Promo

Jedan od bitnijih odnosa u životu – onaj s hranom

Dok “novo normalno” ne ode u povijest, potrebno je posvetiti se sebi više nego ikad. Prvi korak je svakako zdrav život. Upravo zato pitali smo magistra nutricionizma i začetnika portala nutricionizam.hr Bojana Stojnića za nekoliko savjeta

Pandemija uzrokovana koronom nije ostavila posljedice samo na stanje financija mnogih osoba i tvrtki, već je ostavila i ostavlja posljedice i na naše psihičko stanje. Neizvjesnost, tjeskoba, anksioznost, sve su to termini koji su nam poznati, a čini se da su intenzivniji nego ikad. Za stanje naše psihe, prvenstveno su važni odnosi s ljudima oko nas. Sve što nam život donese, lakše je prebroditi ako imamo s kim podijeliti probleme i strahove. Međutim, postoje još neki odnosi koji nam mogu biti od iznimne važnosti kako za fizičko, tako i za psihičko zdravlje. Jedan od tih odnosa svakako je onaj – s hranom.

Zdrav odnos prema hrani preduvjet je za postizanje zdrave prehrane, a zdrava prehrana vodi do fizičkog zdravlja. Fizičko zdravlje pak – do mentalnog. Jedan lijepi krug koji nam je svima potreban kako bi odagnali posljedice krize koju smo prebrodili i stanje neizvjesnosti u kojem se i dalje nalazimo. Dok “novo normalno” ne ode u povijest, potrebno je posvetiti se sebi više nego ikad. Prvi korak je svakako zdrav život. Upravo zato pitali smo magistra nutricionizma i začetnika portala nutricionizam.hr Bojana Stojnića, za nekoliko savjeta.

portret promoNutricionist i začetnik portala nutricionizam.hr Bojan Stojnić

"Žurimo. Prehrambene navike ne stvaraju se preko noći, kako kvalitetne, tako i one nepoželjne. Kilogrami se također ne nakupljaju preko noći. Svaka prehrambena promjena jest proces u kojemu treba ustrajati. Kratkoročni rezultati nemaju smisla; dugoročne navike će utjecati na zdravlje. Ne treba očekivati senzacionalne promjene, već strpljivo mijenjati navike", objašnjava nam Bojan Stojnić upravo ono u čemu najviše griješimo, a to je brzo očekivanje rezultata, bilo da je riječ o kilogramima ili generalno boljem općem stanju tijela i duha. Osim toga, odmah na početku razbio nam je još jedan mit: “Jedna, jedinstvena, savršena, optimalna prehrana – ne postoji”.

brokula

Suprotno uvriježenom mišljenju, magistar nutricionizma objašnjavam nam kako glavni prehrambeni problem u sadržajnom smislu nije suvišan unos pojedine namirnice ili nutrijenta, već nedovoljan unos svih onih koje naše tijelo treba: “Jednoličnost prehrane, odnosno izostanak raznolikosti najčešće je posljedica navike, bezidejnosti te straha od novoga. Svoju prehranu temeljimo na vrlo malom broju namirnica, što osim što joj oduzima zanimljivost, može uzrokovati i nutritivne deficite”. Složit ćemo se svi da nam je sada, više nego ikad potrebna zdrava i kvalitetna prehrana, pa smo postavili pitanje od kuda krenuti?

Mi nutricionisti smo već dosadni s ovim savjetom, ali doista je jedan koji vrijedi gotovo za svakoga: Stavite veći naglasak na biljnu hranu u prehrani. To uključuje povrće, voće, žitarice od cjelovitog zrna i orašaste plodove. Što raznolikije, što šarenije, to bolje. Istraživanja nedvojbeno pokazuju da je veća konzumacija biljne hrane povezana s nižim rizikom od kroničnih oboljenja. No ne trčite pred rudo. Za postizanje zdrave prehrane nije potrebno postati vegetarijancem ili veganom”, objašnjava Stojnić te dodaje:

“Sa svih strana smo zatrpani neprovjerenim informacijama o prehrani. To je i jedan od razloga zašto sam pokrenuo stranicu nutricionizam.hr - kako bih ponudio znanstveno utemeljen, racionalan i praktičan prehrambeni savjet. Zdrava prehrana može doći u mnogo oblika, no raznolikost, neisključivost te umjerenost temelj su svakog dobrog prehrambenog plana. Da bi postigli zdravu prehranu, ne treba do besvijesti kopati po internetu u potrazi za trikom koji će nas učiniti zdravima. Prehrana može biti jednostavna ako se vodite stručnim savjetom. Nutricionizam jest kompleksan, no prehrana ne treba biti”.

Važnost uravnotežene prehrane smo shvatili, međutim što ako se ipak ne snalazimo u moru zdravih savjeta, trikova i informacija o tome koja namirnica nam je potrebna za održavanje zdravstvenog balansa, a koja ne?

help

“U vašem pitanju leži zapravo odgovor. U teoriji, ne bi trebalo biti teško prikupiti sve informacije na internetu i složiti si optimalnu prehranu. No nije svaki podatak jednako vrijedan ili uopće točan. Štoviše, usudit ću se napisati da većina prehrambenih informacija koje možete pronaći u medijima nije točna”, razbija nam još jedan mit mag. nutr. Stojnić.Također, dobar dio ljudi vjeruje kako ima zdravu prehranu. Nažalost, većina je često u krivu. Da nije, ne bismo imali toliko s prehranom povezanih bolesti. Ne može se svatko prozvati odvjetnikom. U idealnom svijetu, ne bi se svatko mogao prozvati ni nutricionistom. Međutim ne živimo u idealnom svijetu, a kamoli u idealnoj državi, stoga iza naziva nutricionist na papiru ili ekranu ne stoji nužno diploma, a kamoli stručnost. Zbog toga se gubi povjerenje u nutricionizam kao znanost, a osim primatelja nekvalitetnih prehrambenih informacija i nestručnih nutricionističkih usluga, pati i povjerenje u stručnjake. Nestručnjak vam ne može pružiti kvalitetan savjet, a njihov ogroman broj rezultira šumom kontradiktornih informacija u kojoj se čak ni educirana osoba ne može snaći”.

Što nam je onda činiti? To pitanje smo prvo postavili Antoniji Blaće, našoj najpoznatijoj voditeljici koja s mag. nutr. Bojanom Stojnićem surađuje već dugo kako bi došla do idealne prehrane za svoje tijelo: “Moj savjet je svakako prepustiti se stručnjacima. Znate kad vam kažu “sve je u glavi”? Zaista jest. I nutricionizam.hr tim vam mijenja glavu i odnos prema hrani, koja od neprijatelja postaje prijatelj. Moja “glava” je prilično tvrdoglava, ali ekipa ima i znanje, i strpljenje za rušenje krivih predodžbi o hrani”.

Antonija BlaćeAntonija Blaće

“Generalno najčešći razlog odluke o neangažmanu stručnjaka bilo koje vrste vjerojatno je nedostatak novca. Ponekad je razlog i opravdan. No nerijetko, prije nego razlog, nedostatak financija predstavlja izliku. Mislim da kao društvo još uvijek nismo dosegli razinu svijesti gdje smatramo opravdanim platiti znanje”, objašnjava Bojan. “Vlada uvjerenje kako je zdrava prehrana skupa. I dok je istina da je u zdravu prehranu potrebno uložiti određeni novac (voće i povrće nije jeftino), isti nije mnogo veći od onoga kojeg izdvajamo za prehranu niske ili osrednje kvalitete. Također, dobar će nutricionist tijekom suradnje uzeti u obzir vaše financijsko stanje, savjete njemu prilagoditi, kao i pružiti preporuke gdje u prehrani uštedjeti”.

Nameće nam se logično pitanje, koliko bismo platili svoje zdravlje? Ovisno o kompleksnosti problema, često se više isplati angažirati stručnjaka da za vas riješi neki problem, nego sami uložiti vrijeme potrebno za akumulaciju znanja potrebnog za njegovo rješenje. Ne biste dali svojoj frizerki da vam popravi zub, niti svom stomatologu da vam napravi frizuru. U sferi prehrane, nutricionist je stručnjak koji posjeduje potrebno prehrambeno znanje. Efikasnije od vas može profiltrirati nepotrebne informacije te vam uštedjeti vrijeme. Poslužiti vam serviran provjeren, primjenjiv i praktičan savjet ili program prehrane. Osim vremena, spomenuta filtracija informacija od strane nutricionista može poštedjeti i živce. Osim ako ste mazohist koji se voli zbunjivati kontradiktornim informacijama.

Sad kad je očito da vam nutricionist može dobro doći, ne ustručavajte se kontaktirati jednoga, naravno preporučujemo upravo ovog s kojim smo razgovarali mag. nutr. Bojana Stojnića i nutricionizam.hr kao nepresušan izvor dobrih savjeta o prehrani. 

 

Ostali članci