Vrana: Templarska utvrda u ornitološkom raju

Skriven i gotovo netaknut prirodni biser u dalmatinskom zaleđu poziva nas da istražimo njegovu slavnu prošlost i osjetimo dah mističnih vremena koja su obilježila ovaj kraj

Sjedište templarskog reda

Na samo desetak minuta od Pakoštana, u čudesnoj močvarnoj oazi usred dalmatinskog zaleđa, uz povjetarac s mora i u okruženju gora smjestilo se Vransko jezero – naše najveće prirodno jezero te jedan od dvanaest zaštićenih parkova prirode u Hrvatskoj.

Potaknuta prirodnim i kulturnim posebnostima vranskog kraja, sjela sam prije nekoliko tjedana u automobil i uputila se prema Maškovića hanu, novouređenom hotelu-baštini podno povijesnog naselja Vrana, koje sam odabrala kao bazu za aktivni vikend.

U današnje vrijeme prva asocijacija na Vranu je Vransko jezero i ornitološki rezervat u kojem obitava više od dvjesto pedeset vrsta ptica. No, uza sva prirodna bogatstva, Vrana je dugo vremena bila i jedan od najjačih strateško-političkih centara na području Dalmacije, pa i današnje Hrvatske. Čak dvije stotine godina ovdje se nalazilo sjedište templarskog reda, čemu i danas svjedoče ostaci masivne utvrde na brežuljku iznad Vranskog jezera.

shutterstock_132465734

Sjecište različitih kultura

Pozicioniran nadohvat mora, a istovremeno zaštićen jezerom kao prirodnim štitom, Vranski se bazen kao posjed hrvatskih kraljeva spominje već od 9. stoljeća te je važnu ulogu zadržao kroz cijeli srednji vijek. Stoga ovdje i danas možemo naći brojne povijesne i kulturne znamenitosti.

Arheološki ostaci na lokalitetu Crkvine, izvoru Pećina te na drugim mjestima rubnog područja vranskog blata govore o postojanju nekoliko villa rustica, rimskih poljoprivrednih imanja. Fragmenti rimskih natpisa ugrađeni u Maškovića han te oni pronađeni na trasi rimskog akvedukta potvrđuju veliku gospodarsku aktivnost Carstva na ovom području. Akvedukt od Vrane do Zadra izgradili su rimski graditelji da bi se vodom snabdijevao ne samo Zadar nego i svaka usputna villa rustica.

U kasnijem razdoblju na području Vrane bilo je sjedište benediktinaca, potom templara i ivanovaca, da bi zatim došlo pod vlast Mlečana te Osmanlija od kojih je svaki ostavio svoj neizbrisiv trag. Ovo je uistinu posebno mjesto na kojem se stoljećima ispreplitala povijest na najzanimljivije načine. Stoga ne čudi da na tako malom prostoru susrećemo različite kulturne, arhitektonske i prirodne vrijednosti kakve se rijetko gdje mogu vidjeti.

shutterstock_1126080476

Ornitološki rezervat s tirkiznim jezerom

Kod skretanja za Pakoštane spuštam se na pokrajnju cestu prema Vrani te prolazim pored uljare koja se nedavno proširila i na prostor kušaonice te će svoja vrata otvoriti ove sezone. Ubrzo se teren u potpunosti mijenja i prelazi u močvarnu zonu u kojoj prevladavaju trska i šaš, a život se bučno glasa zvukovima najrazličitijih ptica. Ovo je jedno od ornitološki najvrednijih područja u Hrvatskoj te je još 1983. godine proglašeno Posebnim ornitološkim rezervatom. Čak 136 vrsta koje obitavaju na području Vranskog jezera ugroženo je na globalnoj, europskoj ili nacionalnoj razini.

Jezero koje mi se ukazalo s desne strane ima nevjerojatan, tirkizni odsjaj. Dan je lagano oblačan, puše povjetarac i trska se povija po namreškanoj površini jezera. Dolazim do info-centra Crkvine u sjeverozapadnom dijelu Parka, unutar Ornitološkog rezervata. Ovdje me dočekuje simpatična djelatnica kod koje kupujem ulaznice u simboličnom iznosu od 20 kn, a koje vrijede za cijeli Park, odnosno tri njegova glavna info-centra.

Jedan je ovdje, na ulazu s pakoštanske strane, drugi se smjestio na vidikovcu Kamenjak iznad Vranskog jezera, a treći na Prosiki, najjužnijem dijelu Parka gdje je u 18. stoljeću prokopan kanal između Vranskog jezera i mora. U info-centru Crkvine, osim ulaznice, možete kupiti i ribolovnu dozvolu, unajmiti električni bicikl ili dalekozor za promatranje bogatog ptičjeg svijeta. U blizini se nalazi i Adrenalinski park za posjetitelje željne dodatnog uzbuđenja.

shutterstock_1630060069

Jedinstvena kombinacija morskih i slatkovodnih riba

No, meni je bila sasvim dovoljna šetnja uređenom drvenom stazom na stupovima koji se dižu iz močvare, uz fantastičan pogled na jezero i gusti tršćak u kojem sve bruji od ptičje graje. Na edukativnim pločama postavljenim duž staze čitam da na površini od tridesetak četvornih kilometara obitava više od dvjesto pedeset vrta ptica, od čega se njih više od stotinu gnijezdi na području ovog parka prirode. Ljubitelji ptica iz posebnih skrovišta mogu promatrati njihova kretanja, gniježđenje i brigu o mladima – cijeli jedan životni ciklus.

Prostor Parka obrastao je rogozom, šašem i trskom, pa podsjeća na visoki močvarni travnjak premrežen plitkim barama i cvijećem koje oblijeću leptiri. Mene su posebno oduševile prekrasne žute perunike, hrvatski nacionalni cvijet koji je ime dobio po bogu Perunu, a poznamo ga i po latinskom nazivu Iris. Tu su i vretenca i mnogobrojne vrste kukaca te sav prisutan životinjski i biljni svijet tvori jedinstven ekosustav dinamičan tijekom cijele godine.

Vodu jezero dobiva iz nekoliko izvora, a najvažniji su Škorobić, Vrilo, Biba i Pećina. Izvori Pećina i Škorobić nalaze se u mjestu Vrana, po kojemu je i Vransko jezero dobilo ime. Voda je iznimno bogata ribom i popularna među sportskim ribolovcima koji ovdje najviše dolaze zbog šarana, soma i štuke. U bočatoj vodi jezera živi jedinstvena kombinacija morskih i slatkovodnih vrsta, što ovu lokaciju čini svjetski atraktivnom za ribolovce.

Najljepši pogled u Dalmaciji

Nakon edukativne šetnje Ornitološkim rezervatom, nastavljam polusatnu vožnju do info-centra Kamenjak smještenog u blizini najvišeg vrha Parka prirode Vransko jezero, Štandarca (303 m n. v.). S atraktivnog vidikovca na Kamenjaku pruža se jedan od najljepših pogleda u Dalmaciji.

Odavde se kao na dlanu vidi čitavo Vransko jezero čudesne tirkizne boje, a iza njega, kao na razglednici, redaju se otoci zadarskog, šibenskog i kornatskog arhipelaga na podlozi širokog morskog plavetnila. Pogled se pruža i prema Pakoštanima, Pirovcu, Betini i Murteru, a pomoću panoramskog teleskopa možete uživati u detaljima brojnih maslinika i suhozida Modrava.

Ljepotu pogleda upotpunjuje ljepota krškog krajolika svuda uokolo, posebice krasnog mediteranskog bilja i cvijeća što sramežljivo diže svoje cvjetne glave između kamenja. Tu su euforbija, ptičje mlijeko, kadulja, iglica ili geranij te brojne druge krške ljepotice. Na platou Kamenjaka nalazi se i kapelica Svih svetih do koje se na Veliki petak hodočasti dva i pol kilometara dugom stazom Križnog puta iz sela Bakovići.

shutterstock_1525983230

Botaničko-planinarska staza

U neposrednoj blizini počinje kružna botaničko-planinarska staza koja vodi od vidikovca Kamenjak kroz kanjon Mernjača do pristaništa Bašinka te dalje kanjonom Orlja draga natrag do Kamenjaka. Na stazi postavljenoj u tipičnom ambijentu krša možete naučiti razne zanimljivosti o karakterističnim biljkama ovog područja.

Naići ćete na priču o nezaobilaznom hrastu crniki, šmriki, rašeljki, mirisnoj kadulji, ljekovitom smilju i šparogi, saznat ćete zašto se smatralo da je planika, odnosno maginja, otrovna te kako je perunika nastala od udara groma boga Peruna. Staza je duga pet kilometara, a obilazak traje oko dva sata.

shutterstock_707172619

Luka i igara

Opijena ljepotom vidika i predivnog bilja koje me okružuje, odlučila sam se za stanku na terasi konobe Kamenjak izgrađene u tradicijskom stilu. Dok uz čašu domaćeg vina pričam s konobaricom Jelenom iz susjednog sela Radošinovci, ona mi otkriva da se krajem srpnja na području Vranskog jezera održava lokalni poljoprivredni sajam pod originalnim nazivom „Luka i igara“.

Ovaj kraj je, naime, iznimno poznat po uzgoju češnjaka i izradi vijenaca od češnjaka, pa se ovdašnji stanovnici svakako ne moraju pribojavati zalutalih vampira. Osim po češnjaku, kraj je poznat i po maslinarstvu.

Na povratku prema Maškovića hanu zaustavljam se ispred Jelenine obiteljske kuće u selu Radošinovci te na prodajnom štandu njezinih roditelja kupujem domaće maslinovo ulje koje mi Jelenina majka daje na kušanje. Sljedećih nekoliko kilometara do Vrane vožnja se oduljila jer se svako malo zaustavljam kako bih slikala predivne prizore procvjetalih makova, divizme i smilja. Područje oko Vrane nije samo raj za ljubitelje ptica, nego i za ljubitelje bilja i cvijeća poput mene.

shutterstock_1737477287

Mističan duh prošlih vremena

Prije večere u Maškovića hanu, koji me osvojio svojim decentnim uređenjem i kombinacijom modernog i orijentalnog štiha, odlazim do ostataka templarske utvrde na brežuljku preko puta kako bih ispratila sunce na počinak. Ispred utvrde ponosno se vije crvena zastava templara, a tu je i ploča koja priča priču o tom tajnovitom viteškom redu.

Nigdje nikoga, posvuda vlada potpuni mir i tišina – idealan trenutak za kontemplaciju i meditaciju u ovom posebnom ambijentu. Opijena mirisom smilja koje je u potpunosti zagospodarilo mističnom utvrdom templara poput trnovitog grmlja u bajci o Trnoružici, uživam u posljednjim sunčevim zrakama što padaju na okolne maslinike.

Ne mogu se pritom oteti misli kako je zapravo divno što neka čarobna mjesta, poput ovoga, nebrigom ili nedostatkom novca ostaju uspavana i netaknuta. Iako se možda na prvi pogled doima tužno i zapušteno, upravo to cijelome mjestu pridaje notu mističnosti i posebne energije koja najbolje dočarava duh nekih davno prošlih vremena koja nam tek predstoji istražiti.

Ivana Kovačić

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci