džungle ispitanicima se povećala aktivnost dijelova mozga koji se povezuju s negativnim emocijama i osjećajima poput ljutnje i tuge, dok su ladanjski prizori povećali aktivnost onih režnjeva u mozgu koji korespondiraju s emocionalnom stabilnošću, empatijom, ljubavlju i sretnim uspomenama.

U istraživanju su korištene samo fotografije, a zamislite koliko je moćnije djelovanje prirode kad se s njom susretnemo uživo!

Studenti čije sobe gledaju na zelenilo uspješniji

Niz je istraživanja koja pokazuju kako nas priroda - bilo da u njoj boravimo, mislimo o njoj ili je gledamo na slici - oporavlja od stresa, smanjuje aktivnost amigdale (centra za strah), opušta napetost u mišićima te snižava razinu hormona stresa, krvni tlak i otkucaje srca. Vjerojatno ste i sami ponekad primijetili da vas je boravak u prirodi ispunio osjećajima svježine, budnosti, vitalnosti i povećane koncentracije.

Jedno škotsko istraživanje, primjerice, pokazalo je da šetnja šumom, naspram hodanja u urbanim četvrtima, ima veće dobrobiti za naše mentalno zdravlje, dok je studija objavljena u znanstvenom magazinu Journal of Environmental Psychology utvrdila da su studenti čije sobe gledaju na zelenilo ostvarili bolje rezultate na standardiziranim testovima pažnje od kolega čije sobe nemaju prozor s pogledom.

I kod djece s ADHD-om (poremećaj nedostatka pozornosti s hiperaktivnim ponašanjem) igra na zelenim površinama ublažava nedostatak pažnje, a boravak u zatvorenim igraonicama bez prozora pogoršava simptome poremećaja.

Šumska kupka

Priroda nam pomaže da se osjećamo bolje, ali i da budemo fizički zdraviji. Jedan od razloga krije se u nevidljivoj supstanciji - fitoncidima.

Ta se eterična ulja koje ispušta bilje i drveće smatraju i prirodnim antibioticima, a smanjuju hormone stresa, anksioznost i bol. Osim toga, Japanci, poznati po terapiji shirin-yoku, tzv. šumskom kupanju, utvrdili su da boravak u prirodi povećava proizvodnju bjelančevina koje imaju antitumorsko djelovanje.

Ponovna ljubav

Još jedan, ljudskim okom nevidljiv, element prirode su negativni ioni koji ispunjavaju čisti zrak, a posebno su dominantni nakon kiše, u blizini mora, vodopada i šume. Te čestice, također, smanjuju umor, stres i bolove, održavaju ravnotežu hormona, povoljno utječu na krvni tlak...

Sve ove blagodati možemo iskusiti bilo kad i s prirodom ponovo uspostaviti blizak odnos. Zamolili smo nekoliko sugovornika da s nama podijele svoje uzemljujuće i relaksirajuće rituale s majkom Prirodom. Nadamo se da će vas inspirirati i potaknuti da se otisnete u istraživanje civilizacijom netaknutog svijeta iskušavajući neke njihove ili stvarajući vlastite rituale koji će oplemeniti vašu dušu i osnažiti vezu sa starim znancem.

Sandra Brborović: Što je toliko magično u planinarenju?

Adrian Kezele: 7 stvari koje me naučio vjetar

Ivana Turković: Moj prozor u prirodu

Nada Rocco: Branje bilja kao meditacija

Sandra Pintarić: Misli poput valova

Magda Dežđek

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci