Sunce ubija loše bakterije

Otkrićem i proširenjem uporabe antibiotika, u drugi plan je palo nekad popularno suzbijanje loših bakterija sunčevim zrakama. No to ne znači da vi ovog ljeta ne možete iskoristiti svu ljekovitu moć sunca

Nobelova nagrada za sunce

Kao izvor topline i svjetlosti, Sunce je jedan od glavnih čimbenika razvoja života na Zemlji. Mnoge svjetske kulture prepoznale su njegove iscjeljujuće moći, a neke su mu zbog toga pridale i božanski status.

Od indijske ajurvede, egipatskih vrtova, preko grčke helioterapije do suvremenih naturopatijskih lječilišta, velika zlatna kugla pomagala je, a i dalje to nesebično čini, mnogima na putu do ozdravljenja. Čak su i njemački vojnici nakon Prvog svjetskog rata upotrebljavali upravo Sunčevu svjetlost kako bi dezinficirali i liječili rane. Koristili su otkriće za koje je 1903. islandsko-danski znanstvenik Niels Finsen osvojio Nobelovu nagradu – Sunčeva svjetlost ubija loše bakterije. Finsen je uspješno liječio određene tipove boginja i tuberkuloza, posebice tuberkulozu kože.

Otkrićem i proširenjem uporabe antibiotika do danas je njegov rad već djelomično i zaboravljen. No zahvaljujući suvremenoj znanosti, možemo pokušati donekle dokučiti tajnu velikog uspjeha terapije Sunčevom svjetlošću. Sunce emitira rendgenske, ultraljubičaste, vidljive, infracrvene zrake, pa čak i radiovalove.

Ultraljubičasto zračenje

Kada govorimo o sunčanim zrakama, uglavnom mislimo na ultraljubičasto zračenje (UV). Možemo ga podijeliti na tri osnovne vrste: ultraljubičasto C (UVC) zračenje koje uništava najveći broj mikroorganizama, ultraljubičasto B (UVB) zračenje koje pomaže u stvaranju vitamina D u našem tijelu te ultraljubičasto A (UVA) koje, među ostalim, stvara spontanu i neposrednu pigmentaciju kože povećanom proizvodnjom melanina. S ovom informacijom mogli bismo bezbrižno skakutati po žarko osunčanoj livadi upijajući sve dobrobiti koje nam sunce pruža.

No, kako to često biva, uvijek postoji neki „ali“, ili u ovom slučaju, moguće opasnosti koje nas vrebaju. Znamo da se od industrijske revolucije iz dana u dan povećavaju zagađenja. Najproblematičnije posljedice za današnjeg malog čovjeka ozonske su rupe, tj. smanjivanja ozonskog sloja u atmosferi, koja mogu dovesti do jačeg Sunčeva ultraljubičastog zračenja štetnog za ljudsko zdravlje.

Više ljudi oboli ili umre zbog nedostatka sunca nego zbog pretjeranog izlaganja

Većina današnje populacije razvijenih zemalja izbjegava izlaganje sunčanim zrakama upravo iz straha od mnogih negativnih posljedica o kojima se godinama govori – poput raka kože ili preranog starenja. Važno je napomenuti da se ova upozorenja odnose na pretjerana izlaganja te da umjereno sunčanje ima mnogobrojne dobrobiti za ljudsko zdravlje.

Prema nekim istraživanjima, čak više ljudi oboli ili umre zbog nedostatka sunčane svjetlosti nego zbog pretjeranog izlaganja. U kombinaciji sa zdravom prehranom bogatom antioksidansima (manje masnoća, više svježeg voća i povrća te cjelovitih namirnica), uspjet ćemo iskoristiti Sunčeve darove na najbolji mogući način. Ključ je u umjerenom izlaganju u ranojutarnjim i poslijepodnevnim satima.

Željka Ciganović, magistra joge i savjetnica za prirodnu medicinu

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci