Ne propustite novo izdanje National Geographica Hrvatska!

U novom broju National Geographica pročitajte sve o briljantnoj kreativnosti te znanstvenoj, umjetničkoj i inženjerskoj vidovitosti Leonarda da Vincija, čija genijalnost izaziva oduševljenje u svim područjima njegova rada i pet stotina godina nakon njegove smrti. Vjeruje se da Leonardova „Mona Lisa“ prikazuje Lisu Gherardini, suprugu Francesca del Gioconda, firentinskog trgovca svilom. Svake godine milijuni posjetitelja guraju se da je pogledaju u muzeju Louvre u Parizu. Ta slika, zaštićena debelim staklom koje se redovito mora čistiti, nikada nije restaurirana.

Tisuće skice, opažanja i pitanja (napisanih karakterističnim obrnutim pismom) demonstriraju Leonardovu neumornu potragu za znanjem. Mnogo je originalnih stranica izgubljeno, ali one koje su sačuvane, mnoge skupljene u mape, otkrivaju fluidno međudjelovanje njegova podrobnoga znanstvenog proučavanja i monumentalne umjetnosti. Leonardo nije potpisivao svoje slike; u njegovo je doba suradnja bila uobičajena praksa, zbog čega je danas atribucija izazov. Dva su djela, 'Mona Lisa' i 'Posljednja večera', među najpoznatijima na svijetu. 

Leonardo nije samo promatrao i dokumentirao svijet u svojim zapisima, nego je i izvodio pokuse ne bi li shvatio kako nešto funkcionira. 
'Važnije od otkrića kako funkcioniraju planinski potoci, bilo je otkriti kako to otkriti', kaže biograf Walter Isaacson. 'On je pomogao izumiti znanstvenu metodu'.

U novom broju National Geographic Hrvatska pročitajte sve o moru plastike, točnije o devet milijuna tona plastike koja završi u moru svake godine. Plastika smanjuje apetit i stopu rasta riba koje ju konzumiraju. Ako riba koja se tek počinje razvijati jede mikroplastiku, ne dobiva kalorije potrebne za preživljavanje. Možda neće dobiti još jednu priliku da preživi: ta je vjerojatnost za riblju mlađ ionako mala.

National Geographic Hrvatska donosi priču o oporavku životinjskog svijeta Nacionalnog parka Gorongosa, desetkovanog u godinama građanskog rata, ali i o budućnost tih životinja koja ovisi prije svega o nadi koju treba osigurati okolnom stanovništvu.

Nakon nekoliko godina aklimatizacije i razmnožavanja u ograđenom utočištu, zebre se prevoze do mjesta na kojemu će biti puštene, gdje će osjetiti slobodu, ali i opasnosti parka. Populacija u parku gotovo je uništena tijekom rata.

Projekt obnavljanja Gorongose obuhvaća nadlijetanje helikopterom oko 2000 četvornih kilometara svake druge godine radi praćenja porasta broja divljih životinja, jer se životinje dovode iz Južne Afrike i drugih dijelova Mozambika. 

Jeste li osigurali svoje izdanje National Geographic Hrvatska? Potražite novi broj na svim kioscima od 10. svibnja! 

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci