Nova era ljekovitih gljiva

Na Istoku su od davnina dio ljekovitoga arsenala, a na Zapadu ih tek prepoznajemo kao moćne saveznike zahvaljujući sve većem broju istraživanja koja potvrđuju tvrdnje o njihovoj koristi. Određene gljive, točnije njihove kombinacije, snaže organizam i pomažu mu da se odupre i najtežim bolestima. Otkrijte kako djeluju i u čemu sve pomažu gljive shiitake, reishi i maitake ili njihov europski pandan - chaga

„Pomoću gljiva možemo spasiti svijet“, poručuje proslavljeni mikolog Paul Stamets, osnivač američkog laboratorija Fungi Perfecti, koji se već četrdeset godina bavi jestivim i ljekovitim gljivama. U svojim znanstvenim radovima i knjigama Stamets je predstavio ideju o uzgoju gljiva za izlječenje okoliša od onečišćenja (mycoremediation).

Tri vodeće ljekovite vrste

„Budući da su gljive ključne za prirodnu reciklažu – primjerice, prerađuju ostatke uginulih biljaka i životinja u plodan humus – tu bismo njihovu sposobnost pretvorbe otpadnih u korisne tvari mogli upotrijebiti za pročišćenje voda, održavanje populacije insekata važnih za prirodnu ravnotežu te općenito za unapređenje zdravlja šuma i vrtova.

Ujedno bismo riješili i zdravstvene probleme čovječanstva“, ističe mikolog koji je zajedno s profesoricom imunologije i mikrobiologije Heather Zwickey, s Nacionalnog sveučilišta prirodne medicine u Portlandu, objavio niz članaka o ljekovitosti gljiva u časopisu Integrative Medicine: A Clinician’s Journal (IMCJ).

Ovi prirodoslovci pripadaju sve širem krugu znanstvenika koji proučavaju drevna znanja o gljivama s Dalekoga istoka, gdje su one već više od pet tisućljeća omiljeni prirodni „podizači“ imuniteta te lijekovi za upalne, degenerativne i zloćudne bolesti. Gljive se najdulje koriste u tradicionalnoj kineskoj i japanskoj medicini, a vodeće ljekovite vrste danas su najpoznatije pod japanskim nazivima: shiitake, reishi i maitake.

Gljiva chaga

Europski pandan im je gljiva chaga koja je tipična za rusku i skandinavsku narodnu medicinu, a cijenjena je i u Sjevernoj Americi. U istraživanjima koja se objavljuju na međunarodnim znanstvenim platformama PubMed, ResearchGate i ScienceDirect pripisuju joj se snažna protuupalna, antialergijska i antitumorska svojstva.

Spomenute vrste gljiva sve češće nalaze se u popularnim „funkcionalnim“ napitcima u obliku čaja, kave i smoothijea, koji su kao dodaci prehrani široko dostupni te se nude i u kafićima. Svjetski institut za wellness (Global Wellness Institute) navodi da su ljekovite gljive jedan od naj­istaknutijih ovogodišnjih trendova, a u znanstvenoj literaturi uobičajen je naziv za njih medicinske gljive (engl. medicinal mushrooms). No, u službenoj zapadnoj medicini gljive su u mnogočemu još nepoznato područje.

Konferencije

Da bi se rasvijetlile nedoumice, u Kijevu je 2001. godine organizirana prva Međunarodna konferencija o ljekovitim gljivama IMMC (International Medicinal Mushrooms Conference), koja se otad održava svake druge godine na različitim kontinentima. Otad se znatno povećao broj istraživanja i uzgajališta, i to ne samo u Kini koja drži 85 posto svjetskog tržišta ljekovitih gljiva, nego i u Sjevernoj i Južnoj Americi, Africi, Australiji...

Premda se u Europi ne uzgajaju tako masovno, ipak postoje vrsni znanstvenici koji se bave mikoterapijom, a koji su već više puta bili domaćini IMMC-a – četvrta konferencija održana je 2007. godine u Ljubljani, šesta 2011. u Zagrebu, a najnovija, deveta, potkraj rujna 2017. u Palermu.

čajGljive protiv raka

„Na konferencijama mikolozi, farmakolozi, biokemičari, ekolozi, genetičari, liječnici, nutricionisti i drugi stručnjaci predstavljaju najnovija znanstvena otkrića o ljekovitim gljivama, s posebnim naglaskom na njihova antikancerogena svojstva, što je nepoznanica za većinu zapadnjaka.

Iako je proizvodnja lijekova u suvremenom svijetu nezamisliva bez takozvanih nižih gljiva, osobito plijesni za penicilin i druge antibiotike, službena zapadna medicina i farmakologija gotovo se uopće ne bave takozvanim višim gljivama.

Među najznačajnijima su pojedine vrste gljiva stapčarki: shiitake (Lentinus edodes), lingzhi ili reishi (Ganoderma lucidum), drvenasta guba (Trametes versicolor) (takozvani puranov rep) te maitake ili zec gljiva (Grifola frondosa) od kojih se u Japanu i Kini proizvode antitumorski preparati, uvršteni na tamošnje službene liste lijekova još prije tridesetak godina“, kaže vodeći hrvatski stručnjak za ljekovite gljive dr. sc. Ivan Jakopović, osnivač tvrtke Dr Myko San – Zdravlje iz gljiva i član Međunarodnoga znanstvenog komiteta konferencija IMMC.

Jakopović, koji više od 35 godina proučava ljekovite gljive te od njih proizvodi ekstrakte i druge prirodne dodatke prehrani, ističe da su brojna azijska istraživanja u proteklih pola stoljeća, npr. u Nacionalnom centru za rak u Tokiju i Kineskoj akademiji znanosti u Pekingu, pokazala kako neki sastojci ljekovitih gljiva snažno koče rast tumorskih stanica i potiču njihovo samouništenje, a istodobno pospješuju rast zdravih stanica. Također je uočeno da, ako se uzimaju preventivno, smanjuju rizik obolijevanja od zloćudnih bolesti.

Ljekovite gljive uzimajte samo uz stručni savjet

Antitumorske i antivirusne tvari

To su, primjerice, polisaharidi – prvenstveno beta-glukani, među kojima su najpoznatiji lentinan iz shiitake i PSK (ili PSP) iz gube (Trametes versicolor), a također i polifenoli (osobito flavonoidi) i druge tvari.

Ljekovitim gljivama sustavno se bavi i američki Nacionalni institut za rak. Tamošnji je znanstvenik Richard Donovick, u suradnji s kolegom Shung-Changom Jongom iz Američke zbirke tipskih kultura (American Type Culture Collection - ATCC), nabrojio više od 420 vrsta gljiva za koje je dokazano da proizvode antitumorske i antivirusne tvari. Njihovi radovi mogu se naći na internetskoj znanstvenoj platformi ScienceDirect.

50.000 istraživanja

„Najveća znanstvena monografija o ljekovitim gljivama objavljena je 2015. godine u Kini: grupa autora navodi čak 825 vrsta gljiva koje povoljno djeluju na zdravlje. Prema podacima Međunarodne konferencije o ljekovitim gljivama, dosad je u svijetu o njima objavljeno više od 50.000 znanstvenih radova, među kojima je 400-tinjak kliničkih studija, odnosno istraživanja na ljudima.

Analizirao ih je akademik Solomon P. Wasser s izraelskog Sveučilišta u Haifi, jedan od vodećih svjetskih mikologa i glavni urednik časopisa International Journal of Medicinal Mushrooms, koji je predsjedao nedavnom konferencijom IMMC u Palermu. Odabravši 79 kliničkih istraživanja koja smatra najznačajnijima, među njih je uvrstio tri naša, i to o učincima ljekovitih gljiva na oboljele od raka pluća, dojke i debeloga crijeva“, otkriva dr. sc. Jakopović.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci